Search

Kakvoća mora za kupanje jedan je od ključnih elemenata turističke ponude priobalnih destinacija. Tijekom gotovo tri desetljeća provedbe nacionalnog programa monitoringa hrvatske obale Jadrana mijenjala se zakonska legislativa, način statističke obrade podataka i kriteriji ocjenjivanja. Ovaj rad prikazuje rezultate mikrobiološke kakvoće, koji su jednoznačno statistički obrađeni, na način propisan aktualnom Uredbom (NN 73/2008). Time je omogućena slika kakvoće mora za kupanje na području Opatije na dužoj vremenskoj skali. Rad daje prikaz kakvoće mora na plažama Opatijskog područja (18 lokacija) u šesnaestogodišnjem periodu od 2001. do 2016. Najveće mikrobiološko opterećenje evidentirano je na lokacijama Hotela Kristal i kupališta Slatina, a najmanje na kupalištu Puntica. Također, opisan je slučaj pojave onečišćenja mora na području kupališta Slatina u 2013. g., višeinstitucionalni angažman rješavanja ovog problema, provedba dodatnog monitoringa izvan sezone 2013./2014. (ukupno 325 uzoraka), mjere sanacije kao i rezultati provedenih mjera. Rezultati rutinskog monitoringa pokazali su da je ukupna kakvoća mora na području Opatije u promatranom razdoblju bila najlošija u godinama 2001. i 2002., te 2013., kada je zabilježena pojava onečišćenja kupališta Slatina. Nakon puštanja u rad Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Ičićima (2012.), sanacije oštećenja na tlačnom vodu (2013.), more je na svim opatijskim lokacijama izvrsne kakvoće.

Obzirom da je Republika Hrvatska turistički orijentirana zemlja, kakvoća mora za kupanje od velike je javnozdravstvene važnosti. Cilj ovog rada je prikazati kakvoću mora na plažama riječkog područja u prošlom desetljeću te je usporediti s kakvoćom u Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ), hrvatskoj obali Jadrana (HR) te Europskoj Uniji (EU). U usporedbi s prosječnom kakvoćom mora na plažama riječkog područja, PGŽ i HR tijekom desetogodišnjeg razdoblja, područje Rijeke bilježi najniži udio plaža s izvrsnom kakvoćom mora (76,4%) te najveći udio nezadovoljavajuće ocjenjenih (8,0%). Udio izvrsno ocjenjenih lokacija u PGŽ i HR je sličan (oko 95%). U PGŽ i HR je udio izvrsnih plaža za 12% veći u odnosu na EU, tijekom desetogodišnjeg razdoblja. Unatoč značajnom poboljšanju kakvoće mora na razini EU i HR, na pojedinim se lokacijama još uvijek bilježi fekalno onečišćenje. To je posebno izraženo na nekoliko lokacija u zapadnom dijelu grada Rijeke, koje predstavlja mikrobiološki najopterećenije područje u PGŽ. U cilju boljeg razumijevanja uzroka pojave onečišćenja na pojedinim lokacijama na riječkom području, analiziran je odnos mikrobioloških pokazatelja s okolišnim čimbenicima (temperatura vode i zraka, salinitet, količina oborina, jakost Sunčevog zračenja). Na takvim lokacijama potrebno je učiniti dodatne napore u cilju saniranja izvora onečišćenja., Da die Republik Kroatien touristisch orientiert ist, ist die Qualität des Meerwassers für öffentliche Gesundheit von größter Bedeutung. Das Ziel dieser Arbeit ist die Qualität des Meerwassers an Badestellen im Bezirk Rijeka im letzten Jahrzehnt darzustellen und sie mit der Wasserqualität in der Gespanschaft Primorje-Gorski Kotar, an der kroatischen Adria und in der EU vergleichen. Wenn man die durchschnittliche Qualität des Meerwassers an Badestellen des Bezirkes Rijeka, der Gespanschaft Primorje-Gorski Kotar und der kroatischen Adria im Zeitraum von zehn Jahren vergleicht, hat der Bezirk Rijeka den kleinsten Anteil an Badestellen mit sehr guten Qualität des Meerwassers (76,4%), und die meisten Badestellen wurden als unbefriedigend (8%) rangiert. Der Anteil der als sehr gut rangierten Badestellen in der Gespanschaft Primorje-Gorski Kotar und an der kroatischen Adria ist ähnlich, etwa 95%. In der Gespanschaft Primorje-Gorski Kotar und an der kroatischen Adria ist der Anteil an sehr guten Badestellen im zehnjährigen Zeitraum um 12% höher als in der EU. Trotz einer wesentlichen Erhöhung der Qualität des Meerwassers in der EU und an der kroatischen Adria wird an einzelnen Badestellen noch immer fäkale Verunreinigung beobachtet. Das ist besonders ausgeprägt an einigen Badestellen im westlichen Teil der Stadt Rijeka, der mikrobiologisch am meisten belastetes Gebiet in der Gespanschaft Primorje-Gorski Kotar ist. Mit dem Ziel, die Ursachen der Verunreinigung an einzelnen Badestellen im Bezirk Rijeka besser zu verstehen, wurde das Verhältnis zwischen den mikrobiologischen Parametern und Umgebungsparametern (Wasser- und Lufttemperatur, Salzgehalt, Niederschlagsmenge, Stärke der UV-Strahlung der Sonne) analysiert. An den verunreinigten Badestellen ist zusätzlicher Aufwand erforderlich, damit die Verunreinigungsquellen saniert werden, Since the Republic of Croatia is a tourism-oriented country, bathing quality of the sea has a great public-health importance. The objective of this paper is to present the quality of the sea on the beaches in the Rijeka area in the past decade and compare it with the quality of the sea in the Primorje - Gorski Kotar County (PGKC), on the Croatian coast of the Adriatic Sea (HR) and in the European Union (EU). A comparison of the quality of the sea on the beaches in the Rijeka area, PGKC and HR during a ten-year period shows that the Rijeka area records the lowest share of beaches with excellent quality of the sea (76.4%) and the highest share of those assessed as poor (8.0%). The share of locations assessed as excellent in the PGKC and HR is similar (around 95%). The share of beaches assessed as excellent in the PGKC and HR is higher by 12% in comparison to the EU during a ten-year period. Despite a significant improvement in the quality of the sea both at the level of EU and HR, faecal pollution is still recorded in some locations. This is particularly marked in some locations in Rijeka’s western part, which is the area with the highest microbiological load in the PGKC. In order to improve the understanding of pollution causes in some locations in the Rijeka area, we have analysed the relation between microbiological indicators and environmental indicators (water and air temperature, salinity, precipitation quantity, solar irradiance). In such locations, additional efforts should be made to remediate pollution sources.

Po smjernicama svjetske zdravstvene organizacije potrebno je smanjiti, kontrolirati i naposljetku eliminirati difuzijske izvore onečišćenja u svrhu održavanja bioraznolikosti te očuvanja zdravlja populacije. Iz navedenog je vidljiv značajan doprinos ovog projekta jer ukazuje na važnost sinergije lokalne samouprave sa znanstveno- istraživačkim ustanovama u procjenama utjecaja okolišnih uvjeta na kakvoću mora za kupanje koja pak utječe na zdravlje ljudi. Pomoću rezultata dobivenih ovim projektom može se: procijeniti rizik od onečišćenja mora na plažama te u tom smjeru razraditi dodatno sustavno informiranje i zdravstveno prosvjećivanje javnosti, ocijeniti potrebu izgradnje novih kanalizacijskih sustava ili preispitati funkcionalnost postojećih, postaviti zahtjeve za utvrđivanje mogućih individualnih izvora zagađenja mora te njihovu sanaciju tamo gdje je to stručno i ekonomski opravdano. Ovo istraživanje sugerira da povećana koncentracija fekalnih bakterija u površinskim vodama može biti posljedica ekstremnih padalina te većeg dotoka oborinskih voda, uslijed čega dolazi do prelijevanja voda iz sustava javne odvodnje u rijeke tj. u more. Prisutnost mikrobiološkog onečišćenja u prirodnim vodama stalno se mijenja ovisno o meteorološkim uvjetima. Stoga se, u cilju dobivanja jasnije slike o mikrobiološkom opterećenju priobalnog mora, preporuča provesti dodatno istraživačko uzorkovanje mora koje bi obuhvaćalo i kišna razdoblja.

Ispusti podzemne vode u more mogu biti opterećeni hranjivim tvarima, metalima, mikroorganizmima i ostalim onečišćivalima. Stoga u neposrednoj blizini priobalnih izvora i vrulja može doći do pogoršanja kakvoće mora, a time i povećanja rizika za zdravlje kupača. Dugogodišnji monitoring kakvoće mora na plaćama Primorsko-goranske županije pokazao je da su zabilježena kratkotrajna onečišćenja primarno bila povezana s pojavom većih količina oborina. Redoviti monitoring kakvoće mora provodi se dva do tri puta mjesečno tijekom sezone kupanja (lipanj – rujan) pa zbog ograničenog skupa prikupljenih podataka nije bilo moguće izvesti značajnije zaključke. Iz tog razloga se po prvi puta provelo cjelogodišnje uzorkovanje morske vode, a ovaj rad predstavlja rezultate provedenog istraživanja. Ispitivanje je obuhvatilo mikrobiološke (indikatori fekalnog zagađenja) i fizikalno kemijske pokazatelje. Većina ispitanih uzoraka ocijenjena je izvrsnom kakvoćom. Uzorci koji nisu zadovoljili vrijednosti propisane Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08), u većini slučajeva uzorkovani su nakon značajnijih oborina. Statistička analiza podataka pokazala je značajnu povezanost pojave onečišćenja ovisno o godišnjem dobu i vremenskim prilikama prije uzorkovanja. Utvrđena je negativna korelacija između koncentracije bakterija i saliniteta. Dobiveni rezultati ukazuju na posredno djelovanje oborine preko saliniteta na kakvoću mora.

Granične vrijednosti ispitivanih mikrobioloških pokazatelja (E. coli i intestinalni enterokoki), koje predstavljaju temelj za ocjenjivanje kakvoće mora za kupanje, imaju veliki značaj za pravovremeno uočavanje negativnih promjena u okolišu te sanaciju onečišćenja. Republika Hrvatska je u nacionalnoj Uredbi o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) definirala stroţe kriterije ocjenjivanja, u odnosu na one propisane EU Direktivom o upravljanju kakvoćom vode za kupanje (BWD, 2006/7/EC), za istu kategoriju kvalitete mora. Uredbom (NN 73/08) je osim stroţeg kriterija za E. coli, primijenjen i niţi omjer E. coli/enterokoki (EC/ENT = 1,5) u odnosu na onaj definiran u BWD (EC/ENT = 2,5). Omjer EC/ENT od 1,5 odreĎen je temeljem rezultata ispitivanja iz razdoblja u kojem je kao hranjiva podloga za brojanje E. coli korišten visoko selektivni agar mFC, koji je prema rezultatima moguće podcijenio realan broj fekalnih koliformnih bakterija, i time smanjio odnos EC/ENT. Cilj ovog istraţivanja bio je ispitati valjanost aktualnih kriterija za ocjenu kakvoće mora za kupanje prema Uredbi (NN 73/08). Analizirani su podaci u razdoblju od 2009. do 2017. g. iz nacionalnog programa praćenja kakvoće mora za kupanje u Primorsko-goranskoj ţupaniji. Prema podacima iz trogodišnjeg razdoblja primjene aktualne CCA hranjive podloge za brojanje E. coli (2015. - 2017. g.), srednja vrijednost omjera EC/ENT iznosi 1,8 (u ciljanom rasponu koncentracija mikrobioloških pokazatelja), što je viša vrijednost od omjera primijenjenog u Uredbi (EC/ENT = 1,5). Predloţena je korekcija kriterija povećanjem granične vrijednosti za E. coli sa 300 cfu/100 ml na 400 cfu/100 ml, bez mijenjanja granične vrijednosti za enterokoke. Time bi se EC/ENT omjer povećao na 2. Primjenom korigiranih graničnih vrijednosti na rezultate ispitivanja od 2009. - 2017. g. (N = 21.802) za 3 % je smanjen broj lokacija koje prema kriterijima Uredbe nisu izvrsno ocijenjene, kao i udio neujednačeno ocjenjenih uzoraka prema E. coli i enterokokima. Neslaganje u konačnoj ocjeni plaţa u Primorsko-goranskoj ţupaniji od 2014. do 2017. g. u odnosu na BWD smanjeno je sa tri od šest plaţa na samo jednu. U cilju povećanja razine zaštite pučanstva, novim predloţenim kriterijima i dalje bi se zadrţala viša razina sigurnosti za korisnike plaţa u odnosu na minimalno definiranu prema BWD, meĎutim postigla bi se veća podudarnost u ocjeni kategorije kakvoće primjenom oba ispitivana mikrobiološka parametra. The limit values of the examined microbiological indicators (E. coli and intestinal enterococci), which represent the basis for evaluating bathing water quality, are of great importance for timely detection of negative environmental changes and remediation of pollution. Republic of Croatia in the national Regulation for bathing water quality (NN 73/08), has defined stricter criteria for evaluation, than those prescribed by the EU Bathing Water Directive (BWD, 2006/7/EC), for the same sea quality category. In addition to the stricter criteria for E. coli, the Regulation (NN 73/08) applied a lower E. coli/enterococci ratio (EC/ENT = 1.5) compared to that defined in BWD (EC/ENT = 2.5). The EC/ENT ratio of 1.5 was determined on the basis of the results of the study in which a highly selective agar mFC was used as the nutrient base for counting E. coli, which according to the results could underestimate the real number of faecal coliform bacteria, thereby reduce the EC/ENT ratio. Goal of this study was to examine the validity of current criteria for evaluating the bathing water quality according to the Regulation (NN 73/08). In the period from 2009 to 2017, data have been analyzed from the national bathing water quality monitoring program in the Primorje-Gorski Kotar County. According to data from a three-year period of application of current CCA cultivation media for counting E. coli (2015-2017), the mean value of the EC/ENT ratio is 1.8 (in the targeted range of microbiological concentrations), which is higher than the ratio applied in the Regulation (EC/ENT = 1.5). It was proposed the correction of criteria by increasing the limit value for E. coli from 300 cfu/100 ml to 400 cfu/100 ml, without changing the limit value for enterococcus. This would increase the EC/ENT ratio to 2. Using corrected limit values on the results from 2009 to 2017 (N = 21,802), for 3 % is decreasing the number of sites that were not evaluated greatly according to the criteria of the Regulation, as well as the proportion of unevenly evaluated samples for E. coli and enterococci. From 2014 to 2017 the uncertainty in the final grading of beaches in the Primorje-Gorski Kotar County in relation to BWD was reduced from three out of six beaches to only one. In order to increase level of protection of the population, the new proposed criteria would continue to maintain a higher level of safety for beach users in relation to the minimum defined by the BWD, but greater compatibility would be achieved in grading the quality category by applying both examined microbiological parameters.

Kakvoća mora je u Republici Hrvatskoj, turistički orijentiranoj zemlji, od iznimnog javnozdravstvenog značaja. U ovom radu ispitano je prisustvo Staphylococcus aureus, kao mogućeg dodatnog pokazatelja kakvoće mora za kupanje. Tijekom sezone kupanja 2017. g., uz redovan monitoring kakvoće mora u Primorsko-goranskoj županiji (na 258 lokacija), na dvije plaže (4 lokacije) grada Rijeke proveden je dodatni monitoring (61 dan uzorkovanja). Rezultati ispitivanja istaknuli su veliku razliku u udjelu uzoraka pozitivnih na S. aureus između redovnog (2,2 %) i dodatnog monitoringa (43,1 %). Analiza rezultata svih ispitanih pokazatelja pokazala je da se po danima u tjednu statistički značajno ne razlikuju (mikrobiološka kakvoća mora za kupanje: Escherichia coli, crijevni enterokoki i S. aureus; brojčani pokazatelji opterećenja plaže: broj kupača, broj djece u pelenama i broj galebova; fizikalno-kemijski pokazatelji: temperature vode i zraka, salinitet i mutnoća). Međutim, usporedba rezultata ispitivanja dvije plaže (Kantrida i Ploče), ukazuje na značajnu razliku ispitanih pokazatelja. Veći broj kupača na plaži Kantrida (uz povremeno prekoračenje maksimalnog kapaciteta plaže) uvjetuju pojavu većeg opterećenja S. aureus (udio pozitivnih rezultata 42,4 % u odnosu na 20,7 % na plaži Ploče). Način uzorkovanja (s kopna ili broda) također utječe na rezultate ispitivanja. Niže vrijednosti saliniteta i temperature mora na plaži Kantrida pokazatelj su dotoka kopnenih voda, što doprinosi većem opterećenju ove lokacije fekalnim indikatorima (E. coli i enterokokima). Spearmanova korelacijska analiza potvrdila je značajnu pozitivnu korelaciju između S. aureus i indikatora fekalnog onečišćenja, temperature zraka i mora te broja kupača, broja djece u pelenama i broja galebova. Rezultati istraživanja ukazuju da ne postoji opravdanost rutinskog ispitivanja S. aureus u nacionalnom monitoringu kakvoće mora na plažama, ali se njegovo ispitivanje preporučuje na izrazito opterećenim plažama i po epidemiološkoj indikaciji. Bathing water quality in the Republic of Croatia, as well as in Europe, is of considerable public health concern. A large number of skin infections that occur during bathing in polluted sea, remain unnoticed. Therefore, in this research, Staphylococcus aureus was tested as a possible additional indicator of bathing water quality. During the bathing season of 2017, for 61 days, along with regular monitoring of water quality in the Primorje-Gorski Kotar County, additional monitoring was performed at the two beaches of the city of Rijeka-beach Ploče and beach Kantrida. Comparing the results of both monitoring, a higher proportion of positive S. aureus samples were recorded during additional monitoring. Analysis of numeric indicators, number of bathers, children in diapers and seagulls, showed that there was no statistically significant difference between the day of the week and these indicators. However, by comparing the two surveyed beaches, their distinction is clearly visible. A large number of bathers on the beach of Kantrida bring greater pollution. Thereby, concentration of S. aureus and microbiological indicators of fecal contamination are higher than at the beach of Ploče. Lower salinity and sea temperature at Kantrida indicate the presence of coastal springs, which are also considered to be a source of pollution on this beach. Spearman’s rank correlation confirmed that there is a significant positive correlation between S. aureus and indicators of fecal contamination as well as sea and air temperature and numerical indicators. According to the results, no regular monitoring of S. aureus in the sea is suggested, bud only by epidemiological indications or on crowded beaches.

Kakvoća mora za kupanje i sanitarno-tehnički uvjeti na plaţama od velikog su javnog značaja zbog moguće fekalne kontaminacije koja predstavlja rizik za zdravlje kupača. Ovim istraţivanjem obraĎeni su podaci ispitivanja na plaţi za pse na Kantridi, na dva obvezna mikrobiološka parametra - E. coli (EC) i crijevni enterokoki (EN) navedena u Uredbi (73/08), te na dodatne mikrobiološke i fizikalno-kemijske parametre. Cilj ovog rada bila je analiza i procjena kakvoće mora za kupanje i sanitarnih uvjeta na navedenoj plaţi tijekom duţeg vremenskog razdoblja. UsporeĎene su ocjene kakvoće mora dobivene rutinskim i dodatnim monitoringom na temelju izračunavanja 90-og percentila. Rezultati rutinskog monitoringa poboljšali su se nakon modernizacije kanalizacijskog sustava (od 2003.). Ocjene temeljene na rezultatima dodatnog monitoringa su lošije, obzirom da su detektirani ranojutarnji i noćni pikovi fekalnog opterećenja. Provedena je korelacijska analiza dnevnih srednjih vrijednosti izmeĎu ispitivanih mikrobioloških i fizikalno-kemijskih parametara u dodatnom monitoringu. Mikrobiološki pokazatelji (EC i EN) pokazuju meĎusobnu izvrsnu pozitivnu korelaciju, kao i značajnu korelaciju s dodatnim indikatorom fekalnog onečišćenja CP. Korelirani indikatori fekalnog onečišćenja pokazali su negativnu korelaciju sa salinitetom. Izvrsna pozitivna korelacija zabiljeţena je i izmeĎu heterotrofnih bakterija na 22 ºC i 37 ºC, dok ostali mikrobiološki parametri nisu pokazali meĎusobnu korelaciju. Od ispitanih fizikalno-kemijskih parametara salinitet i mutnoća su se istaknuli kao značajni pokazatelji onečišćenja. Dugogodišnja ispitivanja pokazala su da na kakvoću mora plaţe za pse na Kantridi utječe nepriključenost pojedinih objekata na kanalizacijsku mreţu, moguće popuštanje privatnih septičkih jama, te prisutnost aktivnih priobalnih izvora. Bathing water quality and sanitary-technical conditions on beaches are great public concern because of possibility of fecal contamination, which presents risk to bather´s health. This study were analyzed sea water quality data of beach for dogs on Kantrida, on two mandatory microbiological parameters - Escherichia coli (EC) and intestinal enterococci (EN), proposed in Regulation (73/08), and on the additional microbiological and physico-chemical parameters. Goal of this study was to analyze and estimate bathing water quality and sanitary conditions over a long period of time at respective beach. Results of routine and additional monitoring of water quality were compared on the basis of calculating the 90th percentile. Results of routine monitoring were improved following the modernization of the sewage system (since 2003.). Grades based on the results of additional monitoring are worse, because early morning and night peaks of faecal load were detected. Correlation analysis of daily mean values between examined microbiological and physico-chemical parameters in additional monitoring was conducted. Tested microbiological parameters (EC and EN) show excellent positive correlation with each other, and significant correlation with the additional indicator of faecal contamination CP. Correlated indicators of faecal contamination (EC, EN and CP) showed a negative correlation with salinity. Excellent positive correlation was observed between heterotrophic plate count at 22 ºC and 37 ºC, while other microbiological parameters showed no correlation with each other. Of the examined physico-chemical parameters, salinity and turbidity were distinguished as important indicators of pollution. Long-term studies have shown that the sea water quality of beach for dogs on Kantrida is under the influence of individual facilities disconnect to the public sewerage system, failure of private septic tanks, and the presence of active coastal springs.

Monitoring kakvoće mora na plažama hrvatskog Jadrana provodi se od 2009. g. prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08), koja je usklađena s Direktivom Europskoga Parlamenta i Vijeća o upravljanju kakvoćom vode za kupanje (2006/7/EC). Uzorci mora prikupljaju se svaka dva tjedna tijekom sezone kupanja (od početka svibnja do kraja rujna), a rezultati ispitivanja su u kratkom roku dostupni na web stranici Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Agencija za zaštitu okoliša dostavlja izvješće o godišnjoj i konačnoj ocjeni na plažama hrvatskog Jadrana Europskoj komisiji putem WISE sustava (Water Information System for Europe) i Europske agencije za okoliš (EEA). Prikazana je usporedba godišnje kakvoće mora u Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ) i na cijelom hrvatskom dijelu Jadrana (HR), kao i konačne ocjene u PGŽ, HR i Europska Unija (EU). Uspoređujući kakvoću mora u PGŽ i HR uočeno je da su razlike male, odnosno da kakvoća mora na godišnjoj razini malo varira. Međutim usporedbom rezultata kakvoće mora hrvatskog dijela Jadrana s rezultatima članica EU, vidljivo je da je čistoća mora u HR (srednja vrijednost izvrsno ocijenjenih plaža u periodu 2012-2015 je ~ 96%) znatno iznad europskog prosjeka (srednja vrijednost izvrsno ocijenjenih plaža u periodu 2012-2015 je ~ 84%) i da po čistoći mora pripadamo samom vrhu u Europi. Obzirom da prema kriterijima EU Direktive (2006/7/EC) u 2015. niti jedna lokacija u Primorsko-goranskoj županiji nije bila nezadovoljavajuća, cilj Direktive da do kraja sezone kupanja 2015. sve vode za kupanje budu barem „zadovoljavajuće“ – je ostvaren.

Obalni pojas RH predstavlja posebno osjetljiv i značajan resurs, koji je zbog mogućeg zdravstvenog rizika od velikog javnog interesa. U ovom istraživanju analizirani su podaci iz dva izvora. Jedan izvor je prošireni monitoring (2012.-2014.), uspostavljen s ciljem ispitivanja kritičnih lokacija zapadnog dijela grada Rijeke (Kantride), s 4-h frekvencijom uzorkovanja. Drugi izvor podataka je redovni nacionalni monitoring kakvoće mora na plažama, koji se kontinuirano provodi od 1998. g. Istraživanjem je obuhvaćeno 5 lokacija: 3. Maj (3M), Kantrida zapad (KW) i istok (KE), Ploče zapad (PW) i istok (PE). Mikrobiološko ispitivanje obuhvatilo je dva Uredbom (NN 73/08) propisana parametra (E. coli - EC i enterokok - EN), kao i dodatne fekalne (C. perfringens) i ne-fekalne parametre (S. aureus - SA i P. aeruginosa - PA). Od fizikalno-kemijskih svojstava vode praćeni su temperatura mora, salinitet, pH, mutnoća, te uvjeti u okolišu (temperatura zraka, oborine, solarno zračenje). Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj okolišnih faktora na vremenske varijacije u vrijednostima mikrobioloških parametara. Također, ispitano je koje su od istraživanih lokacija mikrobiološki najopterećenije, analizirano na temelju rezultata sedamnaest sezona ispitivanja. Dodatno, između ispitanih parametara provedena je korelacijska analiza. Rezultati su pokazali da su mikrobiološki najopterećenije plaže 3. Maj, KE i KW, a da se pikovi opterećenja na svim plažama javljaju u ranim jutarnjim (6 h) i popodnevnim (18 h) satima. Solarno zračenje i salinitet pokazali su se kao značajni reduktivni faktori mikrobiološkog opterećenja. Količina padalina (72 h prije uzorkovanja) pokazuje pozitivnu korelaciju s EC i EN, koji su značajno negativno korelirani sa salinitetom i temperaturom vode. SA i PA pokazali su značajnu pozitivnu korelaciju s brojem kupača. Uzroke onečišćenja možemo povezati s nepriključenosti obližnjih subjekata na sustav odvodnje komunalnih otpadnih voda i s aktivnošću priobalnih izvora. Coastal zone of the Republic of Croatia is especially sensitive and important resource, which is of the great public interest due to possibility of health risk. In this study the data were analysed from two sources. One source is the extended monitoring (2012. to 2014.), established with the goal of examining critical locations in the western part of the city of Rijeka (Kantrida) with 4-h sampling frequency. The other source of the data is the regular national monitoring of the seawater quality on the beaches, which has continuously been carried out since 1998. This study covers 5 locations: the 3. May (3M), Kantrida West (RW) and East (RE), Ploče West (PW) and East (PE). Microbiological examination includes two parameters (E. coli - EC and enterococci - EN) stipulated by Regulation (NN 73/08), as well as additional faecal (C. perfringens) and non-faecal parameters (S. aureus - SA i P. aeruginosa - PA). Some physical-chemical properties of seawater were monitored, like the water temperature, salinity, pH, turbidity, as well as environmental conditions (air temperature, rainfall, solar radiation). The aim of this study was to investigate the influence of environmental factors on time variations in values of microbiological parameters. Based on the results of the 17 seasons long examination it was analysed which of the investigated locations were the microbiologically most loaded. Additionally, the correlation analysis among the examined parameters was conducted. The results showed that microbiologically most loaded beaches are the 3. May, KE and KW, as well as that the peaks of the microbiological load on all beaches occurs in early morning (6 a.m.) and afternoon (6 p.m.) hours. Further analysis showed that solar radiation and salinity are important reductive factors of microbiological load. The amount of rainfall (72 hours before sampling) showed positive correlation with EC and EN, which are significantly negatively correlated with salinity and seawater temperature. SA and PA showed significant positive correlation with the number of bathers The causes of contamination can be related to the fact that nearby buildings are not appropriately connected to the drainage system of urban waste water as well as to the activity of the coastal freshwater springs.

Kakvoća mora u Republici Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europi, od velikog je javno zdravstvenog značaja. U ovom su radu obrađeni rezultati ispitivanja mikrobioloških indikatora fekalne kontaminacije (E. coli i crijevnih enterokoka) tijekom sedamnaest godina na plaži Kantrida u gradu Rijeci. Od 1998. do 2015. g. ispitivanje se provodilo na dvije lokacije, Kantrida – istok (KI) i Kantrida – zapad (KZ). Rezultati su preračunati u vrijednosti 90 – tog percentila prema načinu opisanom u novoj Uredbi (NN 73/08), čiji su kriteriji stroži te omogućavaju bolji uvid u kakvoću Jadranskog mora nego europski propisi. Veće mikrobiološko opterećenje zabilježeno je na lokaciji KI, koja je već niz godina ocijenjena „nezadovoljavajućom“ ocjenom. Na kakvoću mora na toj lokaciji dominantan utjecaj imaju oborine, dok je lokacija KZ vjerojatno pod utjecajem obližnjih objekata, koji nisu priključeni na sustav javne odvodnje otpadnih voda. To ukazuje da je onečišćenje mora prostorno vezano za mikrolokaciju ispitivanja. Izgradnjom kanalizacijskog sustava zone Kantrida, stanje kakvoće mora na plaži Kantrida se poboljšalo, što je evidentno od 2003. g. Od početka primjene nove Uredbe (2009. g.) prema nacionalnim kriterijima KI je 4 sezone ocijenjena kao nezadovoljavajuća, a KZ niti jednom. Istovremeno, prema europskim standardima istraživane lokacije niti jednom nisu bile nezadovoljavajuće kakvoće. Stroži hrvatski kriteriji, u odnosu na europske, korisnicima plaža pružaju višu razinu sigurnosti. Bathing water quality in the Republic of Croatia, as well as in Europe, is of considerable public health concern. This study evaluated the results of microbiological indicators of fecal contamination (E. coli and intestinal enterococci) during the 17 years of monitoring on the beach Kantrida in Rijeka. Regular monitoring has been established since 1998. at two sites, location Kantrida – east (KI) and Kantrida – west (KZ). The results are calculated in value of the 90th percentile according to the reference methods described in the new Regulation (73/08), whose criteria are stricter and provide better insight into the quality of the Adriatic Sea than European legislation does. Larger microbiological load was observed at the location KI, which has been assessed as “poor” for many years. The major source of pollution at KI are heavy rains who wash contamination into the sea, while dominant influence at the location KZ have nearby objects with the lack of entirely resolved drainage of wastewater. This implies that the pollution is spatially related to the microlocation of examination. Since 2003., with the construction of sewage system at Kantrida area, bathing water quality has improved. Since the implementation of the new Regulation (2009.), according to national criteria, KI has been evaluated as “poor” for four seasons, while KZ has never. Meanwhile, according to European standards, none of the sites have been evaluated as “poor”. Stricter Croatian criteria in relation to European provide higher level of security.

U našoj tradicionalno turistički orijentiranoj zemlji, pitanje sanitarne kakvoće mora na plažama od velikog je javno zdravstvenog interesa. Prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08), kao točka uzorkovanja mora definira se i točka “na ušću vodotoka u more, priobalnog izvora i vrulja”. Budući da monitoring kakvoće mora ne uključuje navedene lokacije, ne raspolaže se s podacima o kakvoći navedenih dotoka. Obzirom da liburnijsko područje obiluje vruljama i priobalnim izvorima, unos fekalnih otpadnih voda ovim putem u zonu rekreacije predstavlja značajan faktor pogoršanja kakvoće mora. Cilj ovog rada bio je ispitati mikrobiološku opterećenost priobalnih izvora liburnijskog područja. U istraživanju ispitana je kakvoća mora na točkama u neposrednoj blizini dotoka s kopna, na 7 mikrobioloških pokazatelja, u tri navrata u kišnim periodima tijekom 2012. i 2013. godine. Rezultati ispitivanja pokazali su da za vrijeme kišnog razdoblja dolazi do povećanja mikrobiološkog opterećenja morske vode na lokacijama u blizini priobalnih izvora. Od fekalnih indikatora dominiraju E. coli i enterokoki, obavezni po Uredbi, a C. perfringens se pokazao kao dobar dodatni indikator. Prisustvo ne-fekalnih bakterija također je ispitano. Navedeni rezultati posljedica su opterećenja podzemnih voda fekalnim materijalom zbog: nepriključenosti pojedinih subjekata na javni kanalizacijski sustav, propuštanja septičkih jama, te neadekvatne odvodnje oborinskih voda.

Plaže su mjesta za rekreaciju ljudi. Kakvoća vode za kupanje je od velikog značaja jer izloženost mikrobiološkim patogenima predstavlja rizik kupačima u rekreacijskim vodama putem gutanja, inhalacije i kontakta s kožom. Najčešći izvori onečišćenja obalnog mora su disfunkcija u kanalizacijskoj mreži, propusne septičke jame, neadekvatna odvodnja oborinskih voda, dotoci podzemnih voda putem vrulja i priobalnih izvora, veliki broj kupača. U ovom istraživanju ispitano je 6 plaža (3. Maj (3M), Kantrida zapad (KZ), Kantrida istok (KI), Pseća plaža (PP), Ploče zapad (PZ), Ploče istok (PI)), u zapadnom dijelu grada Rijeke. Osim dva obavezna mikrobiološka parametra, analizirani su i Clostridium perfrigens (CP), Pseudomonas aeruginosa (PA), Staphlococcus aureus (SA) i ukupan broj izraslih kolonija. Također, u ovom radu provedena je korelacijska analiza između indikatora fekalnog podrijetla (EC, EN, CP) i ne-fekalnih indikatora (SA, PA) kao i opterećenje mikrobiološkog unosa tijekom radnih dana u odnosu na dane vikenda. Mikrobiološki parametri imaju najveće vrijednosti na lokaciji PP, što ukazuje da su fekalne otpadne vode izvor onečišćenja. Rezultati ispitivanja dodatnog pokazatelja fekalne kontaminacije (CP), također su potvrdili da je postaja PP najopterećenija fekalijama. Postaja s najmanjom koncentracijom mikrobioloških pokazatelja je PZ. Za razliku od fekalnih indikatora, broj ne-fekalne vrste (PA), bio je ujednačen na svim ispitanim postajama (45, 6 ±146, 6). Tijekom vikenda opterećenje plaža značajno raste. Rezultati ispitivanja ukazuju da na području Kantride postoje problemi vezani za odvodnju oborinskih voda i nepriključenost na kanalizacijski sustav, kao i da broj kupača na plažama utječe na kakvoću mora.

Kakvoća mora na plažama predstavlja vrlo važan i osjetljiv segment zaštite okoliša svake zemlje, a posebice onih zemalja čiji je razvoj baziran na održivom turizmu. Stoga se u našoj zemlji u cilju očuvanja i poboljšanja kakvoća mora na plažama već dugi niz godina primjenjuju strogi kriteriji pri ocjeni kakvoće mora za kupanje. Aktivno sudjelovanje javnosti u provedbi ovog programa, uz stalnu edukaciju svih zainteresiranih sudionika, važna je stavka koja vodi ovome cilju. Ispitivanje stava i mišljenja javnosti, procjena njihove zainteresiranosti i educiranosti, vezano za upravljanje kakvoćom mora za kupanje i plažama, provedeno je putem anketa na plažama zapadnog dijela grada Rijeke (3. Maj, Kantrida Nogometno igralište, Pseća plaža, Ploče). Također, ispitane osobe imale su mogućnost iskazivanja komentara i prijedloga za poboljšanje kvalitete i usluge na plažama. Rezultati ispitivanja su ukazali da korisnicima kakvoća mora postaje važan faktor izbora mjesta kupanja tek kada je ona pogoršana. Opremljenost i čistoća plaža su ocjenjene vrlo dobrom ocjenom. Većina kupača je navela da nije primjetila zdravstvene smetnje tijekom i nakon korištenja plaža. Polovica ispitanika ne zna gdje se može informirati o kakvoći mora. Rezultati govore o potrebi bolje edukacije i informiranja javnosti po pitanju kakvoće mora, a prijedlozi i komentari ispitanika ukazuju na potrebu za daljnjim ulaganjima u opremljenost i ponudu plaža. Promoviranje baze podataka o kakvoći mora, informiranje kupača na samim plažama o trenutnom stanju mora, mogućnost upisa komentara, aktivno uključuje korisnike plaža, te na taj način podiže svijest i brigu svakog pojedinca o važnosti kakvoće mora.

U našoj tradicionalno turistički orjentiranoj zemlji, pitanje sanitarne kakvoće mora na plažama od velikog je javno zdravstvenog interesa. Prema čl. 13., stavak 3 Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08), kao točka uzorkovanja mora definira se i točka "na ušću vodotoka u more, priobalnog izvora i vrulja, te na mjestima gdje postoji najveći rizik od onečišćenja". Obzirom da monitoring kakvoće mora, koji se već niz godina provodi u Primorsko-goranskoj županiji, ne uključuje navedene lokacije, te ne raspolažemo podacima o kakvoći navedenih dotoka, cilj ovog rada bio je ispitati mikrobiološku opterećenost priobalnih izvora liburnijskog područja. Ispitivanje 7 mikrobioloških pokazatelja provedeno je u tri navrata tijekom 2012. i 2013. g., u kišnim periodima karakteriziranim aktivnošču priobalnih izvora. Rezultati ispitivanja pokazali su da za vrijeme kišnog razdoblja dolazi do mikrobiološkog opterećenja morske vode na lokacijama karakteriziranim s velikim brojem priobalnih izvora i vrulja (10-Ičići betonska plaža, 13-Ika plaža, 7-Admiral ispod bazena). Od fekalnih indikatora dominiraju E. coli i enterokoki, koji su obavezni i po Uredbi (NN 73/08), a C. perfringens se pokazao kao dobar dodatni indikator. Nefekalne bakterije (P. aeruginosa i S. aureus) također su prisutne, s tim da je brojnost S. aureus najmanja u odnosu na druge ispitane parametre. Broj kolonija heterotrofnih bakterija na 22°C veći je u odnosu na 37°C, jer su u uzorcima bile dominantno prisutne vrste prilagođenim uvjetima okoliša. Smatra se da su ovi rezultati posljedica nepriključenosti pojedinih subjekata na javni kanalizacijski sustav, ilegalnih priključaka, propuštanja septičkih jama, propusta u internoj kanalizacijskoj mreži pojedinih objekata uz more te neadekvatne odvodnje oborinskih voda.

Obalni pojas predstavlja posebno osjetljiv i značajan resurs RH pri čemu je kakvoća vode za kupanje od velikog javnog značaja zbog mogućnosti fekalne kontaminacije i s tim povezanog zdravstvenog rizika. U ovom istraživanju ispitano je 5 plaža u zapadnom dijelu grada Rijeke: 3. Maj (3M), Kantrida zapad (KZ), Kantrida istok (KI), Ploče zapad (PZ), Ploče istok (PI), na dva obvezna mikrobiološka parametra – Escherichia coli i crijevnienterokoki prema referentnim metodama navedenim u Uredbi (73/08). Cij ovog rada bio je ispitati vremenske varijacije u koncentraciji mikrobioloških parametara, ovisno o dobi dana kada je uzorkovanje provedeno, te utvrditi koje su lokacije mikrobiološki najopterećenije. Uspoređene su ocjene kakvoće mora dobivene u proširenom i redovnom (rutinskom) monitoringu, kao i po hrvatskim i američkim (US EPA) kriterijima.Također, provedena je korelacijska analiza između ispitivanih mikrobioloških parametara, saliniteta i temperature vode. Mikrobiološki najopterećenije plaže su 3. Maj i Kantrida Nogometno igralište, s pikom opterećenja u ranim jutarnjim satima (6 h). Ispitani mikrobiološki parametri (EC i EN) pokazuju međusobnu jaku pozitivnu korelaciju, a značajnu negativnu korelaciju sa salinitetom i temperaturom vode. U većini uzoraka koji ne zadovoljavaju, EC je premašila zadane kriterije. Hrvatski nacionalni kriteriji pružaju višu razinu sigurnosti u usporedbi s kriterijima US EPA, a upotreba oba mikrobiološka parametra (EC i EN) za ocjenu kakvoće morske vode osigurava viši stupanj zaštite.

Kakvoća vode za kupanje od velikog je javnog značaja zbog mogućnosti fekalne kontaminacije. Dat je prikaz rezultata prve godine primjene kriterija nove Uredbe (NN 73/08), koja je u Republici Hrvatskoj na snazi od 2009. g. a propisuje nove granične vrijednosti i mikrobiološke parametre (crijevni enterokoki i Escherichia coli). Ovim radom procjenjena je podudarnost rezultata novih i starih mikrobioloških indikatora. U istraživanju je ispitano 6 plaža u zapadnom dijelu Rijeke od kojih 2 pripadaju području koje je prema dosadašnjih rezultatima vrlo čisto, a 4 području grada s još uvijek u potpunosti neriješenom odvodnjom oborinskih i otpadnih voda (Kantrida). Ispitano je i prisustvo bakterije Clostridium perfringens, kao dodatnog pokazatelja fekalne kontaminacije. Osim fizikalno-kemijskih i bioloških parametara vode, primjenom indeksa TRIX procijenjen je i stupanj trofije ispitanog područja koji ukazuje na jačinu antropogenog utjecaja. Najveće mikrobiološko opterećenje zabilježeno je na plažama grupiranim na području Kantride. Ovi rezultati prvenstveno se dovode u vezu s individualnom nepriključenošću na kanalizacijski sustav i neadekvatnom odvodnjom oborinskih voda. Statistička analiza dobivenih rezultata pokazala je podudarnost između metoda određivanja indikatora fekalne kontaminacije iz Stare i Nove Uredbe. Usvojeni nacionalni standardi uspoređeni su s europskim standardima, s kriterijima prije usvajanja Nove Direktive. Prema Uredbi 73/08 Hrvatska primjenjuje strože kriterije od onih koje propisuje EU Direktiva (2006/07/EZ), a prestankom korištenja internog standarda vrlo čista područja izjednaćuju se su s onim "podobnim za kupanje".

Korištenjem vode u rekreacijske svrhe izlažemo se patogenim i nepatogenim mikroorganizme koji u najvećoj mjeri potječu iz komunalnih otpadnih voda. Kontakt kupača s humanim fekalnim materijalom smatra se najvećim rizikom za zdravlje ljudi. Unatoč značajnim ulaganjima u izgradnju kanalizacijske mreže, pojedine plaže u zapadnom dijelu Rijeke (Kantrida) još su uvijek pod stalnim utjecajem fekalnih otpadnih voda. U okviru implementacije Direktive 2006/07/EZ, Hrvatska je kao zemlja kandidat za EU počela primjenjivati kriterije Nove Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) u sezoni 2009. Zemlje članice EU do kraja 2012. mogu birati da li će izvješćivati prema Staroj ili Novoj Direktivi, nakon čega to postaje obveza. U ovom radu dan je prikaz rezultata praćenja kakvoće mora na 182 plaže, odnosno 237 mjernih točaka u PGŽ u 2012. godini. Po završetku ove sezone popunjava se neophodan set podataka od tri, odnosno četiri uzastopne godine po zahtjevima Nove Direktive za donošenje prve konačne ocjene plaža na hrvatskom Jadranu. Time se za nas zatvara tzv. tranzicijski period u kojem se klasifikacija mora bazira na parametrima iz Nove Direktive (koncentraciji crijevnih enterokoka i E. coli), dok se granične vrijednosti za klasifikaciju preuzimaju iz Stare Direktive. Novi instrument u implementiranoj Uredbi je profil mora za kupanje koji sadrži osnovna obilježja plažnog prostora i mora. Na osnovi pojedinih karakteristika iz profila (prisutan izvor zagađenja, dotok slatke vode, gustoća kupaća tijekom sezone, intenzitet miješanja vode), procijenjen je stupanj rizika od onečišćenja za svaku pojedinu plažu. U radu je dat prikaz podudarnosti procijenjenog rizika od onečišćenja i dobivenih rezultata bakteriološke kakvoće vode na plažama na kojima je zabilježena pojava onečišćenja mora.