Search

S razvojem znanosti i tehnologije o geoprostornim informacijama i primjenama u brojnim područjima, obrazovanje o kartografiji i geoprostornim informacijama postaje sve važnije u osposobljavanju diplomanata opremljenih novim sposobnostima. Obrazovanje za kartografiju i geoprostorne informacije ključno je za kartografiju i geoprostornu informacijsku znanost kao disciplinu i profesiju. Sadržaji su se uvijek postupno mijenjali, kao i odgovarajući učinkoviti pristupi za pružanje održivog i elastičnog obrazovanja. U novoj normalnoj eri, nakon bolesti COVID-19, sažetci i razmišljanja o napretku dostupnih praksi i teorija mogu podržati bolji dizajn učinkovitog i kvalitetnog obrazovanja. U ovom se radu za praćenje puta koji su prošli edukatori kartografije i geoprostornih informacija koriste konferencijski radovi i sažetci o obrazovnim temama objavljeni na posljednjih 10 međunarodnih kartografskih konferencija. Bibliometrijska se analiza provodi prema obrazovnim temama, autorima i regijama. Nacrtana je karta znanja pojmova domene koja pokazuje da se broj publikacija o obrazovanju na međunarodnim kartografskim konferencijama povećava. Geografska je distribucija autora vrlo koncentrirana, s autorima iz europskih zemalja koji doprinose oko 50% publikacija, a onima iz prvih deset zemalja koji doprinose 60%. O radovima u mnogim drugim regijama manje se izvještava. Teme istraživanja uglavnom su usmjerene na preddiplomsko i diplomsko obrazovanje o geografskim informacijskim sustavima, srednjoškolsko obrazovanje, obrazovne atlase, teoriju učenja, učenje dizajna okoliša, online obrazovanje itd. Pedagogija i iskustvo učenja na daljinu te online obrazovanje u posljednjih 20 godina dobro su primijenjeni. Međutim, rijetko se navodi da najbolje prakse online obrazovanja i obrazovanja na daljinu podržavaju učinkovito novo normalno obrazovanje u kontekstu pandemije COVID-19., With the development of geospatial information science and technology and applications in numerous areas, cartography and geospatial information education is becoming increasingly more important in training graduates equipped with new capacities. Cartography and geospatial information education are crucial to cartography and geospatial information science, as a discipline and a profession. The contents have always gradually been changing, as well as corresponding effective approaches to deliver sustainable and resilient education. In the new normal era of post COVID-19, summaries and reflections on the progress of available practices and theories can support better design of effective and quality education. In this paper, the conference papers and abstracts on educational topics published in the last 10 International Cartography Conferences are used to trace the path that educators in cartography and geospatial information have gone through. Bibliometric analysis is conducted on educational topics, authors, and regions. A domain term knowledge map is drawn showing that the number of publications on education in the International Cartography Conferences has been increasing. The geographic distribution of authors is very concentrated, with authors from European countries contributing about 50% of the publications and those from the top ten countries contributing 60%. Works in many other regions are less reported. The research topics are mainly focused on undergraduate and graduate education in geographic information systems, secondary education, education atlas, learning theories, learning environmental design, online education, etc. Pedagogies and experience of distance learning and online education in the last 20 years have been well applied. However best practices of online and distance education are rarely reported to support effective new normal education in the context of COVID-19 pandemics.

Grafičke varijable su razlike u elementima karte koje percipira ljudsko oko. Kartografi koriste grafičke varijable za komunikaciju složenih informacija na jasan i koncizan način. Brojni su autori pisali o primjeni grafičkih varijabli u kartografiji, dajući smjernice o tome kako odabrati odgovarajuću grafičku varijablu za tip podatka koji se predstavlja, kao i o potrebi razmatranja interakcije između grafičkih varijabli prilikom izrade karata. Jacques Bertin je bio jedan od prvih koji je naglasio važnost odabira odgovarajuće grafičke varijable za tip podatka koji se predstavlja i potrebu da se uzme u obzir interakcija između njih. On je kao osnovne grafičke varijable definirao veličinu, oblik, ton boje, jarkost boje, orijentaciju i teksturu. Drugi su autori nastavili razvijati Bertinov rad i identificirali nekoliko dodatnih grafičkih varijabli, uključujući zasićenost boje, raspored uzorka, oštrinu, rezoluciju, prozirnost i perspektivnu visinu. U ovom radu prikazan je pregled grafičkih varijabli iz kartografske perspektive, naglašena je važnost razmatranja perceptivnih i kognitivnih čimbenika koji utječu na to kako ljudi tumače grafičke informacije, te su dane smjernice za ažuriranje terminologije na hrvatskom jeziku. Grafičke varijable bitne su u kartografiji i dizajnu vizualizacije podataka za predstavljanje razlika u podacima. Primjena odgovarajućih grafičkih varijabli ključna je za učinkovitu komunikaciju informacija ciljanoj publici., Graphical variables are differences in map elements perceived by the human eye. Cartographers use graphic variables to communicate complex information in a clear and concise manner. Numerous authors have written about the use of graphical variables in cartography, providing guidance on how to select the appropriate graphical variable for the type of data being presented, as well as the need to consider interactions between graphical variables when creating maps. Jacques Bertin was one of the first to emphasize the importance of selecting the appropriate graphical variable for the type of data being represented and the need to consider the interaction between them. He defined size, shape, color tone, color brightness, orientation and texture as basic graphic variables. Other authors continued to develop Bertin's work and identified several additional graphics variables, including color saturation, pattern arrangement, sharpness, resolution, transparency, and perspective height. This paper presents an overview of graphic variables from a cartographic perspective, emphasizes the importance of considering perceptual and cognitive factors that influence how people interpret graphic information, and provides guidelines for updating terminology in the Croatian language. Graphical variables are essential in cartography and data visualization design to represent differences in data. The use of appropriate graphical variables is essential to effectively communicate information to the target audience.

Prostor današnje Hrvatske tijekom 17. st. bio je fragmentiran među europskim silama, a funkcionirao je u odnosu na njihove društveno-gospodarske jezgre kao periferija. Ujedno je bio turbulentno pograničje među suprotstavljenim imperijalnim sustavima. To je zacijelo pojačalo interes europskih kartografa za prikazivanjem tog dijela Europe iako su mnogi među njima ionako u svojim atlasima nastojali prikazati sve europske regije i države. No, kvaliteta tih prikaza znatno se razlikovala s obzirom na kvalitetu dostupnih prostornih podataka. Kvaliteta kartografskih prikaza današnjega hrvatskog prostora nije bila zadovoljavajuća pa je motivirala Stjepana Glavača da pristupi izradi nove karte tadašnjih ostataka ostataka Hrvatske. Ovaj tekst zamišljen je kao prilog postojećim znanstvenim spoznajama s ciljem kontekstualizacije i potvrde opravdanosti nakane Stjepana Glavača da ispravi pogreške i nedostatke na tadašnjim kartama Hrvatske. Rad se zasniva na istraživanju više desetaka karata koje su europski kartografi izradili tijekom 17. st. Među tim kartama su istaknute one koje su smatrane reprezentativnim uzorcima na temelju kojih je bilo moguće donijeti odgovarajuće zaključke o razvoju kartografiranja hrvatskoga prostora i uporabnoj vrijednosti tadašnjih kartografskih ostvarenja.

Autor se u radu bavi integralnom biografijom Mirka Danijela Bogdanića (Virovitica, 1760. – Budim, 1802.), jednoga od najznamenitijih hrvatskih prirodoslovnih znanstvenika tijekom druge polovice XVIII. stoljeća u Habsburškoj Monarhiji. Donosi se sažeti pregled dosadašnjih istraživanja o Bogdaniću te povijesni kontekst u razdoblju tijekom kojega je živio i radio. Posebno se analizira njegovo obiteljsko porijeklo po očevoj strani važno za njegov napredak kao i važnost rodnoga grada Virovitice osobito sredinom XVIII. stoljeća. U životopisu se interpretira i raščlanjuje Bogdanićeva mladost, obrazovanje, stručna i profesorska karijera, inicijativa za pokretanje prvih pretpreporodnih novina na hrvatskomu jeziku, astronomsko-kartografske ekspedicije, socijalno-psihološki profil te smrt. U drugom se poglavlju interpretiranju i analiziraju Bogdanićeva objavljena i neobjavljena djela s najvećim naglaskom na latinskoj matematičkoj raspravi i sintezi svjetske povijesti staroga Istoka na hrvatskomu jeziku. Naposljetku je poglavlje o recepciji na Bogdanića poslije njegove smrti do današnjega doba. O njemu je do danas pisano u nizu inozemnih periodičkih publikacija te inozemnih i hrvatskih enciklopedija. Bogdanićev primjer potvrđuje da je i u okviru biografike bio slabo zastupljen u hrvatskoj historiografiji. U ovomu se radu Bogdanićev život i rad proučavaju u kontekstu razvoja povijesti znanosti u Hrvata u širem okviru Habsburške Monarhije tijekom XVIII. stoljeća. Temeljem dosadašnjih znanja i novostečenih spoznaja dokazuje se i objašnjava da je Mirko Danijel Bogdanić jedan od najznačajnijih hrvatskih prirodoslovnih znanstvenika XVIII. stoljeća nesvećeničkoga i neplemićkoga porijekla.

Karte nam omogućuju da radimo analize i vizualizacije složenih skupova podataka, rješavamo probleme, istražimo svijet i pričamo priče. Karte mogu potaknuti znatiželju, potaknuti ljude na djelovanje i pomoći u stvaranju rješenja za bolju budućnost. Današnji učenici trebaju ovladati geoprostornim vještinama i znanjima potrebnima za održivo jačanje gospodarske konkurentnosti, očuvanje i poboljšanje kvalitete života te očuvanje okoliša. MapMaker je online GIS alat National Geographica, globalne neprofitne organizacije posvećene istraživanju, osvještavanju i zaštiti prirodnih bogatstava. MapMaker omogućuje izradu karata i istraživanje svijeta kroz razne osnovne karte, slojeve podataka i mogućnosti za označavanje, a dizajniran je da bude intuitivan, jednostavan za korištenje i dostupan svima. Budući da se plohe elipsoida i sfere, kojima u kartografiji aproksimiramo Zemlju, ne mogu razviti u ravninu bez deformacija, pri izradi karata služimo se kartografskim projekcijama. Kartografske projekcije su načini preslikavanja točaka s plohe elipsoida ili sfere u ravninu i njihov izbor ovisi o mnogim faktorima od kojih su značajni vrsta i namjena karte te položaj područja kojeg želimo prikazati na karti. U okviru prezentacije pokazat će se pozadinske informacije i savjeti za početak rada i izrade karte u MapMakeru s naglaskom na mogućnost izbora kartografskih projekcija i za koja područje svijeta je njihova primjena najpogodnija.

Kartografski rječnik u izdanju Hrvatskoga kartografskog društva i Naklade Dominović objavljen je 2020. godine. U ovom radu opisani su problemi s kojima smo se susreli u radu na pripremi tog rječnika. Kartografija je disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata. Prema službenoj podjeli znanosti u Hrvatskoj, kartografija je grana geodezije, pa se prema tome ubraja među tehničke znanosti. Međutim, opće je poznato da su karte svuda oko nas, pa je kartografija dobrim dijelom sastavni dio geografije, geologije, pomorstva, šumarstva, agronomije, povijesti, arhitekture, pedagogije i mnogih drugih područja koja se koriste kartama i geoinformacijama. Kartografija je u posljednjih 40-ak godina doživjela ogromne promjene. Sve veće mogućnosti interaktivnosti na webu, zamjena papirnatih karata multimedijskima i elektroničkima, sve češći zahtjevi za trodimenzionalnim modelima krajolika zbog različitih analiza, simulacija i vizualizacija, globalni kartografski servisi i druge inovacije obuhvaćene su našim Kartografskim rječnikom. Svaki je naziv obrađen studiozno, a opet razumljivo i jasno. To je strukovni rječnik koji sadrži nazive iz kartografije i njoj strodnih područja. Rječnik sadrži 2500 naziva koji su poredani po abecedi. Kada se naziv sastoji od dviju ili više riječi, prva je uvijek imenica. Na primjer tematska karta uvrštena je u rječnik kao karta, tematska. Zarez znači da je uobičajeni redoslijed riječi obrnut. Uz svaki naziv ide njegova definicija koja je redovito vrlo sažeta i u jednoj rečenici. Često se za detaljnije objašnjenje daje uputa s vidi na srodne nazive. Kratku i sažetu definiciju obično slijedi napomena, koja je ponekad i nešto opsežnija, kako bi čitatelj, ako želi, mogao dobiti više informacija. Sve su definicije na hrvatskom jeziku. Međutim, kartografija ne poznaje granice, pa su stoga za većinu naziva dani sinonimi na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku. Posebno ističemo kazala na kraju rječnika, koja olakšavaju pronalaženje naziva na tim jezicima s uputama na odgovarajući naziv na hrvatskom jeziku. Od objavljivanja prvog i jedinog Višejezičnog kartografskog rječnika u Hrvatskoj prošlo je više od 40 godina. U tom razdoblju mnogo toga novoga dogodilo se u svijetu, što su autori pokušali obuhvatiti ovim rječnikom za područje kartografije.

U radu je analiziran razvoj geografske misli od njezinih samih početaka koji se vezuju uz Hezioda i Homera sve do njezinoga helenističkoga vrhunca u Eratostenu. Obrađeni su najvažniji istraživači kao i njihov itinerari kako bi se lakše mogao vidjeti razvoj njihovoga poimanja svijeta. This work analyzed development of Greek geographical thought's from the very beginning witch are connected to Hesiod and Homer till Hellenistic peak in a work of Eratosthen. It's processed the most important explorer's and their itinerary so it would show they growth in understanding the world

Cilj ovoga diplomskog rada je objasniti pojam „geoinformacijski sustavi“ (GIS) te njegovu primjenu na praktičnom primjeru. Geoinformacijski sustavi služe za prikaz i analizu prostornih podataka. Najprije su u radu objašnjeni pojmovi „kartografija“,„informacijski sustavi“, „baze podataka“, „CAD“ i „GIS“. Potom je opisan razvitak GISa, navedeno je nekoliko primjera uporabe GIS-a te opisan alat QGIS koji je korišten za izradu katastra. U idućem dijelu opisano je zdravstvo i ustroj zdravstvenih ustanova Republike Hrvatske. U zadnjem dijelu izrađen je katastar bolničkih zdravstvenih ustanova Republike Hrvatske te je napravljena analiza podataka gdje je prikazan broj ustanova po županijama, broj ustanova s obzirom na vrstu bolničke ustanove, broj ustanova na sekundarnoj i tercijarnoj razini te prikaz ustanova na otocima. The aim of this paper is to explain the concept of geoinformation systems (GIS) and its practical application. Geoinformation systems are used to display and analyze spatial data. Firstly, in this paper, the concepts of cartography, information systems, databases, CAD and GIS are explained. Then, the development of GIS is described, several examples of the use of GIS are explained and the QGIS tool that is used to create the cadastre is described. Next, health care and the structure of health care institutions in the Republic of Croatia are described. In the last part, the cadastre of hospital health institutions of the Republic of Croatia is prepared and the analysis of data shows the number of institutions by county, the number of institutions by type of hospital, the number of institutions at the secondary and tertiary level and institutions on islands.

Navidezna resničnost in kolesarjenje sta danes eni izmed hitreje rastočih panog na področju tehnologije oziroma športa in turizma. V magistrski nalogi smo s pomočjo razpoložljivih podatkov in programske opreme izdelali navidezni prelet preko izbranega dela kolesarske poti, na odseku od Mojstrane do Kranjske Gore. Naloga obravnava izdelavo 3D-modela površja preko katerega smo izdelali navidezni prelet, ter izdelavo videoposnetka izbranega odseka iz različnih višin. V magistrski nalogi smo preverjali postavljeni hipotezi, in sicer ali je lahko navidezni prelet ustrezen nadomestek videoposnetka, ter ali je navidezni prelet z višine 30 metrov primernejši kot navidezni prelet z višine 1 metra. Virtual reality and cycling are one of the fastest growing industries in the field of technology or sports and tourism. In this Master's Thesis we used available data and software to make virtual fly through over a selected part of the cycle path, on the section from Mojstrana to Kranjska Gora. We discussed a production of a 3D-model of surface over which we made a virtual fly through and the creation of a video of the selected section from different heights. In this Master's Thesis we tested two different hypotheses, namely whether a virtual fly through can be a suitable substitute for video and whether a virtual fly through from a height of 30 meters is more suitable than a virtual fly through from a height of 1 meter.

Straipsnyje analizuojama Preilos, Kuršių nerijos kaimo, vardo kilmė. Iki šiol nepateikta nė vienos aiškios ir neginčytinai įrodytos vardo kilmės versijos. Taip yra todėl, kad nerasta onimo kilmės lingvistinės motyvacijos vietinių gyventojų kalboje. Pats kaimas įkurtas tik XIX a., o dauguma lingvistų linkę ieškoti ankstyvos (kuršiškos arba prūsiškos) jo vardo kilmės. Tam pagrindo teikia tiek fonetinis, tiek morfologinis vardo statusas, tačiau trūko įrodymų, kad motyvuojanti leksema su kamienu preil- galėjo būti išsaugota vietinių gyventojų kalboje ar onomastikoje iki minėtojo laikotarpio. Straipsnyje pasitelkiami keli tyrimo metodai: lyginamasis, vidinės rekonstrukcijos, kartografinis, geolingvistinis. Paaiškėjus, kad onimas kartografijoje pasirodo dar iki gyvenvietės atsiradimo, autorė spėja Kuršių nerijoje buvus iki šiol paminkluose nepaliudytą asmenvardį, kurio pagrindu susiformavo vietovardis, iš pradžių galėjęs funkcionuoti kaip kiemo (viensėdžio) vardas ar mikrotoponimas. The article discusses the origin of the place-name Preila. Preila is a settlement located in the Curonian Spit. To this day, there is no obvious and definitely proven interpretation of this name’s origin. The reason for this is a failure to detect linguistic motivation of the origin of the onym in the kursenieku language. The settlement itself was set about as late as the 19th century, while most linguists tend to look for ancient (Curonian of Prussian) origin of its name. Both phonetic and morphologic structure of the name seems to support this approach, but there was a shortage of proof that motivating lexeme with the theme Preil- could survive through to the 19th century in the language or onomastics of kursenieku language. The article employs several analysis methods, in particular: comparative, internal reconstruction, cartographic, geolinguistic. As some proof surfaced of presence of the onym in cartography prior to establishment of the settlement, the author makes assumption that it was an undocumented Curonian person’s name that gave birth to a place-name, which could initially be just a name of a steading or a micro-toponym.

Mapping seafloor geomorphology is a complex task requiring the integration of advanced cartographic technologies and high-resolution spatial data. This paper provides a comparative geomorphological analysis of the Hellenic Trench (HT) and the Pliny Trench (PT) located in the Eastern Mediterranean Sea, southern Greece. These trenches were formed as a result of the tectonic plate subduction in the Eastern Mediterranean Sea: the northward motion of the African and Arabian plates, complicated by the regional geological settings, such as active faults and earthquakes, which resulted in their different geomorphological forms and bathymetric shapes. Technically, this paper presents an example of the advanced scripting mapping by scripting the cartographic toolset of Generic Mapping Tools (GMT), which performs mapping through shell scripts. The maps are based on the high-quality topographic, geological and geophysical data: GEBCO, EGM96, geoid, and marine free-air gravity fields. The GMT builds upon the modules used for data processing. The region was subsetted by ‘grdcut’, analysed by the Geospatial Data Abstraction Library (GDAL) (gdalinfo utility), and visualized by ‘grdimage’. Two segments of the trenches formed in a condition of varying geological and geophysical settings, have been modelled, visualized and compared, as representative cross-sections. As a result of the automated digitizing, spatial interpolation and sequential aggregating of GMT codes, the segments of the cross-sections were represented. The HT (Ionian segment) has an asymmetric one-sided shape; a steepness of 56.8° on the NE side and 7° on the SW flank. The PT has a more symmetric view; a steepness of 42.14° on its NW flank and 26.66° on its SE flank. The PT has a clear peak of the depths at -2600 to -2800 m and the most representative data range at -5000 to -6000 m. The HT has a bimodal data distribution with two peaks. The most frequent data for HT is -3200 m to -3400 m. Compared to PT, the HT is deeper. The histogram shows the peak of data for HT in the interval between -3200 to -3400 m (135 samples) while the PT shows the peak of data in the interval at -2600 to -2800 m (310 samples). Besides, 105 samples of the HT have depths exceeding 4000 m, while only 20 samples were recorded for PT in the same interval. This paper contributes to the geomorphological studies of the general Eastern Mediterranean Sea region, particularly relating to regional seafloor mapping of the Hellenic and Pliny trenches., Mapiranje geomorfologije morskoga dna složen je zadatak koji zahtijeva integraciju naprednih kartografskih tehnologija i prostornih podataka visoke rezolucije. Ovaj rad donosi usporednu geomorfološku analizu Helenskoga i Plinijskoga jarka smještenih u istočnome Sredozemlju, na jugu Grčke. Te su strukture nastale kao rezultat podvlačenja tektonske ploče, tj. kretanja afričke i arapske ploče prema sjeveru, usložnjenoga regionalnim geološkim postavkama poput aktivnih rasjeda i potresa, što je rezultiralo njihovim različitim geomorfološkim oblicima i batimetrijom. Prikazano je njihovo napredno kartiranje primjenom alata Generic Mapping Tools (GMT), koji koriste programske skripte. Karte se temelje na visokokvalitetnim topografskim, geološkim i geofizičkim podatcima, kao što su GEBCO, EGM96, geoid te gravitacijsko polje na razini mora. GMT se nadovezuje na module koji se koriste za obradu podataka. Područje je podijeljeno skriptom grdcut, a na temelju podataka iz zbirke apstraktnih geoprostornih podataka (GDAL) (skripta gdalinfo), te je na kraju vizualizirano (skripta grdimage). Dva dijela jarka oblikovana su u različitim geološkim i geofizičkim postavkama te su uspoređeni njihovi reprezentativni presjeci. Kao rezultat automatizirane digitalizacije, prostorne interpolacije i sekvencijalnoga agregiranja GMT kodova predstavljeni su segmenti presjeka. Helenski jarak (jonski segment) ima asimetričan jednostrani oblik, nagiba 56,8° na sjeveroistočnoj i 7° na jugozapadnoj strani. Plinijski je jarak simetričniji, nagiba 42,14° na SZ i 26,66° na JI boku. Plinijski jarak ima jasno izraženo tjeme od –2600 do –2800 m, a najreprezentativniji su podatci na –5000 do –6000 m. Helenski jarak ima bimodalnu distribuciju podataka s dvama tjemenima, a najčešće su dubine od –3200 do –3400 m. Taj je jarak dublji. Histogram prikazuje okupljanje podataka od –3200 do –3400 m, dok Plinijski (135 uzoraka) prikazuje maksimalne vrijednosti od –2600 do –2800 m (310 uzoraka). Osim toga, 105 uzoraka Helenskoga jarka ima dubine veće od –4000 m, dok je u istome intervalu za Plinijski zabilježeno samo 20 uzoraka. Članak doprinosi geomorfološkim studijama regije istočnoga Sredozemnog mora općenito i regionalnomu mapiranju morskoga dna, posebno Helenskoga i Plinijskoga jarka.

U ovom diplomskom radu autor daje pregled kartografskih ostvarenja na području današnje Republike Hrvatske u prijelaznom razdoblju s kraja 18. i početkom 19. stoljeća. U tom nesigurnom političko – povijesnom razdoblju hrvatske pokrajine su bile razdijeljene među različitim državnim tvorevinama. Upravo je to razlog neujednačenog pristupa i pogleda na važnost karata i kartografije za državu. Tako je hrvatski priobalni prostor znatno zaostajao u kartografskim dometima u odnosu na kontinentalni dio koji je bio pod austrijskom upravom. Tek će do određenih pomaka u kartografskim aktivnostima doći prilikom uspostave kratkotrajne francuske uprave u primorskoj Hrvatskoj. Ipak, nakon konačnog sloma Napoleona i uspostave dugotrajne druge austrijske uprave na cijelom prostoru današnje Hrvatske osiguran je neometani i sistematizirani razvoj kartografije. Taj postupni razvoj kartografskih postignuća u radu je osim metoda komparativne analize ujedno prikazan i uvrštavanjem kopija izvornih karata, digitalnim izvornicima karata i kartama iz drugih radova. In this thesis, the author gives an overview of cartographic achievements in the territory of today's Republic of Croatia in the transitional period from the end of the 18th and the beginning of the 19th century. In that uncertain political-historical period, Croatian provinces were divided among different state formations. This is precisely the reason for the uneven approach and view of the importance of maps and cartography for the state. Thus, the Croatian coastal area was significantly behind in cartographic ranges compared to the continental part that was under Austrian administration. Certain developments in cartographic activities will only occur during the establishment of a short-term French administration in coastal Croatia. Nevertheless, after the final collapse of Napoleon and the establishment of a long-term second Austrian administration, the undisturbed and systematized development of cartography was ensured in the entire area of today's Croatia. This gradual development of cartographic achievements in the thesis, in addition to methods of comparative analysis, is also shown by including copies of original maps, digital originals of maps and maps from other works.

Dr. E. Lynn Usery, predsjedavajući Povjerenstva za kartografske projekcije ICA-e preminuo je 22. ožujka 2022. Bio je viši znanstvenik u Geološkom institutu SAD-a (U.S. Geological Survey − USGS) i direktor Centra izvrsnosti za geoprostorne informacijske znanosti (Center of Excellence for Geospatial Information Science − CEGIS). Područja njegova istraživanja bila su teorijska kartografija i GIS-znanost, kartografske projekcije, geoprostorna semantika i ontologija, računalstvo visokih performansi (High-performance computing − HPC) i CyberGIS., Dr. E. Lynn Usery, Chair of the ICA Commission on Map Projections passed away on 22 March 2022. He was a Senior Scientist with the U.S. Geological Survey (USGS) and Director of the Center of Excellence for Geospatial Information Science (CEGIS). His research areas were in theoretical cartography and GIScience, map projections, geospatial semantics and ontology, high performance computing (HPC), and CyberGIS.

U Papinskom hrvatskom zavodu Sv. Jeronima u Rimu čuva se rukopisna geografska karta Ilirika koju je nacrtao arhitekt i geograf Pietro Andrea Buffalini iz Rima 1663. U više navrata obavljena je kartografska analiza te karte, a analiziran je i crkveno-pravni i povijesno-geografski kontekst njezina nastanka. Kao prilog dosadašnjim istraživanjima karte Ilirika iz 1663. kartometrijski je uspoređen prikaz obale na toj karti s prikazom obale na geografskim i pomorskim kartama s kraja 16. i prve polovine 17. st. Na temelju te analize utvrđeno je da je s kartom Ilirika iz 1663. učinjen kvalitativni iskorak u prikazivanju sjeveroistočne obale Jadrana. K tome, na temelju istraživanja dostupnih pisanih izvora podataka zaključeno je da je Ivan Lučić dao ključni (ko)autorski doprinos u oblikovanju geografskog sadržaja te rukopisne karte., In the Pontifical Croatian College of St. Jerome in Rome, a manuscript geographic map of Illyricum is kept, drawn in 1663 by the architect and geographer, Pietro Andrea Buffalini of Rome. Cartographic analysis of this map has been carried out on several occasions, and the ecclesiastico-legal and historico-geographic context of its origin analysed. As contribution to previous research on the 1663 map of Illyricum, the depiction of the coast on that map is cartometrically compared with that on geographic maps and nautical charts from the late 16th century and the first half of the 17th. On the basis of these analyses it is confirmed that, with the 1663 map of Illyricum, a qualitative step forward was taken in depicting the northeast coast of the Adriatic. In addition, on the basis of research into available written data sources, it is concluded that Ivan Lučić made a key (co)authorial contribution to the shaping of the geographic content of this manuscript map.

U izdanju Hrvatskog kartografskog društva i Naklade Dominović objavljen je 2020. godine Kartografski rječnik s nešto više od 2500 naziva (Frančula i dr. 2020). Ovdje objavljujemo nazive koji su se u stručnoj literaturi pojavili nakon objave Kar­to­graf­skog rječnika, ali i nazive koje smo propustili uvrstiti u rječnik. Svi nazivi poredani su po abecedi. Kada se naziv sastoji od dviju ili više riječi, prva je uvijek imenica. Na primjer približno ekvivalentna projekcija uvrštena je u rječnik kao projekcija, približno ekvivalentna. Za­rez znači da je uobičajeni redoslijed riječi obrnut. Na isti način u­pi­sani su u rječnik i nazivi na stranim jezicima., In 2020, the Cartographic Dictionary with slightly more than 2,500 terms was published by the Croatian Cartographic Society and Dominović Publisher (Fran­ču­la et al. 2020). Here we publish the terms that appeared in professional literature after the publication of the Cartographic Di­cti­ona­ry, as well as the terms that we failed to include in the dictionary. All terms are arranged alphabetically. When a name consists of two or more words, the first is always a noun. For example, approximately equivalent projection is in­clu­ded in the dictionary as projection, approximately equivalent. A comma means that the usual word order is reversed. Names in foreign languages are entered in the dictionary in the same way.

In memoriam E. Lynn Usery (1951−2022)

Radionicu „Kartografske projekcije i novosti u kartografiji“ organizirali su Hrvatsko kartografsko društvo, Agencije za odgoj i obrazovanje i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Radionica je bila namijenjena učiteljima, nastavnicima i svima onima koji su željeli obnoviti i proširiti svoja znanja iz kartografije., The workshop "Map Projections and New Developments in Cartography" was organized by the Croatian Cartographic Society, the Agency for Education and the Faculty of Geodesy of the University of Zagreb. The workshop was intended for elementary and high school teachers and all those who wanted to refresh and expand their knowledge of cartography.

Ovaj rad opisuje izradu interaktivne web karte Srijemske Biskupije. S obzirom da ne postoji karta koja prikazuje Biskupiju od njene posljednje definicije 2008. godine, izrada karte iziskivala je istraživanje i pronalazak sakralnih objekata koji su ključni za takvu vrstu prikaza. Karta o kojoj se priča u ovom radu je jedinstvena iz razloga jer prikazuje sakralne objekte koji još nisu prikazani i predstavljeni na ovakav način. Autor je uspješno izradio kartu koja se temelji na sakralnim temama i naglašenim kartografskim detaljima koji se odnose na ovu biskupiju

Stare geografske karte dragocjen su izvor različitih prostornih podataka, a među njima i onih koji se odnose na gospodarska obilježja prikazanog prostora. Zrcale geografske spoznaje o prostoru prikazivanja, kartografske postupke i tehnike te namjeru njihova autora ili ustanova koje su potaknule ili organizirale njihovu izradu. Premda su nastali u epohi koja je prethodila standardizaciji i institucionalizaciji postupaka prikupljanja, obrade i grafičke vizualizacije geografskih sadržaja, a koji su rezultirali većom točnošću i vjerodostojnošću karata, ranonovovjekovni kartografski izvori s prikazima sjeverne Dalmacije imaju odgovarajuću dokumentarnu vrijednost. Na primjeru odabranih karata utvrđeno je da je riječ o prvorazrednim izvorima za istraživanje ekonomske prošlosti sjeverne Dalmacije koji u korelaciji s pisanim arhivskim izvorima čine komplementarnu cjelinu. Ona, dakako, ne omogućuje potpunu rekonstrukciju ekonomskih obilježja i procesa tijekom ranoga novog vijeka, ali umnogome upotpunjuje korpus spoznaja o tom aspektu razvoja zadarske i šibenske regije u kojima su poljodjelstvo, stočarstvo, ribarstvo te proizvodnja soli i vapna činili produktivnu jezgru gospodarskog sustava koja je pokretana i umrežavana u ekonomsko-geografski sustav Sredozemlja putem pomorstva i s njim katalizirane razmjene ideja, dobara i usluga., Natural resources such as the sea (source of life and communication medium), inland waters, rocks, land, plants, animals and climate characteristics have been evaluated economically in the Mediterranean-Dinaric area of the north-eastern Adriatic coast for centuries. The Croatian coastal region was politically fragmented among several European forces during the Early Modern Age. It developed on its peripheries, according to their economic interests and existential needs of local and regional communities. Olive growing, viticulture, cattle breeding, fishing, salt production and various crafts composed the core of economic production on the Croatian coast and islands, while transport and commerce were the basis for goods and services exchange, enabling Istria, Kvarner and Dalmatia to join the commerce structures of the Mediterranean and neighbouring regions. Maps are especially important sources for the study of the history of the Early Modern Age in North Dalmatia. Spatial data, including those on economic activities, had been collected by direct field observations and partial geodetic procedures prior to systematic and scientific surveys; data were obtained by compiling various cartographic and written (geographic, administrative, military, etc.) sources as well. There was no intention to comprehensively thematically represent the economic content or a unique approach and methodology of collecting, analysing and visualizing such data. Additionally, in the period between the 16th a nd t he 19th centuries, North Dalmatia had been represented on geographic, maritime and topographic- cadastral maps of various geographic coverage and scale. Differences in methodologies and content aside, old maps still provide an insight into numerous economic activities of the population of North Dalmatia. In combination with archival sources and material remnants, they contribute to historiographic and geographic interpretations of the social-economic development of the region and its influence in changes of environment.

Zanima te kako žive tvoji vršnjaci u raznim europskim zemljama? Izrađujući kartu Europe upoznat ćemo se razlikama i sličnostima mladih u Europi, ali i s pojmom otvorenih podataka. Saznat ćemo da takve podatke možemo pronaći na portalima otvorenih podataka. Pokazat ćemo da su otvoreni podaci javno dostupni za ponovnu upotrebu u strojno-čitljivom obliku te na taj način lako pristupačni računalnim programima za obradu i interpretaciju. Ako želiš doznati tko provodi više vremena na društvenim mrežama, a tko čita vijesti i kupuje odjeću putem interneta, pridruži nam se na radionici! Slova, brojeve, razmake, točke i povlake (tj. skupove otvorenih podataka o navikama mladih u državama članicama) oživjet ćemo na karti upotrebom otvorenih i slobodno dostupnih programa i tehnologija. I to u samo deset koraka. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koordinator je Horizon 2020 projekta Twinning Open Data Operational čiji je cilj postići interdisciplinarnost u području otvorenih podataka kako bi se povećala ponuda i uporaba otvorenih podataka u Hrvatskoj i šire.