Search

Pojavom društvenog softvera i niza povezanih korisničkih servisa pojavio se novi val korisničkog sudjelovanja u kreiranju i korištenju mrežnih izvora te su potaknuti novi pristupi u organizaciji mrežnih izvora temeljeni na ideji korisničkog označivanja sadržaja. U prvom dijelu rada donose se relevantne teorijske postavke područja korisničkog označivanja: definicija i struktura folksonomije, formalni modeli i proces korisničkog označivanja, kategorije i modeli distribucije korisničkih oznaka. U drugom dijelu rada analiziraju se prednosti i nedostatci korisničkog označivanja u kontekstu predmetnog pristupa te se donosi okvir unutar kojega korisničko označivanje predstavlja prikladan i moguć pristup u kojem korisnici mogu organizirati mrežne izvore za vlastitu upotrebu kao i dijeljenje s drugim korisnicima. With the rise of social software and the development of various connected user services, a new wave of user participation in using, creating and organizing online sources based on the idea of collaborative user tagging emerged, namely folksonomies. The first part of this paper analyzes the underlying theoretical aspects of folksonomies: structure and definition, formal models and the pro cess of tagging and the categories and distribution models. The second part of the paper analyzes the advantages and shortcomings of the approach and sets the framework for applying folksonomies as a method of subject ac- cess and indexing for organizing, using and sharing online sources.

Posljednjih desetak godina, zahvaljujući ponajprije inovacijama vezanima uz Web 2.0 okruženje, svjedočimo proliferaciji raznolikih suradničkih informacijskih sustava koji „(...)uglavnom služe upravljanju osobnim izvorima, ali također omogućuju suradničko stvaranje javne baze podataka dostupne svim (ako je potrebno, registriranim) korisnicima. Nadalje, izvore na suradničkim informacijskim sustavima indeksiraju korisnici, odnosno, izvori su predstavljeni na korisničkoj platformi putem korisničkih oznaka (tagova)“ (Peters, 2009: 19-20). Folksonomije, kao rezultat korisničkog neformalnog označivanja odozdo putem slobodno odabranih oznaka, smatraju se stoga važnim elementom suradničkih informacijskih sustava. Ovisno o vrsti sustava, kao i o tipu izvora koji su u njemu zastupljeni, korisnicima je omogućen i ponešto drugačiji pristup sadržajnoj obradi izvora poput recenziranja ili ocjenjivanja. Mrežne stranice za društveno čitanje (social reading sites, bookshelf sites, social cataloguing sites) kao što su Goodreads, LibraryThing, Libib, Anobii, Bookstr i druge primjer su suradničkih informacijskih sustava na kojima se korisnici okupljaju u zajednice na temelju dijeljenog interesa te na kojima se nova paradigma društvenog čitanja pokazuje komplementarnom s novom paradigmom subjektivnog označivanja dokumenata. Time one jasno demonstriraju kako korisničke intervencije mogu poslužiti kao više ili manje efikasno sredstvo za organizaciju i reprezentaciju znanja, za pronalaženje informacija te na koji način mogu utjecati na socijalni aspekt platformi u pitanju. Međutim, razmatranje korisničkih oznaka, potom i ocjena te recenzija (kvantitativnih informacija o stavovima korisnika o dokumentu te elaboriranih pojedinačnih predočavanja sadržaja kroz subjektivnu prizmu mišljenja) uz lingvističku i funkcionalnu analizu oznaka na spomenutim stranicama za društveno čitanje potvrdit će postojanje problema na koji većina proučavatelja folksonomija redovito ukazuje: korisnička obrada sadržaja odozdo koja počiva na principima kao što su otvorenost, personalnost, subjektivnost, demokratičnost i slobodan izbor ipak zahtijeva izvjestan stupanj normalizacije ili kontrole kako bi se optimizirale neke od ključnih funkcionalnosti suradničkih servisa: predstavljanje znanja, pretraživanje i pronalaženje informacija te realizirana društvena dimenzija.

V magistrskem delu je predstavljen razvoj spleta 2.0 in folksonomij ter spletni servis LibraryThing, iz katerega je bil vzet vzorec 100 naslovov knjig, po katerih so bili posneti filmi. Analizirali smo 2.000 oznak in ugotovili, da samo 222 (11,1 %) oznak ustreza elementom ISBD(M). Najbolj je izstopal element Kraj izida s 85 oznakami, sedem elementov pa ni vsebovalo nobene oznake. Preostalih 1.778 (88,9 %) oznak smo razvrstili v 12 različnih kategorij, ki so vsebovale 337 različno oblikovanih oznak. Po številu oznak je najbolj izstopala kategorija Vsebina dela s 128 oznakami, po pogostosti pojavljanja pa Literarna zvrst s 701 oznako. Večina oznak obsega eno samo besedo, in sicer 1.369 (68,5 %), oznak z več besedami je bilo 578 (28,9 %) in kratic 53 (2,6 %). Ker smo z rezultati raziskave dobili dober vpogled v folksonomije, smo predlagali, da bi jih lahko do določene mere vključili tudi v knjižnične kataloge. Na ta način bi se lahko dopolnjevala tako sistem dodeljevanja kontroliranih oznak v knjižničnem katalogu kot tudi sistem folksonomij in povečalo zanimanje uporabnikov za iskanje po katalogu. The master thesis presents the development of Web 2.0 and folksonomies, as well as the web service LibraryThing. 100 book titles with films based on them were chosen as the sample for analysis. We have analysed 2.000 tags. The results have shown that only 222 (11,1 %) of the tags corresponded with ISBD(M) elements. With 85 tags, the element Place of Publication stood out the most, while seven ISBD(M) elements included no tags at all. The remaining 1.778 (88,9 %) tags were divided into 12 separate categories including 337 different tags. With 128 different tags, the category Content of the Work stood out, while the most popular category was Literary Genre with 701 tags. The majority of tags, that is 1.369 (68,5 %), consisted of only one word, 578 (28,9 %) tags consisted of more than one word, and there were also 53 (2,6 %) abbreviations. The results of the research provided a quality insight into folksonomies. Therefore, we have proposed that they could be included in library catalogues in a certain way. This would allow for both the system of controlled terms in the library catalogue as well as the folksonomy system to be improved and could also reinvigorate public interest in traditional library catalogues.

U ovom doktorskom radu ispitan je potencijal primjene korisničkog označivanja u predmetnom opisu baštinske građe kao metode poboljšanja pristupa i pretrage, kao i poboljšanja opisa i komplementiranja tradicionalnim sustavima za organizaciju znanja. Metodom nabave iz mnoštva, implementacijom igra sa svrhom prikupljene su ukupno 14402 korisničke oznake na 80 baštinskih predmeta raspoređenih u 4 zbirke: arhivska, knjižnična, muzejska građa te fotografije. Statistička analiza pokazala je kako ne postoje značajne razlika u broju dodjeljivanja i broju dodanih korisničkih oznaka na razini zbirke te kako veći broj dodjeljivanja ne pokazuje korelaciju s veličinom korisničkog rječnika kojim se neka zbirka opisuje. Lingvistička analiza pokazala je kako se tipična korisnička oznaka sastoji od jedne do dvije riječi te je opća imenica u nominativu jednine čime pokazuje obilježja klasičnih predmetnica. Značenjska analiza pokazala je kako je najveći broj oznaka dodan na generičkoj razini, tj. na razini koja ne zahtijeva specifično znanje već samo znanje prepoznavanja. U nastavku istraživanja uspoređene su predmetnice dodane od strane stručnjaka s korisničkim oznakama koje su prikupljene putem aplikacije na razini pojedinog predmeta. Prikazana je, implementirana i testirana na prikupljenom uzorku nova metoda usporedbe implementacijom algoritamskog rješenja programskom jeziku Python. Završni dio istraživanja u kojem su korisničke oznake nakon algoritamske obrade vraćene predmetnom stručnjaku na ocjenu korisnosti u predmetnom opisu građe postavio je model koji omogućava relevantnim korisničkim oznakama za svaki predmet da se nalaze u setu oznaka koje stručnjak ocjenjuje kroz definiranje mjere i praga relevantnosti korisničke oznake za pojedini predmet. Model donosi novi pristup kojim se prag frekvencije uključenih korisničkih oznaka postavlja na vrijednost gornje granične vrijednosti u distribuciji korisničkih oznaka za pojedini predmet. Pokazalo se kako je predmetni stručnjak koji je ocjenjivao korisnost oznaka dodanih arhivskoj, muzejskoj i fotografskoj građi, visoko ocijenio samu korisnost s nijednom prosječnom ocjenom ispod 3, što pokazuje visoku korisnost samog modela za navedene vrste građe. Zaključni dio rada sumira glavne rezultate rada te se predlaže i model analize i primjene korisničkog označivanja u predmetnom opisu baštinske građe. This thesis explores possible approaches in analysis and implementation of folksonomies in subject indexing of heritage materials, in order to examine user tags as a method complementing traditional subject access in the online environment. An in-depth analysis of the research field, identifying key authors, papers and concepts was undertaken along with the presentation of main models and structure of folksonomies. The context and particularities of implementing social tagging in the description of heritage materials as well as of crowdsourcing and games with a purpose were explored, covering selected heritage projects that succeeded in successful implementation of this notions. Research was undertaken using crowdsourcing methods, namely Game With a Purpose, a corpora of 14402 user tags on selected 80 heritage objects divided into 4 categories (library, archive, museum and photographs) was gathered for analysis. Statistical analysis of gathered corpora has shown that after a certain threshold is achieved, vocabulary base remains steady with only frequencies increasing. Linguistic analysis showed that a typical user tag consists of one word or phrase in singular, while content analysis identified most user tags as generic descriptors without added specific knowledge. User tags were compared to index terms from subject experts using the exact matching methods. A model of determining relevant user tags for a particular heritage object was defined and user tags obtained as a result were given back to the subject expert to evaluate their usefulness. Finally, a model of analysis and implementation of folksonomies in subject indexing of heritage materials was presented.

U ovome će se radu pokušati odgovoriti na pitanje koje se posebno nameće AKM ustanovama u kontekstu društvenog označivanja. Autori će pokušati utvrdit sličnosti i razlike u korisničkom označivanju vizualnih (slike) i tekstualnih informacijskih izvora. Na uzorku ispitanika u kojem su proporcionalno zastupljeni početnici i napredni korisnici sustava za društveno označivanje provedena je kvantitativna, lingvistička i semantička analiza oznaka koje su ispitanici dodijelili vizualnom (fotografiji) i tekstualnom informacijskom izvoru (znanstvenom članku). Iz ispitanih sličnosti i razlika pokušat će se utvrditi razlike u mogućoj primjeni koncepta društvenog označivanja u različitim AKM ustanovama poput knjižnica u kojima će dominantan se oblik označivanja odnositi na tekst ili muzeja u kojima će korisnici uglavnom označivati izvore primarno vizualnog sadržaja. In the last decade, social/collaborative tagging has caught the attention of information professionals and gave impulse to a wide range of different studies concentrating on different aspects of this new user-generated metadata, such as advantages and disadvantages of folksonomies, the structure and type of tags or tagging behavior of users. Although such research is valuable and relevant, the ALM community should focus on more specific issues regarding tagging sources in the ALM environment. This paper will address the issue of user tagging in the ALM community. The authors will try to determine differencies and similarities in tagging visual (images) and textual information sources. The study consists of a quantitative, linguistic and semantic analysis of tags added to visual (image) and textual sources (scholarly paper) by both novices and advanced users of social tagging systems. Based on similarities and differences in the results the authors will try to identify potential differences in approaches to user tagging between different ALM institutions, like libraries where tagging activities will predominantely refer to textual resources, or museums where the majority of users will tag visual resources.

AKM zajednica je kroz povijest sustavno pronalazila rješenja i primjenjivala različite modele kako bi korisnicima omogućila pristup svojim zbirkama i informacijskim izvorima. Pritom su funkciju osiguravanja pristupa prema sadržaju dokumenta uglavnom ispunjavali predmetni jezici koji se primjenjuju u procesu obrade i pronalaženja informacija. Jedan od ključnih aspekata pri izgradnji predmetnog jezika i izbora nazivlja koji ga sačinjava je korisničko jamstvo. Unatoč snažnom teorijskom utemeljenju korisničko jamstvo se u praksi često ostvaruje nasumično zbog poteškoća u sustavnom utvrđivanju korisničkog rječnika. U tom pogledu nove mogućnosti nude folksonomije koje se generiraju iz oznaka koje sami korisnici dodjeljuju informacijskim izvorima. One bi potencijalno mogle ponuditi pojmovni aparat za izgradnju predmetnih jezika sa zadovoljavajućom korisničkim jamstvom. Navedena je mogućnost privukla zanimanje informacijske zajednice koje se očituje u brojnim kvalitativnim i kvantitativnim istraživanjima o folksonomijama i karakteristikama korisničkih oznaka. U radu su prikazani rezultati analize nekolicine tzv. oblaka korisničkih oznaka/tagova u hrvatskom web prostoru. Korisničke oznake raščlanjene su na temelju prethodno postavljenog modela na leksičkoj i funkcionalnoj razini. Istraživanje je ukazalo na potrebu daljnjih istraživanja korisničkih oznaka, uputilo na moguća problemska težišta takvih istraživanja te predstavlja prilog empirijski utemeljenog određenja informacijske zajednice prema folkonomijama kao novom modelu organizacije informacija i predstavljanja znanja. During history the ALM community has systematically applied different solutions and models in providing access to collections and information resources for all users. The function of providing subject access to information is fulfilled by subject languages and vocabularies. Those are used primarily to assist in the process of retrieval and indexing. The admission of terms into a subject vocabulary is provided by warrants or justifications, one of which is the warrant of use. However, it has always been difficulty to ascertain common usage has always in a systematically manner. New possibilities in deriving user warrant are offered by folksonomies which are generated from tags assigned to information resources by users. As such, folksonomies have the potential to provide term material for building subject languages from the user perspective. Such possibilities attract interest in the information communities and motivated a range of qualitative and quantitative studies on folksonomies and features of tags.

Središnja tema seminara je Web 2.0, rad u okviru suradničkog elektroničkog okruženja folksonomije, te redstavljanje novog anglo-američkog kataložng pravilnika RDA.

Postojanost poteškoća koje, unatoč iznimnom tehnološkom napretku, prate postupke otkrivanja i pretraživanja informacija usmjeravaju pažnju na nove koncepate poput Weba 2.0 ili Semantičkog weba, čija bi primjena mogla doprinjeti, ili već doprinosi (pre)strukturiranju informacijskih krajolika. U prvom će se dijelu izlaganja autorice stoga osvrnuti na Web 2.0 i Semantički web te ideje na kojima počivaju. Važnu kariku za njihovo razumijevanje predstavlja promišljanje Semantičkog Weba i Weba 2.0 iz rakusa teorijskog korpusa, metoda i načela koje je razvila informacijska zajednica. Uz opis načela i filozofije ovih dvaju fenomena, ukazat će se na neke moguće (Semantički web) i postojeće (Web 2.0) funkcionalnosti, i to ponajprije u specifičnim područjima primjene. S obzirom da se obama konceptima pripisuje snažan potencijal za razna okruženja, rad će se osvrnuti samo na neka, poput obrazovanja (npr. Obrazovni semantički web) i informacijskih djelatnosti (Knjižnice 2.0). U zaključnom će dijelu rada autorice sučeliti oba koncepata te se osvrnuti na mogućnosti njihovog ukrštavanja, koje bi se moglo usmjeriti prema primjeni rezultata društvenog označivanja tj. folksonomija za izgradnju i uspostavu zasad nedostajućih ontologija i time otvoriti put prema Semantičkom webu.