Search

U nekim kajkavskim govorima karlovačkog Pokuplja u nastavcima genitiva, dativa i lokativa jednine muškog i srednjeg roda pridjevsko-zamjeničke deklinacije nalazimo odraze jata, što je neočekivano s obzirom na njihovo podrijetlo od praslavenskih zamjeničkih nastavaka: očekivali bismo odraze praslavenskih *o i/ili *e. Istu pojavu nalazimo i u nekim drugim zapadnojužnoslavenskim idiomima. Nudimo sinkronijski i dijakronijski opis tih „jatovskih nastavaka” u šest istraženih govora karlovačkog Pokuplja te u govoru Požuna, koji je opisao Stjepko Težak. Govorimo o distribuciji jatovskih nastavaka u svakom pojedinom govoru. Govorimo o podrijetlu jatovskih nastavaka, osobito se osvrćući na pitanje jesu li oni zajednička inovacija tih kajkavskih govora karlovačkog Pokuplja i onih drugih zapadnojužnoslavenskih idioma ili nisu.

Razvoj završnoga l općenito, a u okviru toga razvoj završnoga l u muškom rodu jednine glagolskoga pridjeva radnoga, jedna je u nizu fonoloških pojava čije izoglose presijecaju područje hrvatskoga jezika. Kuda te izoglose prolaze? Podudaraju li se one s tradicionalnom podjelom hrvatskoga jezika na narječja i njihove dijalekte? Nakon napravljenih analiza za štokavsko i čakavsko narječje, navedena se problematika analizira za područje kajkavskoga narječja, na temelju građe za jezične atlase (HJA, OLA), građe prikupljene u drugim istraživanjima te one objavljene u dijelu literature. Problematika se obrađuje geolingvističkom metodologijom, a rezultati analize prikazuju se na jezičnoj karti.

U članku se ukazuje na promjene u upotrebi nastavaka za genitiv množine imenica svih triju rodova u splitskom vernakularu. Rezultati se donose u postotcima. Istraživanje je provedeno na tekstovima Marka Marulića, Miljenka Smoje i Ćiće Senjanovića. Pomoću statističke analize pokazuje se kako su se postotci upotrebe nastavaka -ov, -i, -ø mijenjali (ili gubili), a naročito kako variraju u odnosu na novi nastavak -a. Ispitivanje je uklopljeno u teoriju jezičnih promjena s namjerom da se vidi koji su se nastavci, a naročito u kojem su se omjeru, zadržali do danas u splitskom vernakularu. Osim statističkog opisa pojavnosti, ali na njegovoj podlozi, navode se moguća objašnjenja zašto je do određenih promjena došlo i zašto je upotreba dijalektalnih nastavaka za genitiv množine ovakva kakva jest u današnje vrijeme.

Rad donosi pregled temeljnih spoznaja o kajkavskom narječju hrvatskoga jezika u sažetu, enciklopedijskom formatu. Nastao je na temelju podataka iz literature i analize dostupne rukopisne građe. Opisi su potkrijepljeni primjerima iz građe.

U članku se raspravlja o etimologiji ihtionima gavun (Atherina hepsetus). Propituju se dosadašnja rješenja i predlaže se vlastito. Naziv je u najužoj svezi sa sinonimom agun.

U članku se na temelju terenski prikupljene građe donosi opis fonološkoga sustava govora Okruga Gornjeg na otoku Čiovu. Zasebno se obrađuje vokalski, nevokalski i prozodijski sustav. Za svaki se sustav donosi popis inventara te opis realizacije, distribucije i povijesnog razvoja inventarskih jedinica.

Rad se bavi semantičkom rekonstrukcijom praslovenske riječi koprъ, koja se u modernim slovenskim jezicima javlja u značenju „kopar” (Anethum graveolens). Na osnovu povezanih oblika (na primjer, *kopъtь, *kopьno), osnovno značenje bilo bi „topao vazduh”, „para”. U tom pogledu, moguće je revidirati porijeklo slovenskih naziva za koprivu (Urtica), kao što su *kopriva, odnosno *kropiva. Naime, *kopriva je derivat glagola *koprěti/*kopriti, u značenju „tretirati toplom vodom”, dok je *kropiva derivat glagola *kropiti, u značenju „vreti”. U oba slučaja korijen riječi označava žareću biljku. U cilju dokazivanja tvrdnje, rad nudi brojne sinonime koji se javljaju u različitim slovenskim jezicima i koji nastaju u skladu sa istim semantičkim modelima i pravilima tvorbe riječi.

Copyright of Fluminensia is the property of Fluminensia and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Početkom studenoga 2019. godine objavljen je Slovnik kastafskega govora, dugoočekivan prilog hrvatskoj dijalekatskoj leksikografiji. Rječnik je to kastavskoga govora autorice Cvjetane Miletić koji je uredila dr. sc. Ivana Eterović, izdala Udruga Čakavski senjali, a rukopis kojega su recenzirale prof. dr. sc. Sanja Zubčić i autorica ovih redaka. Dijalekatski su rječnici nasušna potreba u hrvatskoj dijalektologiji i njihov je značaj za izučavanje i pohranjivanje leksičkoga blaga mjesnih govora nemjerljiv, a kad se pojavi takav rječnik govora koji već gotovo cijelo jedno stoljeće privlači pozornost mnogobrojnih jezikoslovaca, kako onih naših korijena, tako i stranih istraživača, svjesni smo da se radi o događaju iznimne važnosti i o knjizi osobite vrijednosti.

Filip Galović autor je knjige GOVORI OTOKA ŠOLTE u izdanju Općine Šolta i Hrvatskog katoličkog sveučilišta (Zagreb, 2019). Otok Šolta, koji je tema u ovoj knjizi, pripada srednjodalmatinskom otočju, a nalazi se nadomak Splita (9 nautičkih milja ili 15 km) te predstavlja dijalektološko otočno blago u mjestima: Maslinica, Donje Selo, Srednje Selo, Grohote (središte općine Šolte – najveće i najstarije selo) s Rogačem (jer je riječ o istim jezičnim posebnostima), Gornje Selo i Stomorska. Noviji podatci podastrijeti u knjizi rezultat su terenskoga istraživanja provedena u svim navedenim punktovima, koje nije obuhvatilo Nečujam i Gornju Krušicu. Riječ je o mjestima u kojima nema stalnih govornika.

Copyright of Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo / Radovi Filozofskog Fakulteta u Sarajevu is the property of Faculty of Philosophy in Sarajevo and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo / Radovi Filozofskog Fakulteta u Sarajevu is the property of Faculty of Philosophy in Sarajevo and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Croatica et Slavica Iadertina is the property of University of Zadar, Department of Croatian & Slavic Studies and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Folia Onomastica Croatica is the property of Croatian Academy of Sciences & Arts (HAZU) and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Croatica et Slavica Iadertina is the property of University of Zadar, Department of Croatian & Slavic Studies and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

U radu će se prikazati karte s punktovima hrvatskoga jezika u kojima je proveden progresivni pomak starih praslavenskih cirkumfleksa. Na kartama su integrirani dosad razmjerno nepovezani podatci iz literature s građom iz novijih terenskih istraživanja. Rezultati istraživanja pokazuju kako je progresivni pomak starih praslavenskih cirkumfleksa jedna od bitnih karakteristika zapada hrvatskoga jezika.

Vrlo svestrani znanstveni opus Dalibora Brozovića u znatnoj je mjeri obilježen dijalektološkim i lingvogeografskim radom. Prvenstveno je bio zainteresiran za cjelinu srednjojužnoslavenskoga dijasistema dijalekata, pa je u tom smislu naročito plodno njegovo zalaganje za primjenu strukturalnih i genetskih kriterija u klasifikaciji dijalekata. Dijalektološke zasluge odnose se većinom na proučavanje štokavštine, a posebno je važno Brozovićevo uočavanje i dokazivanje da je istočnobosanski (ijekavskošćakavski) poseban štokavski dijalekt. Za nacionalnu filologiju naročito su bitni prinosi u kojima se pouzdano određuje predmigracijsko dijalekatno stanje, npr. gdje se u srednjem vijeku govorilo hrvatski i o kakvim se upravo dijalekatnim fizionomijama radilo. Tu je poglavito važno uočavanje značenja staroga zapadnoštokavskoga narječja. Veoma je opsežan Brozovićev rad u okviru lingvističke geografije, ponajprije u izradbi lingvističkih atlasa, jer je bio angažiran u mnogim projektima, u Općeslavenskom lingvističkom atlasu, u Općekarpatskom dijalektološkom atlasu, u Europskom lingvističkom atlasu itd. U svim tim pregnućima Brozovićeve su zasluge goleme, od zamisli, organizacije i terenskoga rada do najzahtjevnijih poslova i uredničkih dužnosti.

Copyright of Suvremena Lingvistika is the property of Suvremena Lingvistika and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Croatica et Slavica Iadertina is the property of University of Zadar, Department of Croatian & Slavic Studies and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Croatica et Slavica Iadertina is the property of University of Zadar, Department of Croatian & Slavic Studies and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Autor u članku daje pregled razvoja Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od njezina osnutka 1950. do danas. Povod pisanju rada šezdesetpeta je obljetnica njezina djelovanja i skorašnja devedeseta obljetnica života njezina dugogodišnjeg predstojnika akademika Milana Moguša. U radu se daje poseban naglasak na to kako su naši nastavnici stvarali potreban nastavni alat – priručnike, udžbenike, čitanke, vježbenice i rječnike – za potrebe studenata dijakronijske jezikoslovne kroatistike. Na kraju članka daje se pregled nastavnoga osoblja s najvažnijim biografskim podatcima.

U radu se analiziraju načini leksikografske obrade priloga kao vrste riječi u nekoliko dijalektnih rječnika govorâ čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja. Znatan je broj primjera ispisan iz Senjskoga rječnika, kojemu je autorom naš slavljenik, akademik Milan Moguš. Razmatraju se problemi obrade jednostavnih/jednočlanih priloga, složenih dvočlanih i višečlanih priložnih sveza te načini na koje ih autori i obrađivači rješavaju.

Autorski je dvojac Silvana Vranić i Ivo Oštarić završio višegodišnji posao te hrvatsku i slavističku filologiju obogatio novim dijalekatskim "Rječnikom govora Novalje na otoku Pagu". Rječnik je objavljen 2016. godine u suizdanju Grada Novalje, Ogranka Matice hrvatske u Novalji i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a recenzirali su ga prof. dr. sc. Josip Lisac i izv. prof. dr. Sanja Zubčić. Rječnička građa i njezina obrada nedvojbeno upućuju na dvije dimenzije ove knjige: znanstvenu i kulturološku. Na znanstvenoj razini ovo je nedvojbeno jedan od ponajboljih hrvatskih dijalekatskih rječnika koji svojim opsegom od gotovo 10.000 natuknica ulazi u grupu najopsežnijih rječnika, ali još više dubinom leksikografskoga opisa, nerijetko nadmašuje postojeće i uspostavlja nove metodološke standarde. Na kulturološkoj razini ova je knjiga spomenik Novaljcima i načinu njihova života kojega je jezik neizostavan dio.

U članku se najavljuje Lingvistički atlas istarskih čakavskih govora (LAIČaG), daju se osnovni podatci o projektu unutar kojega Atlas nastaje, ustrojstvo djela. Daje se i osnovna dijalektološka slika pojedinih punktova s kartom terena kao i osnovni geografski podatci svakoga punkta.

U radu se iznose rezultati istraživanja fonološkog sustava Rijeke Voćanske i okolnih mjesta na sjeveru Hrvatskoga zagorja, uz granicu sa slovenskim područjem Haloza. Riječ je o akcenatski najkonzervativnijim kajkavskim govorima, koji pripadaju Ivšićevoj skupini I.1. Među ostalim, govor karakterizira specifični razvoj ǫ i  uz nazale u vokal tipa a, što ga čini iznimnim među dosad istraženim kajkavskim govorima i povezuje ga s čakavskim govorima buzetskoga područja.

Copyright of Croatica et Slavica Iadertina is the property of University of Zadar, Department of Croatian & Slavic Studies and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

Copyright of Bosanski Jezik is the property of University of Tuzla, Faculty of Philosophy, Department for the Bosnian Language & Literature and its content may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder's express written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use. This abstract may be abridged. No warranty is given about the accuracy of the copy. Users should refer to the original published version of the material for the full abstract. (Copyright applies to all Abstracts.)

U članku su etimološki obrađene posuđenice romanskog podrijetla u čakavskom govoru mjesta Funtane (malo mjesto između Poreča i Vrsara na sjevernoj obali Istre). Korpus posuđenica preuzet je iz ImLA (Istromletački lingvistički atlas). Obrađene posuđenice preuzete su iz sljedećih semantičkih polja: vremenske prilike; geomorfologija; običaji i institucije; tijelo i osjetila; opažaji i utisci; vrijeme i kalendar; život, brak i obitelj. Građa iz ImLA istraživanjem je provjerena na terenu.

Božidar Finka bio je dijalektolog koji je veoma mnogo učinio za hrvatsku dijalektnu i jezičnu geografiju, pa bi sigurno i njemu bilo najviše stalo do toga da se što prije završi temeljni dio najvažnijega zadatka hrvatskoga jezikoslovlja i jedan od najvažnijih zadataka hrvatske znanosti, tj. da se istraže punktovi za Hrvatski jezični atlas. To je zadatak nacionalnoga jezikoslovlja postavljen još u 19. st. Tek nakon toga može slijediti izrada karata Atlasa.

U članku se raspravlja o hrvatskim ornitonimima u istromletačkim idiomima u mjestima uvrštenim u Istromletački lingvistički atlas (ImLA), autora G. Filipija i Barbare Buršić Giudici, koji je u Nakladi Dominović izišao 2012. godine: Momjan, Buje, Brtonigla, Rijeka, Novigrad, Motovun, Brkač, Tar, Višnjan, Poreč, Funtana, Vrsar, Kanfanar, Labin i Mali Lošinj. U navedenim je mjestima provedena anketa s 1898 pitanja koja pokrivaju sljedeća semantička polja i potpolja: Vremenske prilike; Geomorfologija; Običaji i institucije; Tijelo i osjetila; Opažaji i utisci; Vrijeme i kalendar; Život, brak i obitelj; Dom i posjed; Odjeća i pribor; Hrana i piće; Životinje: sisavci, gmazovi i vodozemci, ptice, kukci; Poljodjelstvo: radovi i oruđa, vinogradarstvo, uzgoj životinja, pčelarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, uzgoj povrća; Samoniklo bilje: stabla i grmlje, raslinje; Gljive. Osim istromletačkih punktova u Atlas je uvršteno i nekoliko kontrolnih točaka, jedna slovenska, Nova vas, i dvije hrvatske, Funtana i Labin. Obrađena se građa redovito uspoređuje i s leksikom iz drugih relevantnih repertoara za (istro)mletačke i hrvatske (čakavske i cakavske) te slovenske istarske idiome. Predstavljena je građa obrađena leksikološki i etimološki.

U radu je dan prikaz knjige Josipa Lisaca DVIJE STRANE MEDALJE (DIJALEKTOLOŠKI I JEZIČNOPOVIJESNI SPISI O HRVATSKOM JEZIKU)).

U članku se donose etimologijska rješenja istrorumunjskih naziva koji se tiču plodova. Uvršteni su odgovori na 9 anketnih pitanja (pojmova) koja smo u više navrata postavljali u svim mjestima u kojima se i danas govori istrorumunjski (Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli i Kostrčan) i na njih, kao odgovore, dobili stotinjak različitih oblika (neki se razlikuju samo na glasovnoj razini). Prikupljena je građa ponovno provjerena i dopunjena na terenu neposredno prije pisanja ovoga rada. Veći je dio građe o kojoj se raspravlja objavljen u IrLA. Uz prikupljene se termine dosljedno navode i slični ili isti oblici iz ir. leksičkih repertoara. Uz svaki se naziv daje i etimologija do koje se dolazi usporedbom oblika u okolnim govorima, čakavskim, istroslovenskim i istromletačkim. Ako je riječ domaća, daju se i paralele u ostala tri rumunjska dijalekta. Obrađeno je i nekoliko riječi koje ne spadaju u ovu terminologiju, a do kojih se došlo ili tijekom prikupljanja građe ili tijekom etimologiziranja o pojedinim terminima. Na kraju je članka abecedni popis obrađenih istrorumunjskih pojmova i pojedinih oblika.

U podjeli kajkavskoga narječja na petnaest jedinica kao jedan od dijalekata izdvaja se i gornjosutlanski. On obuhvaća govore smještene uz gornji tok rijeke Sutle, uz granicu sa Slovenijom. Kako su kriteriji za spomenutu dijalekatsku klasifikaciju fonološke prirode, članak donosi sintetski prikaz gornjosutlanskih govora utemeljen upravo na toj jezičnoj razini. Riječ je o govorima koji prozodijski nisu ujednačeni (ima ih i jednoakcenatskih i troakcenatskih) i koji se međusobno ne podudaraju prema razvoju polaznih, starohrvatskih vokala, ali koje povezuju neke druge zajedničke crte što ih ujedno odvajaju od susjednih kajkavskih dijalekata. Osobito se među njima ističe govor Huma na Sutli sa specifičnim razvojem stražnjeg nazala ǫ.

Prije velikih migracija izazvanih osmanlijskim prodorom Lika je bila u cjelini čakavska. Na jugu i zapadu nastavljalo se također čakavsko područje, na zapadu su se nadovezivali čakavsko-slovenski govori, na sjeveru su se na ličku čakavštinu nastavljali prijelazni čakavsko-kajkavski govori, a na istoku čakavsko-štokavski (šćakavski), o kojima svjedoče ikavski «kajkavci», kajkavski donjosutlanski dijalekt. Sa sigurnošću se za Liku može utvrditi čakavština na temelju današnjega rasporeda hrvatskih dijalekata i na osnovi povijesnih podataka o migracijama. Na temelju ranih zapisa toponima i drugih jezičnih podataka pokušava se odrediti osnovna karakteristika ličke čakavštine. Tekst zapisa može biti odraz i podrijetla ili obrazovanja pisara, a ne samo slika stanja na području o kojem zapis, listina govori. Od jezičnih, dijalektnih crta u ranim toponimima, potvrđenim prije migracija, na području Like malo je onih koje se mogu smatrati tipično čakavskim karakteristikama – većina značajki jednaka je onima u šćakavskim govorima. Daju se pretpostavke o toponimima na -ec na jugu ličkoga područja, u starim županijama (7) Otučka župa / Otuča, (8) Odorjanska župa / Odorja te (4) Gatanska župa / Gacka.

U stotinjak hrvatskih govora istražuju se i promatraju frazemi s toponimom kao sastavnicom. Pronalaze se najšire potvrđeni frazemi, oni manje potvrđeni i frazemi lokalizmi. Promatraju se inovacije u pojedinim sustavima koji zahvaćaju toponim. 0. Sa studentima Kroatistike istraživala sam frazeme u više od stotinu hrvatskih govora. Najviše je ispitanika bilo s kajkavskoga, nešto manje sa štokavskoga, a najmanje s čakavskoga područja, što odgovara strukturi studentske populacije Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Studenti druge godine na samom početku bavljenja dijalektologijom ispunjavali su ankete, popunjavali ih sami, kao izvorni govornici, ili kao ispitivači bliskih osoba u svom kraju. Neki su i poslije nastavili prikupljati frazeme u svom govoru, a njihova su istraživanja rezultirala seminarskim i diplomskim radovima. Iz tog velikog materijala hrvatskih dijalektih frazema izdvojila sam za ovu priliku frazeme s toponimom kao sastavnicom. Primjeri su iz svih proučavanih govora, dakle čakavskih, kajkavskih i štokavskih.

U radu je riječ o govoru Janjevaca doseljenih migracijama devedesetih godina 20. stoljeća u Zagreb. Rad se temelji na istraživanju govora dvojice Janjevaca, jednoga starijega (85 g.) i jednoga mlađega (58 g.).1 Stariji govor-nik govori janjevačkim govorom2 s utjecajem drugih hrvatskih idioma, ali ne samo hrvatskih. Mlađi pak govornik govori višeslojnim jezičnim kompleksom – na njegov janjevački govor utjecali su hrvatski standardni jezik, tzv. razgovorni jezik, pa i kajkavski govori, a javljaju se i hibridni oblici. Riječ je o tipičnu sociolingvističkome stanju.

Sadržaj pod tim naslovom, iako usredotočen na suodnos književnog jezika i njegove štokavske osnovice, račva se u više smjerova jer se standardni jezik izgrađuje i na pokrajinskim štokavskima, ali i neštokavskim elementima, a nije zanemariv ni utjecaj nehrvatskih prinosa književnomu jeziku. Zahvaljujući političkim zbivanjima i elektroničkim glasilima, ubrzane su mijene mnogih izvornih jezičnih crta kako na razini dijalekata tako i u svima funkcionalnim stilovima jezičnoga standarda. Zato iz jezičnopovijesnih i standardoloških razloga valja poticati objavljivanje dijalektoloških opisa, a posebice rječnika, i to ne samo čakavskih i kajkavskih nego i vrlo razgranatih štokavskih govora.

U članku je riječ o tome kako bi trebao izgledati rječnički članak u dijalekatnim rječnicima koji bi nam davao dovoljno potrebnih informacija o naglasku određene riječi. Navode se primjeri loše koncepcije bilježenja naglaska u nekoliko čakavskih dijalekatnih rječnika, a autor se ukratko osvrće i na opći model opisa naglasnoga sustava u čakavskom (odnosno u hrvatskoj dijalektologiji). Na kraju se navodi koji bi se sve oblici minimalno morali nalaziti u rječničkom članku kako bi nam davali više-manje potpunu informaciju o naglasku određene riječi.