U radu se istražuje kako makroekonomski preduvjeti i uvjeti članstva u Ekonomskoj i monetarnoj uniji utječu na priljev izravnih stranih ulaganja iz industrijski razvijenih zemalja u njezine nove članice. Rad je podijeljen na nekoliko velikih cjelina u kojima se ponajprije analiziraju teorijske značajke izravnih stranih ulaganja, monetarne integracije općenito te konkretno na primjeru Ekonomske i monetarne unije. Uz navedeno, provedena je teorijska analiza koja obuhvaća kratak osvrt na determinante izravnih stranih ulaganja te analizu niza znanstveno-istraživačkih radova koji razmatraju determinante FDI-jeva, bliske makromonetarnim indikatorima i članstvima u monetarnim unijama. Na temelju niza istraživanja odabrani su gravitacijski model kao najprikladniji za analizu izravnih stranih ulaganja te panel regresijska metoda za empirijsko testiranje. Istraživanje je provedeno na uzorku od jedanaest novih članica (Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija) koje se Uniji priključuju u drugom valu. Istraživanje obuhvaća razdoblje od 2005. do 2018. godine. Prema panel gravitacijskom pristupu zemlje iz navedenog uzorka spaja se u parove s industrijski razvijenim zemljama iz kojih su dostupni podatci odljeva investicija. U skupinu ekonomija iz kojih se bilježi investiranje prema novim članicama Unije pripadaju Australija, Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Island, Italija, Japan, Kanada, Južna Koreja, Nizozemska, Norveška, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Upravo ovakav pristup uvjetuje panelarni pristup prilikom regresijske analize, a odljevi izravnih inozemnih investicija iz industrijski razvijenih zemalja u nove članice Unije predstavljaju zavisnu varijablu. Empirijsko istraživanje provodi se na navedenu uzorku i razdoblju procjenjujući utjecaje makroekonomskih varijabli na priljev stranih ulaganja u nove članice Unije, a to su: BDP, otvorenost gospodarstva, realni devizni tečaj, volatilnost tečaja, inflacija, kamatne stope središnje banke i dugoročne kamatne stope, indeks financijskog razvoja, indeks statutarnih ograničenja za strana ulaganja, statutarne porezne stope na dobit i dvije kvalitativne varijable kojima je definirano članstvo u EU-u i EMU-u. Empirijska analiza pokazala je statistički značajne i pozitivne veze između veličine gospodarstva, rasta deviznog tečaja i dugoročnih kamatnih stopa te djelomično s razvojem financijskog sustava te članstvom u Europskoj uniji i Ekonomskoj i monetarnoj uniji. S druge su strane statistički značajne i negativne korelacije pronađene između volatilnosti tečaja, inflacije i priljeva izravnih stranih ulaganja u nove članice EU-a i EMU-a. Empirijskim istraživanjem nije utvrđena statistički značajna veza između priljeva izravnih stranih ulaganja u nove članice Unije i otvorenosti gospodarstva, statutarnih poreznih stopa i statutarnih ograničenja za strana ulaganja. Na temelju izvršene analize ustanovljeno je da članstvo u eurozoni i EU-u pozitivno djeluje na priljev stranih ulaganja izravno, ali i neizravno kroz niz makroekonomskih indikatora svojstvenih monetarnoj integraciji i politici poput umjereno restriktivne monetarne politike, tj. kroz rast dugoročnih kamatnih stopa, smanjenje inflacije te razvoj financijskog sustava. No, potrebno je dodati da su učinci monetarne integracije, iako pozitivni na priljev stranoga kapitala, ograničeni i trebaju biti popraćeni ostalim gospodarskim politikama., The dissertation examines how the macroeconomic conditions and criteria of membership in the Economic and Monetary Union affect the inflow of Foreign Direct Investment (FDI) from industrialized countries to New Member States of the European Union (NMS). The dissertation is divided into several large sections, which primarily analyse the theoretical features of FDI, monetary integration in general and specifically the context of the European Economic and Monetary Union. In addition, the theoretical analysis includes a brief overview of the FDI determinants and the analysis of a number of scientific research papers that consider FDI determinants, primarily those closely related to macro-monetary indicators and memberships in monetary unions. Based on a series of studies, the gravity model was selected as the most suitable for the analysis of FDI and the panel-regression method for empirical testing. The research was carried out on a sample of 11 NMS (Bulgaria, Czech Republic, Estonia, Croatia, Latvia, Lithuania, Hungary, Poland, Slovakia and Slovenia) joining the Union in the last two decades. The research covers the period from 2005 to 2018. According to the panel gravity approach, the countries in this sample are paired with industrialized countries, from which investment outflow data is available. The following countries belong to the group of economies from which investments are recorded toward the NMS: Australia, Austria, Belgium, Denmark, Finland, France, Germany, Ireland, Iceland, Italy, Japan, Canada, South Korea, Netherlands, Norway, Spain, Sweden, Switzerland, Turkey, United Kingdom and USA. It is this approach that requires a panel regression analysis, while the FDI outflows from industrialized countries to NMS is the dependent variable. The empirical research is carried out with the defined sample and time period, assessing the impact of macroeconomic variables on the inflow of foreign investment in NMS, specifically these variables are: GDP, economic openness, real exchange rate, exchange rate volatility, inflation, central bank interest rates and long-term interest rates, the index of financial development, the index of statutory restrictions on foreign investment, the statutory income tax rates and the two qualitative variables that define EU and EMU membership. The empirical analysis showed statistically significant and positive links between the size of the economy, exchange rate growth and long-term interest rates, and partly with the development of the financial system and membership in the European Union and Economic and Monetary Union. On the other hand, statistically significant and negative correlations were found between exchange rate volatility, inflation and FDI inflows into new EU and EMU Member States. The research has not found a statistically significant relationship between the inflow of FDI in the NMS and the openness of the economy, statutory tax rates and statutory restrictions on foreign investment. Based on the analysis, we can argue that membership in the Euro-area and the EU has positive effects on foreign investment inflows directly, but also indirectly through a number of macroeconomic indicators inherent to monetary integrations and policies such as moderately restrictive monetary policies, i.e., rising long-term interest rates, reducing inflation pressures and the development of the financial system. However, it should be added that the effects of monetary integration, although positive on foreign capital inflows, are limited and should be accompanied by other economic policies.