Search

U knjigi se opisuju događaji povezani s djelovanjem izvještajno-sigurnosnih službi na oblikovanje javnog mišljenja nastavljajući se na prvu knjigu. U ovoj se prikazuje utjecaj Komunističke partije Jugoslavije na oblikovanje javnog znanja u bivšoj Jugoslaviji korištenjem represivnog sustava koji je bio u potpunosti jendopartijski ideološki obojen. Potom se iznose primjeri oblikovanja javnog znanja provođenjem informacijskih i medijskih operacija usmjerenih prema Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu, zemljama članicama NATO saveza.

U knjigi se opisuju događaji povezani s djelovanjem izvještajno-sigurnosnih slućbi na oblikovanje javnog mišljenja u različitim vremenskim razdobljima ovisno o razvoju informacijsko-komunikacijskih sredstava s naglaskom na primjere iz svijeta.

Digitalne zbirke danas imaju osobito važnu ulogu u razvoju informacijskog društva koje se razvija utemeljeno na novim tehnologijama i ideji društva znanja. I knjižnice i mnoge organizacije koje nisu izravno povezane s knjižnicama pridaju izuzetan značaj politici oblikovanja i rukovanja digitalnim zbirkama i bazama podataka. Baštinske su se ustanove našle pred nizom izazova koji proizlaze iz pitanja kako pristupiti očuvanju kulturne baštine, odnosno proizvoda ljudskoga uma koji tijekom vremena, prošlog i sadašnjega, nastaju na najrazličitijim nositeljima, uključuju i digitalne medije. Mnoge digitalne zbirke nastale su kao rezultat plodnih aktivnosti na polju pohrane digitalne građe kao i digitalizacijom simboličkih objekata kulture koji su ujedno jedinice baštine, a radi zaštite i pristupa građi u tradicionalnim formatima. Svrha ovoga rada je pokazati kako su se baštinske ustanove, posebno knjižnice, uključile u proces prilagodbe novoj informacijskoj okolini prihvaćajući izazove koje donose i mogućnosti koje nude digitalne zbirke. U novoj informacijskoj okolini razvijaju se suvremeni modeli svrhovita odabira informacija, bibliografskog nadzora i osiguravanja dostupnosti.

U radu autor obrađuje područje informacijskih znanosti koje se bavi problematikom upravljanja znanjem. Objasnio je proces upravljanja znanjem u računalnoj okolini, koja se razvija na temeljima globalne informacijske infrastrukture, te područja i postupke koji predstavljaju osnovu za implementiranje sustava za upravljanje znanjem. Autor polazi od činjenice da se u današnje vrijeme sve više rukuje i upravlja gradivom i posebice dokumentima u digitalnom obliku bez obzira jesu li oni nastali u digitalnom obliku ili predstavljaju digitalnu verziju klasičnog gradiva ili dokumenta. Zbog toga je najprije detaljno objasnio proces digitalizacije kao osnovni proces pretvaranja gradiva u digitalni oblik. Nadalje je analizirao probleme koji se javljaju prilikom održavanja digitalnog gradiva. Takvo gradivo zatim postaje dijelom sustava za elektronsko upravljanje dokumentima na temelju kojeg se razvija sustav za upravljanje znanjem. Autor zaključuje da oblikovanje sustava za upravljanje znanjem, utemeljenog na globalnoj informacijskoj infrastrukturi i pripadajućim podsustavima, znatno unapređuje mogućnosti prepoznavanja i predviđanja trendova koji tada postaju osnovica za stvaranje novog znanja.