Search

U vrijeme zaštite bilja od štetnih organizama u pšenici se često se događa da se tretiranje protiv korova poklapa s potrebom tretiranja protiv bolesti, štetnika, regulatorom rasta i/ili s folijarnom gnojidbom. Mogućnost kombiniranja različitih agrokemikalija u tank miksu bez štetnih posljedica za usjev slabo je poznata. U cilju istraživanja selektivnosti pšenice prema kombinaciji agrokemikalija proveden je poljski pokus na ozimoj pšenici sorte Mia u Jagodnom (Velika Gorica) u vegetacijskoj sezoni 2021. Poljski pokus postavljen je po shemi slučajni blokni raspored u tri ponavljanja. U pokusu su, uz netretiranu kontrolu, korištene kombinacije sljedećih pripravaka: od herbicida AXIAL 50 EC (pinoksaden) i SARACEN DELTA 550 SC (florasulam + diflufenikan), fungicid PROSARO 250 EC (tebukonazol + protiokonazol), folijarno gnojivo pod šifrom A 18856 (D) te regulator rasta MODUS EVO DC (trineksapak-etil) u osam različitih međusobnih kombinacija navedenih pripravaka. Tretiranje je obavljeno 09. 04. 2021. u razvojnoj fazi pšenice BBCH 31-32 Vizualna ocjena oštećenja pojedine kombinacije obavljena je 7 i 14 dana nakon tretiranja po skali od 0 do 100 %. Svi istraživani tretmani izazvali su određeni fitotoksični učinak na biljke pšenice. Simptomi fitotoksičnog učinka bili su u vidu bjeličastih pjega nepravilnog oblika. Najmanje oštećenje (od 3,0 do 4,3 %) je imala kombinacija herbicida i kombinacije herbicidi + gnojivo i herbicidi + regulator rasta. Najveća oštećenja s progresivnim karakterom izazvale su kombinacije herbicidi + regulator rasta + fungicid (7,7 i 15,3 %), herbicidi + fungicid + gnojivo (4,7 i 10,7 %) te kombinacija herbicid + fungicid + gnojivo + regulator rasta (9,3 i 13,7 %). When protecting crops from pests, it is common in practice for treatment against weeds to coincide with the need for treatment against diseases, pests, growth regulators, and/or foliar fertilization. The possibility of combining different agrochemicals in a tank mix without adverse effects on the crop is poorly understood. . To investigate the selectivity of wheat depending on the combination of agrochemicals, a field trial with winter wheat of the Mia variety was conducted in Jagodno (Velika Gorica) in the 2021 growing season. In the trial, besides an untreated control, combinations of the following preparations were used: of herbicides AXIAL 50 EC (pinoxaden) and SARACEN DELTA 550 SC (florasulam + diflufenican), fungicide PROSARO 250 EC (tebuconazole + prothioconazole), foliar fertilizer under code A 18 ) and growth regulator MODUS EVO DC (trinexapac-ethyl) in eight different mutual combinations of these preparations. The treatment was applied on 09. 04. 2021. at the developmental stage of wheat BBCH 31-32 Visual assessment of damage to each combination was performed 7 and 14 days after treatment on a scale from 0 to 100%. All treatments caused some phytotoxic effect on wheat plants. The symptoms of phytotoxic effect appeared in the form of whitish spots of irregular shape. The least damage (from 3.0 to 4.3%) had a combination of herbicides and a combination of herbicides + fertilizer and herbicides + growth regulator. The greatest damage of progressive character was caused by the combinations of herbicides + growth regulator + fungicide (7.7 and 15.3%), herbicides + fungicide + fertilizer (4.7 and 10.7%) and the combination of herbicide + fungicide + fertilizer + growth regulator (9.3 and 13.7%).

Tiabendazol (TBZ) je vrlo korisno antihelmintičko i fungicidno sredstvo koje je našlo široku primjenu. Kao antihelmintik, tiabendazol može djelovati na dva načina: može inhibirati enzim fumarat reduktazu ili nastanak mikrotubula tijekom mitoze. Ako se koristi kao fungicid, u gljivicama može inhibirati sustav prijenosa elektrona ili mitozu hifa. Budući da se zbog svojih učinkovitih svojstava sve učestalije koristi kao fungicid, moguće je da tiabendazol zaostaje na usjevima pa je zbog toga određena maksimalna dopuštena koncentracija pri kojoj tiabendazol ne šteti. Međutim, zbog mogućih štetnih posljedica na endokrini sustav pri višim koncentracijama, potrebno ga je određivati i pratiti u uzorcima voća, povrća, tla i vode. Tiabendazol se uspješno može odrediti raznim spektroskopskim, kromatografskim, elektroanalitičkim te biološkim i imunokemijskim metodama. Najčešće korištene metode su spektrofluorimetrija, spektroskopija površinski pojačanog Ramanovog raspršenja i tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti.

Все штаммы Yarrowia lipolytica чувствительны, нередко − слабо, к микоцинам трех видов Wickerhamomyces. Наибольшей фунгицидной активностью обладают W. ciferri и некоторые штаммы W. anomalus. Не выявлено взаимосвязи между степенью чувствительности штаммов и их происхождением, а также типом спаривания., All strains of Yarrowia lipolytica are sensitive or weakly sensitive to mycocins of three species Wickerhamomyces. W. ciferri and some strains of W. anomalus exhibit the most fungicidal activity. Interrelation was not revealed between the extent of strain sensitivity to mycocins and their origin, and mating type.

Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati utjecaj regulatora rasta i fungicida na morfološka i fiziološka svojstva sjemena soje. Istraživanje je provedeno na četiri hrvatske sorte soje - Ema, Lucija, Korana i Sonja. Na sjeme svake sorte primijenjena su četiri tretmana: kontrola, fungicid (Vitavax 200 FF), regulator rasta (Slavol S) i fungicid + regulator rasta, gdje je svaki tretman bio zastupljen s tri ponavljanja. Tretirano sjeme uzgajano je u klijalištu. Ispitivani su duljina korjenčića, duljina hipokotila, masa biljčice, energija klijanja i klijavost. Istraživanjem je utvrđen statistički značajan utjecaj sorte i interakcije sorta × tretman na duljinu korjenčića, duljinu hipokotila i masu biljčice. Također, utvrđen je statistički značajan utjecaj tretmana na duljinu korjenčića. Kod energije klijanja i klijavosti utvrđen je statistički značajan utjecaj sorte i tretmana.

U ovom radu ispitana je mogućnost primjene različitih vrsta zeolita - prirodnog zeolita klinoptilolita (PZ), njegova homoionskog Na - oblika (NaZ3) te sintetskog Zeolite Socony Mobil-5 zeolita (ZSM-5) za uklanjanje fungicida karbendazima iz vodene otopine početne koncentracije γ o ≈ 5 mg/L. Uklanjanje je provedeno procesom adsorpcije šaržnim postupkom pri sobnoj temperaturi miješanjem zeolita i vodene otopine karbendazima u inkubatorskoj tresilici brzinom od 140 okr/min. Proces je praćen mjerenjem pH vrijednosti u određenim vremenskim intervalima te je određivana ravnotežna koncentracija karbendazima na HPLC uređaju. Najbolju učinkovitost uklanjanja od ≈ 95% pokazao je ZSM-5 zeolit, dok je učinkovitost PZ-a i NaZ3 bila u rasponu od 19,5 do 23,3%, odnosno od 22,5 do 29,0%. Ostatna koncentracija karbendazima nakon obrade na ZSM-5 zeolitu iznosila je 0,31 mg/L, dok je za PZ bila u rasponu od 4,46 do 4,83 mg/L te za NaZ3 u rasponu od 3,98 do 4,88 mg/L. Sve ostatne koncentracije bile su iznad propisanih maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK) u vodi, koje za svaki pojedini pesticid iznose 0,10 µg/L, odnosno 0,50 µg/L za ukupne pesticide. Da bi se povećala učinkovitost PZ nužno je poboljšati njegova adsorpcijska svojstva za organskim komponentama iz vode modifikacijom s organskim surfaktantima. Nadalje, u svrhu smanjenja ostatne koncentracije karbendazima ispod MDK daljnja istraživanja trebalo bi usmjeriti na višestupanjsku adsorpciju na sintetskom ili modificiranom PZ šaržnim postupkom ili postupkom u koloni. This paper investigated the possibility of using different types of zeolite - natural zeolite (NZ) clinoptilolite, its homoionic Na - form (NaZ3) and synthetic Zeolite Socony Mobil-5 (ZSM-5), for the removal of carbendazim fungicides from aqueous solution of initial concentration γ o ≈ 5 mg/L. The adsorption was performed by batch process at room temperature, by mixing zeolites and carbendazim solution in an incubator shaker at a speed of 140 rpm. The process was monitored by measuring pH at specific time intervals and equilibrium concentration of carbendazim by HPLC. The best removal efficiency of ≈ 95% was achieved by ZSM-5 zeolite, while the efficiency of NZ and NaZ3 was in the range 19.5 - 23.3% and 22.5 - 29.0%, respectively. The residual concentration of carbendazim after treatment on ZSM-5 zeolite was 0.31 mg/L, while for NZ and NaZ3 was in the range of 4.46 - 4.83 mg/L, and of 3.98 - 4.88 mg/L, respectively. All residual concentrations were above the maximum permissible levels (MPL) in water, which for each pesticide equals to 0.10 µg/L, and 0.50 µg/L for total pesticides. In order to increase the efficiency of NZ, it is necessary to improve its adsorption properties for organic components from water by modification with organic surfactants. Furthermore, for the purpose of reducing the residual concentration of carbendazim below the MPL, further studies should be focused on multistage adsorption on a synthetic ZSM-5 zeolite or modified NZ by batch or column method.

The aim of the dissertation thesis was to find out the influence of fungicide and increased amount of nitrogen on the yield components of oat. The dissertation is divided into a literary overview and the thesis as such. In 2018 a pilot research was made on the land of a farm located in the district of Tábor. Atego oat was grown in four variants there: a control variant, a variant fertilized by nitrogen (without the usage of fungicide), a variant comprising fungicide application (without nitrogen fertilization) and a variant including both nitrogen fertilization and fungicide application. The highest theoretical yield was registered in the variant which contained fungicide as well as nitrogen. Regarding the yield components of oat, the highest number of plants and panicles was registered in the variant fertilized by nitrogen (without the usage of fungicide); the highest number of stolons and the maximum weight of one thousand grains was measured in the variant including both nitrogen fertilization and fungicide application. Finally, the highest number of grains in a panicle was obtained from a control variant.

Okuženost hrastovih semenk s hrastovo pepelovko (Erysiphe alphitodides Griffon & Maubl.) postaja vse večji problem predvsem pri pomlajevanju dobovih in gradnovih sestojev pri nas in po svetu. V diplomski nalogi smo preizkušali uspešnost dveh pripravkov (Vitisan in Plantonic) za kontrolo hrastove pepelovke. V Krakovskem gozdu smo postavili 20 poskusnih ploskev: 5 kontrolnih, 5 ploskev, ki smo jih škropili z Vitisanom, 5 s Plantonicom in 5 z obema sredstvoma. Na ploskvah smo naključno izbrali po 40 semenk in jim po končanem škropljenju dvakrat ocenili poškodovanost listne ploskve in izmerili višino semenk, da smo dobili višinski prirastek. Meritve smo primerjali med seboj in ugotovili, da obstajajo statistično značilne razlike v stopnji okuženosti listnih ploskev in v relativnem višinskem prirastku škropljenih in neškropljenih semenk. Škropljene semenke so bile manj okužene in relativno višje od kontrole. Kot uspešna kombinacija se je pokazala uporaba obeh pripravkov Vitisan in Planonic skupaj. Powdery mildew (Erysiphe alphitodides Griffon & Maubl.) infection has become a big problem. Especially amongst young pedunculate oak and sessile oak trees in Slovenia and around the world. In an attempt to prevent powdery mildew growth, we have experimented with two different sprays (Vitisan and Plantonic) to protect oak trees. We set 20 experimental plots in the Krakovski gozd forest. Five of them were control plots and hence no spray was used. Five were sprayed with Vitisan, five sprayed with Plantonic and five sprayed with both Vitisan and Plantonic. Forty seedlings were randomly selected for evaluation of damage from powdery mildew and the seedlings height was recorded. Evaluating our results showed that there were statistically significant differences in the level of infection on the leaf surface and in the relative height increment of sprayed and unsprayed seedlings. Sprayed seedilings were less infected and relatively higher than control. The use of both Vitisan and Planonic preparations together proved to be a successful combination.

Folpet uvrščamo med najpogosteje uporabljene fungicide za preprečevanje in zdravljenje dveh vrst plesni vinske trte. Njegova uporaba je omejena na vinograde z izjemo enega pripravka, ki ga lahko uporabljamo tudi za zdravljenje zelenjave in oljk (MKGP, 2017). Pripravek, ki smo ga uporabili v magistrskem delu je Folpan 80 WDG, ki z raztapljanjem v vodi daje raztopino za škropljenje vinskih trt. Folpet smo preučevali kot okoljski stresor za talne ekosisteme s poudarkom na njegovem vplivu na organizme. Prst smo vzorčili tri leta zapored v lokalnem vinogradu. S pomočjo obstoječe literature smo optimizirali metodo ekstrakcije folpeta iz naravne prsti z uporabo avtomatizirane visokotlačne tekočinske (PLE) ekstrakcije. Pokazali smo, da je folpet s pravilnim načinom vzorčenja, shranjevanja in ekstrahiranja mogoče izmeriti v naravnih vzorcih prsti. Najvišja izmerjena koncentracija je bila 3,76 mg/kg, povprečni razpolovni čas folpeta v prsti je bil 2,3 ± 1,4 dni. Izmerjene koncentracije folpeta smo uporabili za izračun tveganja za talne organizme. Z uporabo ekotoksikoloških izogibnostnih testov na deževnikih in izopodih smo dobili koncentracijo brez vpliva na organizme (NOEC) 1,31 ± 0,01 mg/kg. Razmerje med okoljsko koncentracijo folpeta in koncentracijo, ki ne vpliva na talne organizme (PEC/PNEC) je bilo 28 v najslabšem primeru ob najvišji koncentraciji folpeta v tleh. Rezultat nakazuje na možen negativen vpliv folpeta na talno favno, vendar smo zaradi hitrega razpada folpeta v prsti tveganje za talne nevretenčarje ovrednotili kot zelo nizko in folpet priporočali za nadaljnjo rabo v vinogradništvu. Folpet is one of the most commonly used fungicides for prevention and treatment of two types of vine mildew. Its use is limited to vineyards with the exception of one folpet preparation, which can also be used for the treatment of vegetables and olives (MKGP, 2017). In our research we used Folpan 80 WDG, which gives a solution for spraying when dissolved in water. Folpet was studied as an environmental stressor for terrestrial ecosystems with an emphasis on its impacts on organisms. The soil was sampled for three consecutive years in a local vineyard. With the help of available literature, we optimized the extraction method of folpet from natural soil using an automated pressurised liquid (PLE) extraction technique. We were able to show that folpet can be measured in natural soil samples with correct sampling, storage and extraction method. The highest measured concentration was 3.76 mg/kg, while its average half-life in the soil was 2.3 ± 1.4 days. Actual folpet concentrations in the environment were used to calculate the risk for terrestrial organisms. Using avoidance tests on earthworms and isopods, we obtained the no effect concentration (NOEC) of 1.31 ± 0.01 mg/kg. The ratio between the predicted environmental and no effect concentrations (PEC/PNEC) was 28 in the worst case scenario, which means at the highest concentration of folpet in the soil. This indicates that folpet could pose a risk to terrestrial fauna, but due to its rapid dissipation in soil, the risk for terrestrial invertebrates was evaluated as very low and we can recommend folpet for further use in viticulture.

The innovative laboratory procedure for the synthesis of copper(II) hydroxide in the form of the aqueous suspension was developed. The reaction mechanism consists of the reaction between copper(II) sulphate pentahydrate and sodium carbonate by successive ion exchange of carbonate ions with the hydroxide ones in a multistep process. Production of copper(II) carbonate and sodium sulphate by reacting of copper(II) sulphate with sodium carbonate was followed by addition of sodium hydroxide solution whereby the product, copper(II) hydroxide, was obtained by releasing an equimolar amount of sodium carbonate. It was determined that, the equimolar reaction of copper(II) sulphate and sodium hydroxide lead to the maximal reactants exploitation. Sodium phosphate, formed in the final process stage by addition of 10 % phosphoric acid solution, acted as a copper(II) hydroxide stabilizer. High yield of the product was obtained by optimizing the synthesis parameters: reaction time, molar ratio of reactants and the reaction temperature. The obtained product was formulated to obtain a commercial product, which is used as a fungicide and bactericide. U radu je predstavljena inovativna laboratorijska procedura za sintezu bakar(II)-hidroksida u obliku vodene suspenzije. Procedura se zasniva na reakciji između bakar(II)-sulfata pentahidrata i natrijum-hidroksida. Mehanizam reakcije se sastoji iz sukcesivne jonske izmene karbonatnih jona sa hidroksidnim jonima i odvija se u više stupnjeva. Prvi stupanj predstavlja proizvodnju bakar(II)-karbonata i natrijum-sulfata reakcijom bakar(II)-sulfata sa natrijum-karbonatom, nakon čega sledi dodavanje rastvora natrijum-hidroksida, pri čemu se proizvod, bakar(II)-hidroksid, dobija oslobađanjem ekvimolarne količine natrijum-karbonata. Potom sledi ekvimolarna reakcija bakar(II)-sulfata i natrijum-hidroksida koja dovodi do maksimalnog iskorišćenja reaktanata. Natrijum fosfat, formiran u završnoj fazi procesa dodavanjem 10 % rastvora fosforne kiseline, deluje kao stabilizator bakar(II)-hidroksida. Visok prinos proizvoda dobija se optimizacijom parametara sinteze: vremena reakcije, molarnog odnosa reaktanata i temperature reakcije, a sam proizvod je formulisan radi dobijanja komercijalnog proizvoda koji se koristi kao fungicid i baktericid.

U 2015./2016. godini ispitivan je utjecaj fungicida i inokulacije sa F. culmorum na 12 sorti ozime pšenice (Srpanjka, Lucija, Renata, Anđelka, Vulkan, Kraljica, Tika Taka, Galloper, Bubnjar, El Nino, Osk. 54/15 i Osk. 84/15 u pokusu postavljenom po RCBD shemi u dvije repeticije na polju Poljoprivrednog instituta Osijek u Osijeku. Sjetva pokusa obavljena je 26.10.2015. godine, tretiranje fungicidom Sphere (0, 4 l/ha) 5.04. i fungicidom Prosaro (1, 0 l/ha), te inokulacija sa F. culmorum 6.05.2016. godine, a žetva je obavljena 3.07.2016. godine. Sve ostale mjere njege (osnovna gnojidba i prihrane, suzbijanje korova i insekata bile su uobičajene u proizvodnji pšenice). Površina požete parcelice iznosila je 7, 56 m2. Analizirana su slijedeća svojstva: urod zrna, hektolitarska masa, masa 1000 zrna, vlažni ljepak, količina bjelančevina/ha i broj zrna/m2. Općenito, uz uporabu fungicida ostvaren je najveći urod zrna (101, 83 dt/ha), najveća hektolitarska masa (83, 4 kg/hl), najveća masa 1000 zrna (47, 7 g), najveći sadržaj vlažnog ljepka (29, 6%), najveća količina bjelančevina (1329 kg/ha) i najveći broj zrna (21431 zrna/m2). Inokulacijom sa F.culmorum ostvaren je najniži urod zrna (84, 74 dt/ha), najmanji sadržaj vlažnog ljepka (27, 2 %), najmanja količina bjelančevina (1031 kg/ha) i najmanji broj zrna (18756 zrna/m2). U gotovo svim tretmanima pokusa (kontrola, fungicidni tretman, inokulacija sa F. culmorum) najveće urode zrna, najveću količinu bjelančevina/ha i najveći broj zrna/m2 ostvarile su sorte Galloper, El Nino i Kraljica. Za ostala svojstva sorte su specifičnije reagirale, osobito za masu 1000 zrna i hektolitarsku masu. Nije isključeno da je značajan utjecaj na rezultate ovoga pokusa prouzročilo olujno nevrijeme sa gradom 27.06.2016. godine, neposredno pred žetvu pokusa.

Досліджено етіологію основних хвороб тритикале озимого в агроценозах Полісся України. Встановлено розвиток мікозів культури залежно від застосування систем удобрення і захисту рослин. Показано збільшення розвитку хвороб листя тритикале після внесення N30P90K90 + N30 (29-й етап) + N30 кг д. р./га (37-й етап) та N30P40K140 + N30(29-й етап) + N30 (37-й етап) + N30 кг д. р./га (51-й етап) за мінімальної та комплексної систем захисту культури. З’ясовано, що поєднане застосування системи удобрення тритикале озимого N30P40K140 + N30 (29-й етап) + N30 і Хлормекват-хлорид 750, в. р., 1,5 л (37-й етап) + N30 кг д. р./га (51-й етап) та комплексного його захисту (протруювання насіння препаратом Ламардор 400 FS, ТН, 0,15 л/т, обприскування посіву на 31-му етапі розвитку рослин гербіцидом Еллай Супер, 70, в. г., 0,015 кг/га і фунгіцидом Таліус 20 к. е., 0,15 л/га) забезпечує контроль розвитку борошнистої роси на рівні 1,6; бурої листкової іржі – 1,4; септоріозу листя – 5,3; кореневих гнилей – 0,4 % та збільшення врожаю зерна – на 1,71 т/га., Исследовано этиологию основных болезней тритикале озимого в агроценозах Полесья Украины. Установлено развитие микозов культуры в зависимости от применения систем удобрения и защиты растений. Показано увеличение развития болезней листьев тритикале после внесения N30P90K90 + N30 (29-й этап) + N30 кг д. р./га (37-й этап) и N30P40K140 + N30 (29-й этап) + N30 (37- й этап) + N30 кг д. р./га (51-й этап) при минимальной и комплексной системе защиты культуры. Установлено, что совместное применение системы удобрения тритикале озимого: N30P40K140 + N30 (29-й этап) + N30 и Хлормекват-хлорид 750, в. р., 1,5 л (37-й этап) + N30 кг д. р./га (51-й этап) и комплексной его защиты (протравливание семян препаратом Ламардор 400 FS, ТН, 0,15 л / т, опрыскивание посева на 31-м этапе развития растений гербицидом Эллай Супер, 70, в. г., 0,015 кг / га и фунгицидом Талиус 20 к. э. 0,15 л / га) обеспечивает контроль развития мучнистой росы на уровне 1,6; бурой листовой ржавчины – 1,4; септориоза листев – 5,3; корневых гнилей – 0,4 % и увеличение урожая зерна – на 1,71 т / га., The etiology of main diseases of winter triticale in agrocoenosis of Ukrainian Polissia was examined. There was observed the development of mycoses depending on application of systems of fertilization and plant protection. The increase in development of leaf diseases of triticale was observed after application of N30P90K90 + N30 (29th stage) + N30 kg of act. mat./ha (37th stage) and N30P40K140 + N30 (29th stage) + N30 (37th stage) + N30 kg of act. mat./ha (51st stage) under conditions of minimal and complex systems of plant protection. It was found that the combined application of fertilization system of winter triticale: N30P40K140 + N30 (29th stage) + N30 and Chlormequat chloride 750, aqueous solution, 1,5 l (37th stage) + N30 kg of act. mat./ha (51st stage) and its complex protection (seed disinfection with the preparation Lamardor 400 FS, ТН, 0,15 l/t, spraying the crops on the 31st stage of plant development with the herbicide Ellay Super, 70, water soluble granules, 0,015 kg/ha, and fungicide Talius 20 e.c., 0,15 l/ha.) ensures the control of development of powdery mildew on the level of 1,6 %; leaf rust – 1,4 %; Septoria leaf blotch – 5,3 %; root rot – 0,4 % and increase in grain yield at 1,71 t/ha.

Pesticides used in agriculture can have hazardous effects on aquatic organisms, and amphibians are even more threatened than other aquatic vertebrates. Maneb is widely used to control fungal diseases on crops, fruits, and vegetables. The aim of this study was to investigate the acute toxic effects of maneb on the common (Bufo bufo) and green toad (Pseudepidalea viridis) tadpoles. Tadpoles at the development stage 21 were exposed to maneb (0-5 mg L-1) for 120 h. Maneb LC50 values at hour 120 were 1.966 mg L-1 for B. bufo and 0.332 mg L-1 for P. viridis. To the best of our knowledge, these are the first published LC50 findings for the two species. Visceral oedema and tail deformations were observed in both species. We also observed liver necrosis, pronephric tubule deformations, somite deteriorations, and visceral oedema at maneb concentrations ≥0.1 mg L-1 for B. bufo and ≥0.05 mg L-1 for P. viridis. Our results show that B. bufo tadpoles have a much higher resilience to maneb than P. viridis tadpoles. This resilience seems to be related to the larger size of the B. bufo tadpoles and their ability to metamorphose faster in adverse conditions. Future research should look into the mechanisms of toxic action of maneb in anurans., Pesticidi u poljoprivrednoj uporabi mogu biti opasni za vodene organizme, a najugroženiji među vodenim kralježnjacima su vodozemci. Maneb se rabi za suzbijanje gljivičnih bolesti usjeva, voća i povrća. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi akutnu toksičnost maneba u punoglavaca smeđe (Bufo bufo) i zelene krastače (Pseudepidalea viridis). U tu smo svrhu punoglavce u 21. stadiju razvoja izložili manebu (0-5 mg L-1). Po svršetku izloženosti (120 h), LC50 maneba iznosio je 1,966 mg L-1 u B. bufo te 0,332 mg L-1 u P. viridis. Koliko znamo, ove vrijednosti dosada nisu objavljene za ove dvije vrste. Osim letalne koncentracije, pri koncentracijama maneba ≥0.1 mg L-1 za B. bufo odnosno ≥0.05 mg L-1 za P. viridis utvrdili smo i nekrozu jetara, deformacije predbubrežnoga kanalića, propadanje somita te visceralni edem. Naši rezultati pokazuju da su punoglavci smeđe krastače značajno otporniji na maneb od punoglavaca zelene krastače.

The importance of uniform germination and field emergence for achieving high yields, while ensuring good seed quality, raises the question of the influence of fungicide and insecticide preparations for seed treatment. The aim of this study was to determine the effect of the combination of five insecticides and fungicide preparations on germination energy and germination of four maize inbred lines. The impact of applied preparations on seed quality may vary, depending on the genetic composition of maize inbred lines. Inbred line L-1 was distinguished as the most tolerant, considering the fact that significant differences were not observed in all tested preparations, while the most sensitive genotype, inbred line L-4, showed a significant decrease in germination energy and seed germination when treated with fludioxonil+metalaxyl-M (M), fludioxonil+metalaxyl-M and imidacloprid (M+G), fludioxonil+metalaxyl-M and thiametoxam (M+Cr) and fludioxonil+metalaxyl-M and tefluthrin+thiametoxam (M+FZ). Results of this study indicate the importance of choosing the best combination of pesticides for certain genotypes, in order to ensure full protection of crops and at the same time obtain the high yields. S obzirom da je ujednačeno klijanje i nicanje u polju od velike važnosti za postizanje visokih prinosa uz obezbeđenje dobrog kvaliteta semena, postavlja se pitanje uticaja fungicidnih i insekticidnih preparata za tretiranje semena na kvalitet semena. Cilj istraživanja je bio da se utvrdi efekat primene kombinacija pet insekticidnih i jednog fungicidnog preparata na energiju klijanja i klijavost semena četiri inbred linije kukuruza. Primenjeni preparati su različito uticali na kvalitet semena u zavisnosti od genetske kompozicije inbred linija kukuruza. Inbred linija L-1 se izdvaja kao najtolerantnija, s obzirom da nisu zabeležena značajna odstupanja u pogledu kvaliteta semena kod svih primenjenih preparata u poređenju sa kontrolom, dok je kod najosetljivijeg genotipa, inbred linije L-4, zabeleženo značajno smanjenje energije klijanja i klijavosti semena tretiranog preparatima na bazi aktivne materije fludioksonil+metalaksil-M (M), fludioksonil+metalaksil-M i imidakloprid (M+G), fludioksonil+metalaksil-M i tiametoksam (M+Cr) i fludioksonil+metalaksil-M teflutrin+tiametoksam (M+FZ). Rezultati ovog istraživanja ukazuju na važnost odabira najbolje kombinacije pesticida za određene genotipove, kako bi se obezbedila potpuna zaštita useva, a istovremeno se postigli visoki prinosi.

Made available in DSpace on 2014-06-11T19:35:17Z (GMT). No. of bitstreams: 0 Previous issue date: 2008-04-17Bitstream added on 2014-06-13T21:07:47Z : No. of bitstreams: 1 montes_smnm_dr_ilha.pdf: 3140045 bytes, checksum: 51889bc5ab96aaa6ee380935d27efcc0 (MD5) O presente trabalho foi conduzido no município de Presidente Prudente, SP, no Pólo Alta Sorocabana-APTA, de 2004 a 2006, em pomar experimental com seis cultivares de pessegueiros: Talismã, Aurora-2, Tropical, Dourado-2, Doçura-2 e Aurora-1, sobre os portaenxertos Okinawa e Umê. Teve como objetivos avaliar a fenologia, caracterizar fisica e quimicamente os frutos e avaliar os aspectos fitossanitários dos pessegueiros no tocante às moscas-das-frutas, ácaros e mariposa oriental, de maneira a obter subsídios que possam auxiliar o desenvolvimento da fruticultura regional. O delineamento experimental adotado foi blocos casualizados, com cinco repetições, sendo cada parcela representada por uma planta. Determinou-se a duração dos estádios fenológicos através de avaliações semanais, ocasião em que também observou-se a ocorrência de aborto de frutos e estabeleceram-se as curvas de crescimento. As características fisicas dos frutos, massa, comprimento e diâmetro sutural, produção por planta e por área, bem como Sólidos solúveis e Acidez titulável, foram determinadas por ocasião da colheita. Foi também realizado levantamento da população de ácaros fitófagos e predadores e moscas-das-frutas através de coletas semanais e infestação em frutos maduros. A infestação de mariposa oriental foi avaliada por levantamentos em quatro épocas, de 2004 a 2006. Os resultados obtidos permitiram concluir que: O florescimento das cultivares de pessegueiros enxertadas sobre os dois porta-enxertos estudados ocorreu no intervalo de 5-8 dias após a quebra da dormência, exceto 'Talismã' aos 12 dias, em 2004 e 2006. O ciclo das cultivares enxertadas sobre 'Okinawa' em 2004 e 2006 e sobre Umê em 2006 foi de 110 dias para 'Tropical', 138 para 'Aurora-2', 'Dourado-2' e 'Doçura-2' e 146 para... The present work was lead in the President Prudente city, São Paulo, Brazil, from 2004 to 2006 with the objective of evaluating the phenology and characterizing the chemical and physical properties of fruits on the following peach cultivars: Talismã, Aurora-2, Tropical, Dourado-2, Doçura-2 and Aurora-1, on two rootstocks (Okinawa and Umê). In order to provide useful information for the regional fruit crop development, phytosanitary aspects of peach trees related to fruit flies, mites and oriental fruit moth were also evaluated. Treatments were arranged in a completely randomized design with five replicates. The phenological stage was determined weekly, along with the evaluation of the occurrence of fruit abortion. The physical characteristics of fruits, mass, length and suture diameter of fruits, production per plant and per area, as well as soluble solids and titratable acidity, were determined on the occasion of harvest. The population of phytophagous and predaceous mites and fruit flies were evaluated weekly. Oriental fruit moth infestations were estimated in four periods from 2004 to 2006. The results indicated that the full blossom of peach cultivars on both rootstocks occurred in 5-8 interval after the dormancy breaking; and the fructification period varied according to the cultivar. The period from blossom to harvest for the cultivars on 'Okinawa' in 2004 and 2006, and on Umê in 2006 was 110 days 'Tropical', 138 for 'Aurora-2', ' Dourado-2 ' and ' Doçura-2 ' and 146 for ' Talismã '. High percentage of abortion was observed during the stage I of fruit development. The growth curves of fruits were in a double sigmoid pattern for all cultivars. Talismã and Dourado-2 cultivars produced fruits with the biggest values of mass, length and sutural diameter, on ' Okinawa ' and Umê. The highest yields per area were obtained for ' Talismã '...(Complete abstract click electronic access below)

Biološka i kemijska zaštita presadnica povrća (salata, cvjetača i rajčica) provedena je u zaštićenom prostoru (plastenik). Korišten je biološki preparat na osnovi spora T. harzianum i dva standardna fungicida na osnovi djelatne tvari propamokarb-hidroklorid i mankozeb. Korištena su dva supstrata za sjetvu koja je obavljena u tri vremenska roka. Tijekom istraživanja najveći postotak normalno razvijenih presadnica kod istraživanih povrtnih kultura ostvario se uzgojem u Brill specijaliziranom supstratu. Kod sve tri istraživane kulture najbolje rezultate u suzbijanju patogena polučio je biološki preparat TRI 003, a tretman s preparatom djelatne tvari mankozeb bio je najmanje učinkovit.

Syftet med detta projekt var att undersöka om det är möjligt att använda en fungicid vid odling av celler från Oncidium crispum, för att slippa kontaminering av mykorrhizasvamp. Kontaminering från denna sorts svamp har i tidigare försök varit ett stort promlem. I undersökningen användes fungiciden Nystain. Ett första försök gjordes för att testa om Nystatin hade effekt på den aktuella svampen. På näringsmedium fick hyfer från mykorrhizasvampen växa mot ett filterpapper indränkt i Nystatinlösning med olika koncentrationer. Som kontroll användes filterpapper indränkta i vatten och 20 % etanol. Efter 72 h mättes hur nära svampen växt pappret eller om den växt över pappret. Det kunde konstateras att Nystatin vid den starkaste koncentrationen hindrade svampens framväxt. Där stannade svampen innan pappret i större utsträckning än hos de lägre koncentrationerna. Av första försöket drogs därför slutsatsen att Nystatin hämmar mykorrhizasvampen. I ett andra försök doppades explantat från Oncidium crispum i en lösning av Nystatin i olika koncentrationer, som kontroll användes vatten och 20 % etanol. Explantaten lades på MS-medium med hormonerna auxin och cytokinin. Vid den starkaste koncentrationen av Nystatin hämmades tillväxten av svamphyfer fullständigt. Däremot kunde ingen kallustillväxt urskiljas hos något av explantaten. Som kontroll för att försäkra sig om att Nystainet inte påverkade växtmaterialet negativt gjordes andra delen av försöket även med Stapelia grandiflora, ett växtmaterial som är känt för att lätt kunna bilda kallus. Kallustillväxten var fullständig hos kontrollen med vatten, hos de övriga lösningarna var kallustillväxten tyvärr mycket begränsad. The purpose of this project was to examine if it’s possible to use a fungicide when growing cells from Oncidium crispum, to avoid the contamination of mycorrhizafungus. The contamination from this kind of fungus has been a big problem in earlier experiments. The fungicide used in the experiment was Nystatin. In a first experiment the effect of Nystatin against the mycorrhizafungus was tested. On a nutrient medium hyphae from the mycorrhizafungus were growing towards a paper disc soaked with a solution of Nystatin in different concentration. Paper discs soaked with water and 20 % ethanol were used as a reference. After 72 h it was measured how close the hyphae has got to the paper disc or if it had grown over the paper. It was established that the strongest concentration of Nystatin inhibited the growth of hyphae, in this concentration it stopped growing before it came to the paper disc in a greater extent then by the other concentrations. Therefore the conclusion was drawn, that Nystatin inhibits growth of the mycorrhizafungus. In a second experiment explants from Oncidium crispum were dipped in a solution of Nystatin in different concentrations, water and 20 % ethanol was used as a reference. The explants were placed on a MS-medium with the hormones auxin and cytokinin. By the strongest concentration of Nystatin there was no growth of hyphae. Callus formation couldn’t be distinguished by any of the explants. To make sure that Nystatin did not have a bad influence on the plant material the second part of the experiment was also performed on Stapelia grandiflora, a plant material that is known for its ability to form callus. In the reference with water the callus formation was complete, but in the other solutions the callus formation was very limited.

U cilju utvrđivanja optimalne gustoće sjetve i primjene fungicida na usjevu uljane repice u agroekološkim uvjetima sjeverozapadne Hrvatske, postavljeni su egzaktni mikropokusi na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu tijekom 2005./2006. godine. U istraživanju je bilo pet gustoća sjetve (30, 50, 70, 90 i 110 klijavih sjemenki/m2) i tretiranje usjeva fungicidom (metkonazol 60 g/l, preparat Caramba), odnosno bez tretiranja. U pokusu je korišten hibrid Elvis. Tretiranje fungicidom izvršeno je u dva navrata, u fazi 6 listova i pred cvatnju. Najveći prinos sjemena (4, 977 t/ha) i ulja (2, 150 t/ha) uljane repice ostvaren je pri gustoći sjetve od 70 klijavih sjemenki/m2, odnosno gustoći sklopa u žetvi od 48 biljaka/m2. Povećanjem gustoće sjetve iznad 50 klijavih sjemenki/m2 signifikantno se smanjio broj plodnih grana po biljci i broj komuški po biljci, a povećala visina do prve plodne grane. Gustoća sjetve nije imala značajan utjecaj na masu 1000 sjemenki, dužinu komuške i broj sjemenki po komuški. Primjena fungicida nije imala značajan utjecaj na prinos sjemena i ulja, morfološka svojstva i komponente prinosa uljane repice. U agroekološkim uvjetima sjeverozapadne Hrvatske, za hibride uljane repice može se preporučiti gustoća sjetve od 50 do 70 klijavih sjemenki/m2.

Syftet med detta projekt var att undersöka om det är möjligt att använda en fungicid vid odling av celler från Oncidium crispum, för att slippa kontaminering av mykorrhizasvamp. Kontaminering från denna sorts svamp har i tidigare försök varit ett stort promlem. I undersökningen användes fungiciden Nystain. Ett första försök gjordes för att testa om Nystatin hade effekt på den aktuella svampen. På näringsmedium fick hyfer från mykorrhizasvampen växa mot ett filterpapper indränkt i Nystatinlösning med olika koncentrationer. Som kontroll användes filterpapper indränkta i vatten och 20 % etanol. Efter 72 h mättes hur nära svampen växt pappret eller om den växt över pappret. Det kunde konstateras att Nystatin vid den starkaste koncentrationen hindrade svampens framväxt. Där stannade svampen innan pappret i större utsträckning än hos de lägre koncentrationerna. Av första försöket drogs därför slutsatsen att Nystatin hämmar mykorrhizasvampen. I ett andra försök doppades explantat från Oncidium crispum i en lösning av Nystatin i olika koncentrationer, som kontroll användes vatten och 20 % etanol. Explantaten lades på MS-medium med hormonerna auxin och cytokinin. Vid den starkaste koncentrationen av Nystatin hämmades tillväxten av svamphyfer fullständigt. Däremot kunde ingen kallustillväxt urskiljas hos något av explantaten. Som kontroll för att försäkra sig om att Nystainet inte påverkade växtmaterialet negativt gjordes andra delen av försöket även med Stapelia grandiflora, ett växtmaterial som är känt för att lätt kunna bilda kallus. Kallustillväxten var fullständig hos kontrollen med vatten, hos de övriga lösningarna var kallustillväxten tyvärr mycket begränsad. The purpose of this project was to examine if it’s possible to use a fungicide when growing cells from Oncidium crispum, to avoid the contamination of mycorrhizafungus. The contamination from this kind of fungus has been a big problem in earlier experiments. The fungicide used in the experiment was Nystatin. In a first experiment the effect of Nystatin against the mycorrhizafungus was tested. On a nutrient medium hyphae from the mycorrhizafungus were growing towards a paper disc soaked with a solution of Nystatin in different concentration. Paper discs soaked with water and 20 % ethanol were used as a reference. After 72 h it was measured how close the hyphae has got to the paper disc or if it had grown over the paper. It was established that the strongest concentration of Nystatin inhibited the growth of hyphae, in this concentration it stopped growing before it came to the paper disc in a greater extent then by the other concentrations. Therefore the conclusion was drawn, that Nystatin inhibits growth of the mycorrhizafungus. In a second experiment explants from Oncidium crispum were dipped in a solution of Nystatin in different concentrations, water and 20 % ethanol was used as a reference. The explants were placed on a MS-medium with the hormones auxin and cytokinin. By the strongest concentration of Nystatin there was no growth of hyphae. Callus formation couldn’t be distinguished by any of the explants. To make sure that Nystatin did not have a bad influence on the plant material the second part of the experiment was also performed on Stapelia grandiflora, a plant material that is known for its ability to form callus. In the reference with water the callus formation was complete, but in the other solutions the callus formation was very limited.

Istraživanjem je utvrđen utjecaj načina dorade i primjene fungicida na masu 1000 zrna, energiju klijanja i klijavost sjemena hibrida suncokreta Favorit i Apolon u 2005. i 2006. godini. Selektirano sjeme kao i netretirano sjeme oba hibrida suncokreta (kontrola) imali su najmanju masu 1000 zrna (55-57 gr.), energiju klijanja (18-26%) i klijavost (39-42%). Najveća kakvoća sjemena bila je u obje godine nakon dorade (T-4) i primjena fungicida (TF-4) ; masa 1000 zrna 67-69 gr., energija klijanja 80-85% i klijavost od 84-87%. Rezultati istraživanja pokazali su da u godini kada su vremenske prilike nepovoljne za proizvodnju sjemena suncokreta ulazna kakvoća sjemena je lošija od uobičajene. Primjenom ciljane dorade i optimalne kombinacije te dozacije fungicida možemo za tržište pripremiti sjeme kakvoće propisane zakonom.

Tijekom tri godine na polju Poljoprivrednog instituta Osijek istražena je učinkovitost folijarne primjene fungicida u suzbijanju mikoza soje u usporedbi s netretiranom kontrolom. Pokus je postavljen po blok metodi u četiri ponavljanja, a obuhvaćao je šest genotipova soje Poljoprivrednog instituta Osijek (0-I grupa zriobe) i sedam tretmana (jednokratno u fenofazi R3 do R4 soje). Tehnologija proizvodnje soje bila je optimalna. Neposredno pred žetvu obavljeno je ocjenjivanje nazočnosti i intenziteta uzročnika bolesti, a poslije žetve uzeti su uzorci sjemena za određivanje zdravstvenog stanja u laboratoriju. Dominantni paraziti na polju bili su predstavnici Diaporthe/Phomopsis kompleksa, a na sjemenu Trichoderma spp., Penicillium spp., Fusarium spp., Rhyzopus spp., Aspergillus spp. i Peronospora manshurica. Nakon žetve, urod zrna s parcele je preračunat u kg/ha. Podaci su sistematizirani i statistički obrađeni. Utvrđene su statistički značajne razlike za godinu, genotip i tretman, te interakciju godina x genotip, godina x tretman, genotip x tretman, dok za interakciju godina x tretman x genotip razlike nisu utvrđene. Najrodniji genotipovi bili su genotip 3 (4646 kg/ha 1999., 3820 kg/ha 2000. i ukupno 4492 kg/ha) i genotip 6 (5046 kg/ha 2001. godine). Postojale su značajne i vrlo značajne razlike svake godine između kontrole i tretmana, kao i između pojedinih tretmana. Podaci obrađeni za sve godine zajedno ukazuju na značajne i vrlo značajne razlike samo između kontrole i tretmana, dok između tretmana razlike nisu utvrđene. Najzdravije biljke bile su u tretmanu s Impact-C, najzdravije sjeme s Merpan + Bavistin i najviši urod zrna s Polyram + Bavistin. Najzdraviji genotip u polju i najzdravije sjeme imao je genotip 3. Primijećeno je da pojedini genotipovi preferiraju određene tretmane. Sjeme nekih genotipova nije bilo zaraženo s pojedinim uzročnicima bolesti. Mišljenja smo da bi u iznimnim uvjetima ipak bilo korisno tretirati barem sjemenski usjev soje, o čemu odluku treba donijeti stručnjak na osnovi dobrog poznavanja cjelokupne problematike.

Researching was done in field condition with three variety of winter wheat and seven ways of seed protection. Researching shown that the way of seed protection was factor that have significance influence on researched characteristics. Our researching shown that among the same way of protection hadn't been significance difference among researched variety of wheat in number plants and spike per m2, coefficient of productive bushing and grain yield . Number plants per m2 arrised from 484 at variety PKB-Christina to 520 at variety Vizija. According to the way of protection per m2 arrised from 487 at treatment Tilletia tritici+ Sumi 8 to 517 at electronic way of protection. The number of spike per m2 arrised from 721 at variety PKB-Christina to 732 at variety Pobeda. According to the researched ways of protection the number of spike is established from 711 at control to the 746 at treatment with Tlletia tritici. Coefficient of productive bushes is established was 1,43 at variety Vizija to 1,49 at variety Pobeda. According to the way of seed protection coefficient of productive bushes as established at control 1,44 to treatment Tilletia tritici + Sumi 8. 1,50. Yield of grain is established at variety Vizija 7,03t/ha and variety Pobeda 7,69t/ha. According to the way of grain yield protection was 7,19 t/ha and at control was 7,56 t/ha with Dividendom 030 protection. Istraživanja su izvedena u poljskim uslovima, sa tri sorte ozime pšenice i sedam načina zaštite semena. Utvrđeno je da je način zaštite semena faktor koji znatno utiče na ispitivana svojstva. U okviru istog načina zaštite nema razlika u broju biljaka i klasnova po m2, u koeficijentu produktivnog bokorenja i prinosu zrna. Broj biljaka po m2 kretao se od 484 kod sorte PKB-Christna do 520 kod sorte Vizija, broj klasova po m2 od 721 kod sorte PKB-Chistina do 732 kod sorte Pobeda, koeficijent produktivnog bokorenja od 1.43 kod sorte Vizija do 1.49 kod sorte Pobeda, a prinos zrna od 7.03 t/ha kod sorte Vizija do 7.69 t/ha kod sorte Pobeda. U odnosu na način zaštite broj biljaka po m2 kretao se od 487 kod tretmana Tilletia tritici + divikonazol, do 517 kod elektronskog načina zaštite, broj klasova od 711 kod kontrole do 746 kod tretmana sa Tilletia tritici, koeficijenat produktivnog bokorenja od 1.44 kod kontrole do 1.50 kod tretmana Tilletia tritici + divikonazola, a prinos zrna od 7.19 t/ha kod kontrole do 7.56 t/ha kod zaštite sa difenokonazolom.

U radu se iznose rezultati zdravstvenih pregleda rasadničkog bilja u 2002. godini na području Hrvatske. Na drvenastom šumskom uzgojnom bilju pronađeno je tijekom motrenja 14 vrsta gljiva i 18 vrsta značajnijih štetnih kukaca. Među štetnim gljivama na prvom je mjestu bila Microsphaera alphitoides, a slijedile su je Drepanopeziza punctiformis, Melampsora alii-populina, Fusarium oxysporum i Rosellinia mycophila koja je u Hrvatskoj utvrđena po prvi puta. Među kukcima prednjačile su razne vrste zlatica na topolama i osa listarica Caliroa annulipes na hrastovima. Od štetnih kukaca još su se u značajnijoj mjeri javili hruštevi, Cameraria ohridella, Monarthropalpus buxi i Corythuca ciliata. U svim su rasadnicima provođene redovite mjere zaštite. Hrastova pepelnica suzbijana je u 13 rasadnika pri čemu je korišteno ukupno 11 vrsta fungicida. Štetnici su na hrastu suzbijani sa 7 vrsta insekticida. Korovi su kemijski uništavani u 11 rasadnika, a pritom je korišteno 13 herbicidnih pripravaka.

Hrastova pepelnica (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) je najrasprostranjenija i najčešća biljna bolest u hrastovim šumama u Hrvatskoj. Ona napada hrastove biljke u svim razvojnim stadijima i primarni je patogen. Najveće štete čini na podmladku hrasta lužnjaka te se u slučajevima jakih napada poduzimaju kemijske zaštitne mjere (tretiranje fungicidima). Pojava i intenzitet napada ove bolesti ovisi o klimatskim uvjetima i o vremenu listanja hrasta. Prema analizama datuma prskanja utvrđeno je kako se na nekim područjima sa zaštitom počinje već krajem ožujka, dakle prerano, kada nijedan od uvjeta za jači razvoj pepelnice nije ostvaren. S ciljem smanjenja broja tretiranja, odnosno izbjegavanja preventivnih prskanja provedeno je ispitivanje kurativnog djelovanja sistemičnog fungicida Anvil 5SC. Istraživanje je provedeno na području šumarije Čazma. Tretiranje je provedeno sredinom lipnja, a djelotvornost fungicida je određena procjenom zaraženosti neposredno prije tretiranja te dva odnosno šest dana nakon tretiranja. Analizom dobivenih podataka uočen je prijelaz zaraženih biljaka iz jačih u slabije stupnjeve zaraženosti, dok se na kontrolnom dijelu povećao broj biljaka u jačim stupnjevima zaraze.

Osnovni limitirajući čimbenik kod vegetativnog razmnožavanja pitomog kestena cijepljenjem je gljiva Cryphonectria parasitica ( Murr.) Barr. Nakon cijepljenja, plemke snažno potjeraju, ali se tijekom vegetacije oko mjesta spajanja pojave piknide gljive C. parasitica iz kojih izbijaju konidije. Takva biljka vrlo brzo propada. Gljiva je parazit rana na drvetu odnosno za zarazu je potrebno otvoreno mjesto na kori. U cilju smanjivanja mogućnosti zaraze, koja je najveća prvih nekoliko mjeseci nakon cijepljenja, dok rana potpuno ne kalusira, ispitali smo na umjetnom supstratu djelovanje nekoliko sistemičnih fungicida – Rubigan EC, Sabithane, Anvil 5SC i Folicur. Svaki fungicid smo dodali umjetnom supstratu u šest različitih koncentracija. Rezultati pokazuju da svi fungicidi znatno smanjuju intenzitet ili potpuno zaustavljaju rast gljive na umjetnom supstratu. Čak i kod najnižih ispitanih koncentracija fungicida Folicur (0, 005%) i Anvil (0, 001%) površina prorasla gljivom u Petrijevim posudama je imala promjer 18 mm odnosno 21 mm, dok je na kontrolnom dijelu u istom vremenskom periodu gljiva prorasla cijelu posudicu promjera 90 mm.

Osnovni limitirajući čimbenik kod vegetativnog razmnožavanja pitomog kestena cijepljenjem je gljiva Cryphonectria parasitica ( Murr.) Barr. Nakon cijepljenja, plemke snažno potjeraju, ali se tijekom vegetacije oko mjesta spajanja pojave piknide gljive C. parasitica iz kojih izbijaju konidije. Takva biljka vrlo brzo propada. Gljiva je parazit rana na drvetu odnosno za zarazu je potrebno otvoreno mjesto na kori. U cilju smanjivanja mogućnosti zaraze, koja je najveća prvih nekoliko mjeseci nakon cijepljenja, dok rana potpuno ne kalusira, ispitali smo na umjetnom supstratu djelovanje nekoliko sistemičnih fungicida - Rubigan EC, Sabithane, Anvil 5SC i Folicur. Svaki fungicid smo dodali umjetnom supstratu u šest različitih koncentracija. Rezultati pokazuju da svi fungicidi znatno smanjuju intenzitet ili potpuno zaustavljaju rast gljive na umjetnom supstratu. Čak i kod najnižih ispitanih koncentracija fungicida Folicur (0, 005%) i Anvil (0, 001%) površina prorasla gljivom u Petrijevim posudama je imala promjer 18 mm odnosno 21 mm, dok je na kontrolnom dijelu u istom vremenskom periodu gljiva prorasla cijelu posudicu promjera 90 mm.

Glavni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi pojavu i intenzitet napada najznačajnijih gljivičnih uzročnika bolesti soje te djelotvornost primjenjenih fungicida u suzbijanju istih. Tijekom 1995-1997. provedena su istraživanja kroz egzaktne poljske pokuse u Osijeku na dva kultivara (cv.) soje različitog stupnja otpornosti. Svaki kultivar imao je tri varijante pokusa i to: tretiranje sjemena (Benit universal 4,75, DS; Apron 200 i Vitavax), folijarno tretiranje (Impact-C) i Benlate) te kontrola-netretirana parcela. Tijekom ispitivanja utvrđene su slijedeće gljivične bolesti: plamenjača(Peronospora manshurica (Naoum). Syd.ex Gaum. (Syn. P.sojae Lehman and Wolf), sušenje mahuna i stabljika (Diaporthe phaseolorum (Cke and Ell.) Sacc. var. sojae (Lehman) Wehm. (Phomopsis sojae Lehman) i crna pjegavost stabljike-rak stabljike (Diaporthe phaseolorum (Cke. and Ell.) Sacc.var. caulivora Athow and Caldwell). Na sjemenu glavni paraziti su bili: plamenjača (Peronospoora manshurica), purpurna pjegavost (Cercospora kikuchii) i fuzarioze (Fusarium sp.), a 1996. godine zabilježena je trulež sjemena (Diaporthe phaseolorum var. sojae), što se povezuje s vlažnijim klimatskim uvjetima u toj godini. Rezultati ispitivanja potvrdili su razlike između kultivara u intenzitetu oboljenja: cv. Podravka 95 bila je tolerantnija na glavne bolesti, posebno na patogena Peronospora manshurica u odnosu na cv. Liku. Zdravstveno stanje biljaka soje bilo je bolje na tretiranim parcelama u odnosu na netretirane. Primjena fungicida tijekom vegetacije bila je djelotvornija u odnosu na primjenu na sjemenu, posebno na patogena iz roda Diaporthe. Povezanost između intenziteta napada patogena koji prevladavaju tijekom vegetacije i učestalost pojave patogena na sjemenu nije ustanovljena. Nadalje,rezultati ispitivanja ukazali su na varijabilnost fenotipske ekspresije uroda i kakvoće zrna, te mase 1000 zrna, što je uvjetovano genetskom raznolikošću testiranog materijala, djelotvornošću fungicida te različitim agroekološkim uvjetima tijekom ispitivanja. Interakcije kultivar x godina, kultivar x fungicid i fungicid x godina značajne su za urod zrna i masu 1000 zrna.

Na polju Poljoprivrednog instituta Osijek tijekom tri godine (1998-2000.) ispitana je učinkovitost primjene fungicida na sjeme suncokreta, u preporučenim i dvostruko većim količinama/100 kg sjemena, u usporedbi s netretiranom kontrolom. Ispitani su slijedeći pripravci: Apron 35 DS primjenjen u količini od 600 i 1200 g, Raxill 2 WS od 200 i 400 g, Vitavax 200 FF od 400 i 800 g, te Thiram 42-S od 300 i 600 ml. U radu se prikazuju intenzitet oboljenja dominantnih uzročnika bolesti u fiziološkoj zriobi suncokreta (Sclerotinia sclerotiorum, Phomopsis spp., Phoma macdonaldi i Macrophomina phaseolina) i važna gospodarska svojstva suncokreta; urod zrna, masa 1000 zrna i sadržaj ulja prema standardu, kao i komponente uroda, visina biljke i promjer glave. Prosječni rezultati ukazuju na slabu zarazu uzročnicima bolesti, te visok i stabilan urod zrna hibrida Fakir. Podaci statistički obrađeni po godinama ukazuju na značajne razlike činitelja tretman, za svojsto urod zrna 1998. i svojstvo promjer glave 2000. godine. Varijanta Raxill- primjena od 200 g imala je veći urod od kontrole i ostalih tretmana, osim varijante Apron od 1200 g, dok je Apron primjenjen s 1200 g/100 kg sjemena imao veći urod od kontrole i tretmana: Raxill 400 g, Vitavax 400 g, te Thirama 42-S 600 g. Vitavax primjenjen s 800 g. je imao značajno manji promjer glave suncokreta od svih ostalih tretmana, osim varijante Vitavax 400 i kontrole. Prosječni podaci za godine istraživanja, bez obzira na tretmane, ukazuju na značajne razlike između godina kod svojstava; visina biljke, promjer glave i urod zrna suncokreta, što upućuje na ovisnost ovih svojstava o vanjskim uvjetima. Razlike za tretmane, bez obzira na godine, nisu ustanovljene kao ni interakciju činitelja tretman x godina kod ispitanih svojstava. Međutim, kod uroda zrna neki tretmani imaju tendenciju porasta a neki pada u odnosu na kontrolu.

Cilj svakog oplemenjivačkog programa je kreiranje što kvalitetnijeg genotipa. Na kakvoću genotipa pored genetskog potencijala rodnosti, dobre adaptabilnosti i stabilnosti utječe i njegova otpornost na bolesti. Provedena istraživanja tolerantnosti novijih kultivara soje na važnije gljivične bolesti, kreiranih u okviru oplemenjivačkog programa Poljoprivrednog instituta Osijeka, pokazala su koje se važnije gljivične bolesti javljaju na soji u agroekološkim uvjetima Osijeka, utjecaj roka sjetve na urod i intenzitet bolesti, intenzitet bolesti, razinu tolerantnosti testiranih kultivara, utjecaj tretmana na urod i intenzitet bolesti, te povezanost visine uroda i intenziteta zaraze proučavanih bolesti. Pokusi su bili postavljeni u dva roka sjetve (optimalni - Rok 1 i kasni - Rok 2) tijekom dvije godine (1998. i 1999.) na selekcijskom polju Poljoprivrednog instituta Osijek. Eksperimentalni dizajn bio je uvijek split plot u slučajnom bloknom rasporedu s 4 repeticije. Glavni faktor sadržavao je 10 kultivara, a podfaktor - fungicid bio je zastupljen s netretiranim i tretiranim parcelama fungicidom Impact c (Kontrola i Tretman). Tijekom ispitivanja utvrđene su slijedeće važnije gljivične bolesti: plamenjača soje (peronospora manshurica (Naum) Syd.ex Gaum.), sušenje mahuna i stabljike soje (Diaporthe phaseolorum (Cke et Ell.) Sacc. var. sojae (Lehman)Whem.) i crna pjegavost stabljike soje (Diaporthe phaseolorum (Cke et Ell.) Sacc.var. caulivora Athow et Caldwell). Rezultati ispitivanja pokazali su razlike u intenzitetu napada ovih bolesti uzrokovane genetskom različitošću testiranih kultivara i različitim agroekološkim uvjetima tijekom ispititvanja. Kako bi rezultati ovih ispitivanja bili učinkoviti, potrebno je nastaviti testirati tolerantnost novostvorenih kultivara na pomenute bolesti, kao i moguće nove bolesti ili nove rase ranije navedenih patogena. Također, trebalo bi istraživanja provesti na više lokaliteta u područjima uzgoja soje, a rezultate koristiti u cilju unapređenja oplemenjivačkog rada.

Com o objetivo de estabelecer condições de armazenamento para a laranja ‘Valência’, foi conduzido um experimento avaliando o efeito de temperatura, condição de atmosfera controlada e aplicação pós-colheita de produtos químicos sobre a qualidade dos frutos e ocorrência de podridões. Foram avaliados os seguintes tratamentos: 0,5°C em armazenamento refrigerado (AR); 3°C em AR; 3°C em AR e tratamento com Iprodione (0,15% em imersão); 3°C em AR e tratamento com detergente (2% em imersão); 3°C em atmosfera controlada (AC) com ar e 5% de CO2; 3°C em AC com 10% de O2 e 5% de CO2; e, 7°C em AR. A umidade relativa do ar (UR) foi mantida entre 90 e 94%. As avaliações foram realizadas aos 60 e aos 84 dias de armazenamento. Os parâmetros avaliados foram: perda de peso, acidez titulável, sólidos solúveis totais (SST) e podridões. Aos 60 dias, não houve diferença significativa entre os tratamentos com relação à acidez e aos SST. A 3°C e 0,5°C houve menor perda de peso que na temperatura de 7°C. Na avaliação aos 84 dias, os frutos armazenados em AR a 7°C e 0,5°C apresentaram perda de peso superior aos demais tratamentos a 3°C. A acidez e os SST diminuíram mais a 7°C em AR, porém não diferindo com 3°C em AR. A incidência de podridões, na segunda avaliação, não apresentou diferença estatística entre os frutos tratados e não tratados. A 7°C em AR houve maior incidência de podridões que a 3°C em AR, sendo que, em 0,5°C em AR, houve grande incidência de podridões, devido ao dano por baixa temperatura. Em AC houve também grande incidência de podridões decorrente de danos por altas concentrações de CO2 e baixas concentrações de O2. The experiment was carried out to establish storage conditions for ‘Valência’ orange, evaluating the effect of storage temperature, controlled atmosphere (CA) conditions and postharvest application of chemicals on the fruit quality and rot incidence. The treatments were: cold storage at 0.5°C; cold storage at 3°C; cold storage at 3°C and Iprodione treatment (0.15% deeping); cold storage at 3°C and detergent treatment (2% deeping); CA 3°C with Air and 5% of CO2; CA with 10% of O2 and 5% of CO2 at 3°C; and cold storage at 7°C. Relative humidity (RH) was maintained between 90 and 94%. The evaluations were preformed after 60 and 84 storage days. After 60 storage days there was no statistic difference among treatments on the titratable acidity and total soluble solids (TSS). At 3°C and 0.5°C there was a lower weight loss than at 7°C. After 84 storage days the fruits in cold storage at 7 and 0.5°C showed higher weight loss than at 3°C. The acidity and TSS were lowest for cold storage at 7°C, but there was no difference with 3°C. The rot incidence, in the second evaluation, Iprodione application and the detergent had no difference with the oranges without chemicals. In cold storage at 7°C there was higher rot incidence than at 3°C. At 0.5°C there was high rot incidence due to low temperature damage. At CA condition there was high rot incidence due to high CO2 and low O2 damage.

Cilj našeg istraživanja bila je procjena pojave i intenziteta glavnih uzročnika bolesti soje i djelotvornosti nekih fungicida u suzbijanju istih. Trogodišnje istraživanje provedeno je na području istočne Hrvatske od 1995. do 1997. godine kroz egzaktne poljske pokuse na pokusnom polju Poljoprivrednog instituta Osijek. U pokusu su bila dva kultivara soje: Lika (I grupa zriobe) i Podravka 95 (0-I grupa zriobe) sa različitim stupnjem otpornosti na glavne patogene.Pokus je postavljen po slučajnom blok rasporedu u četiri ponavljanja, a sastojao se od dvije varijante:tretiranje sjemena (Benit universal 4,75, DS, Apron 200 i Vitavax) i folijarnog tretiranja (Impact-C i Benlate).U kontroli fungicidi nisu bili primjenjeni.Osnovna parcela bila je 10 m2. Glavne bolesti soje tijekom vegetacije u pokusima su bile: Peronospora manshurica (Naoum).Syd.ex Gaum. (Syn.P.sojae Lehman and Wolf), Diaporthe phaseolorum var. sojae (Phomopsis sojae), Diaporthe phaseolorum (Cke. and Ell.) Sacc.var.caulivora Athow and Caldwell, and Sclerotinia sclerotiorum (Lib) de Bary. Na sjemenu glavni paraziti su bili: Peronospora manshurica, Cercospora kikuchii i Fusarium spp., a 1996. godine zabilježen je Diaporthe phaseolorum var. sojae, što se povezuje s vlažnim klimatskim uvjetima na kraju vegetacije. Razlike između kultivara u intenzitetu oboljenja postoje:cv. Podravka 95 bila je mnogo tolerantnija na glavne bolesti, posebno na patogena Peronospora manshurica od cv. Like. Glede fungicida, rezultati su pokazali da testirani fungicidi imaju pozitivno djelovanje u suzbijanju prisutnih bolesti. Bolji rezultati postignuti su u suzbijanju bolesti palež stabljike i mahuna te rak stabljike s folijarnim tretiranjem benzimidazol fungicida (Impact-C i Benlate), nego u primjeni na sjemenu.