Search

Cilj. Cilj je prikazati rad na testiranju metodologije prikupljanja podataka i izrade retrospektivne bibliografije iseljeničkog tiska na primjeru bibliografije serijskih publikacija Hrvata u Australiji. Pristup/metodologija/dizajn. Na temelju SWOT-analize izrađen je plan rada na prikupljanju podataka i testiranju odgovarajuće metodologije izrade bibliografije. Osmišljena je metodologija za koju se pretpostavilo da će iskoristiti pozitivne strateške čimbenike, a umanjiti ili potpuno ukloniti negativne. Za prikupljanje podataka korištena je metoda analize sadržaja primarnih i sekundarnih izvora te metoda uključivanja zajednice Metodologija izrade retrospektivne bibliografije iseljeničkog tiska osim samih istraživačkih metoda uključuje i metode izrade bibliografskih zapisa te promociju projekta. Za izradu bibliografskih zapisa odabran je softver koji zadovoljava potrebe i kriterije projekta. U svrhu promocije projekta izrađene su mrežne stranice i ostvareni kontakti sa zajednicom Hrvata u Australiji. Rezultati. Rezultati su rada nove spoznaje o naslovima serijskih publikacija te sveobuhvatna bibliografija. Na temelju rezultata moguće je planirati prikupljanje podataka i izradu bibliografija za druge vrste građe i druga geografska područja. Ograničenja. Zbog veličine zajednice moguće je da nisu uključeni svi subjekti koji bi bili relevantan izvor informacija o građi za bibliografiju. Originalnost/vrijednost. Do sada nije testirana metodologija uključivanja zajednice za prikupljanje podataka i izradu sveobuhvatne bibliografije iseljeničkog tiska. Purpose. The aim of the paper is to present the testing of the methodology for data collection and production of the retrospective bibliography of emigrant press on the example of serial publications of Croats in Australia. Approach/methodology/design. Based on the SWOT analysis, a plan for producing a retrospective bibliography of emigrant press was created. A methodology that was designed to take advantage of positive strategic factors (strengths and opportunities) and to reduce or eliminate the negative factors was developed. For data collection, the methods of content analysis of primary and secondary sources and crowdsourcing method were used. The methodology of producing a retrospective bibliography of emigrant press, apart from the research methods themselves, includes the methods for creating bibliographic records and promotion of the project. The software that meets the needs and criteria of the project has been selected for the creation of bibliographic records. For the promotion of the project, the website was created and contacts were made with the Croatian community in Australia. Findings. The results of the project brought the discoveries of new titles and a comprehensive bibliography. The results are applicable in planning the production of bibliographies for other types of material and for other geographic areas. Research limitations. Because of the size of the Croatian community in Australia, it is possible that not all the relevant persons and sources have been consulted. Originality/value. The crowdsourcing method has not been tested before for data collection and the development of a comprehensive bibliography of emigrant press.

Cilj je rada postaviti ishodišta za proučavanje povijesti hrvatskog iseljeničkog novinstva u Čileu od najranijeg razdoblja doseljenja Hrvata do kraja 1914. godine, među kojima je brojčano dominantnu grupaciju činilo stanovništvo s Brača. Radilo se prvenstveno o ekonomskoj migraciji uzrokovanoj ekonomskim promjenama u društvu općenito, ali i ekonomskim promjenama kao posljedicama političkih kretanja. U novu domovinu donose tradicionalnu potrebu organiziranja u razna društva, ali i svijest o vlastitoj nacionalnoj pripadnosti s vlastitim jezikom. Neobično brza asimilacija (već u prvoj generaciji) dovodi u pitanje opstojnost te potrebu očuvanja baštine. Iseljeničke novine u kojima surađuju, uređuju ih i pokreću Bračani – novinari, među kojima se ističu Ivan Krstulović i Luka Bonačić s novinama „Domovina“ iz Punta Arenasa, u dosadašnjoj literaturi sagledavane su gotovo isključivo s aspekta političke orijentacije i borbe. Cilj je rada kroz primjer rubrike „Iz mjesta i okolice“, koja je održala kontinuitet tijekom cijelog razdoblja izlaženja lista „Domovina“ i čijim je sastavnim dijelom bila, prikazati, s aspekta socijalne povijesti, da su lokalne novine odražavale i bilježile pojave i događanja značajna za svakodnevni život zajednice sa svrhom očuvanja njezina identiteta.

Delo obravnava problem izseljevanja primorskih Slovencev v Argentino v času med vojnama. Gre za obdobje, ko je Slovensko primorje z rapalsko pogodbo, sklenjeno med Kraljevino Srbov, Hrvatov in Slovencev in Kraljevino Italijo, leta 1920 prešlo v okvir italijanske države. Fašistično nasilje, ki je izbruhnilo že kmalu po prvi svetovni vojni, je povzročilo selitve prebivalstva s tega območja. Po vzponu na oblast leta 1922 se je to spremenilo v uradno državno politiko zatiranja slovenske in hrvaške manjšine priključene Julijske krajine in prišlo je do še obsežnejših migracij. Najprej so bili prizadeti tisti, ki so imeli državne službe, kot so bili učitelji ali železničarji, ki jih je italijanska država razselila po notranjosti Apeninskega polotoka, zato da bi se izgubili med italijansko množico in da bi italijanizacija novo pridobljenega območja hitreje stekla. Podobna usoda je doletela pripadnike svobodnih poklicev (npr. večje trgovce, bankirje, odvetnike…) slovenskega in hrvaškega rodu. Množična migracija je imela dokaj enakomeren in kontinuiran tok od začetka dvajsetih pa do začetka tridesetih let, ko je prišlo do združevanja družin, vendar pa je vrhunec dosegla med letoma 1927 in 1929 (z viškom prav leta 1928), ko je fašistično zatiranje postalo najhujše. Samo v Argentino je emigriralo 15.000 ljudi, potem pa se jim je na podlagi združevanja družin pridružilo še 7000, kar pomeni da se je skupno izselilo 23.000 ljudi. Prvi del naloge postavlja v ospredje problem izseljevanja v Argentino iz Julijske krajine, pri čemer obravnava tako vidik vzročnosti (zakaj so se selili v Argentini) kot kvantitativni pregled selitev. Drugi del pa se postavlja na argentinska tla in govori o prihodu primorskih Slovencev v Argentino proti koncu dvajsetih in v začetku tridesetih let, ko so v deželi zavladale avtoritarne oblike vladavine, podobne italijanskemu fašizmu, ki so ga izseljenci izkusili že doma. This paper work addresses the problem of emigration of the Slovenes from Primorska to Argentina in the interwar period. This is a period when the Slovenian coast was moved into the framework of the Italian State in 1920 with the Rapallo treaty, concluded between the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes and the Kingdom of Italy. Fascist violence that erupted soon after the First World War led to the migrations from this region. After the rise to power in 1922 this turned into an official state policy of repression of the Slovenian and Croatian minorities of the Julian March which resulted in large-scale migration. First of all those who worked in public sector, like teachers or railwaymen, were affected they were displaced in the interior of the Apennine peninsula by the Italian State in order to be intermingled with the Italian crowd so that italianisation of the newly acquired area would faster prevail. A similar fate has befallen the members of free professions (eg. major merchants, bankers, lawyers etc.) of the Slovenian and Croatian descent. Soon after, in 1922, the exodus joined this outflow of the population and headed towards the ocean-going (especially Argentina) and continental destinations (France and Belgium because of labor needs, the forefront was the Kingdom of Yugoslavia). Only to Argentina 15,000 people emigrated, but then 7000 families joined them on the bases of reunification of the families, which means that a total of 23,000 people emigrated. The first part of the thesis brings the problem of emigration to Argentina from Julian March into foreground, dealing respectively with both, aspects of causation (why they migrated to Argentina) as well as a quantitative review of migrations.The second part is set on Argentinean ground and tells about the arrival of the Primorje Slovenes to Argentina in late twenties and early thirties when the authoritarian forms of government, similar to Italian fascism, which the expatriates experienced at home already, prevailed.

Cilj je rada postaviti ishodišta za proučavanje povijesti hrvatskog iseljeničkog novinstva u Čileu od najranijeg razdoblja doseljenja Hrvata do kraja 1914. godine, među kojima je brojčano dominantnu grupaciju činilo stanovništvo s Brača. Radilo se prvenstveno o ekonomskoj migraciji uzrokovanoj ekonomskim promjenama u društvu općenito, ali i ekonomskim promjenama kao posljedicama političkih kretanja. U novu domovinu donose tradicionalnu potrebu organiziranja u razna društva, ali i svijest o vlastitoj nacionalnoj pripadnosti s vlastitim jezikom. Neobično brza asimilacija (već u prvoj generaciji) dovodi u pitanje opstojnost te potrebu očuvanja baštine. Iseljeničke novine u kojima surađuju, uređuju ih i pokreću Bračani – novinari, među kojima se ističu Ivan Krstulović i Luka Bonačić s novinama „Domovina“ iz Punta Arenasa, u dosadašnjoj literaturi sagledavane su gotovo isključivo s aspekta političke orijentacije i borbe. Cilj je rada kroz primjer rubrike „Iz mjesta i okolice“, koja je održala kontinuitet tijekom cijelog razdoblja izlaženja lista „Domovina“ i čijim je sastavnim dijelom bila, prikazati, s aspekta socijalne povijesti, da su lokalne novine odražavale i bilježile pojave i događanja značajna za svakodnevni život zajednice sa svrhom očuvanja njezina identiteta., The topic of this paper is to set the starting point for studying the history of Croatian emigrant journalism in Chile from the earliest period of the settlement of Croats until the end of 1914, including the dominant population group from Brač. It was primarily the economic migration, which was caused by economic changes in the society in general, and economic changes as a consequence of political movements. The immigrants had the need for organizing themselves in various societies in the new country, and they also had the awareness of their own nationality and language. The unusually rapid assimilation (already in the first generation) calls into question the viability and the need to preserve heritage. Immigrant newspapers edited and run by Brač emigrant journalists, most notably Ivan Krstulović and Luka Bonačić, with the newspaper Domovina from Punta Arenas, were in the current literature perceived almost exclusively in terms of political orientation and struggle. The aim of this paper is to show that the local newspaper Domovina reflected and recorded phenomena and events significant for the daily life of the community with the intention of preservation its identity from the perspective of social history, especially in the section From the town and surrounding areas.

The article analyzes the part and the place of periodicals in Tatar outside Russia. It shows formation and development of Tatar emigrant press, its enormous influence upon the process of social, political and cultural evolution of the Tatar nation in the XX century. Emphasis is laid upon the need for a special complex scientific research of emigrant periodical in order to objectively evaluate their part in the Tatar journalism history.

U ovome je tekstu autorica, voditeljica Zbirke inozemne Croatice u formiranju, željela skrenuti pozornost na postojanje novog Odsjeka u NSK i objasniti njegovu funkciju, koncepciju i način rada. U tekstu govori o nacionalnoj Zbirci Croatica, njezinome dijelu vezanom uz hrvatsku knjigu u inozemstvu, te tzv. iseljeničkom tisku. U njemu se govori i o povijesti hrvatskoga iseljavanja od petnaestog stoljeća naovamo., In this text the author, the head of the Foreign Croatica, a collection in formation, wanted to draw attention to the existence of a relatively new section in the National and University Library in Zagreb and explain its function, concept and operation principles. This text deals with the Croatica national collection, its part related to the Croatian books abroad and the so-called emigrant press. In this article the author also covers the history of Croatian emigration from the 15th century to present.