Search

U području dentalne medicine, dentalna implantologija je relativno nova disciplina. Zauspješnu primjenu ove terapije često je nužna interdisciplinarnost, kliničari morajuimati široko znanje, a stomatolozi koji se žele baviti implantologijom, moraju imati i kliničko-operativne vještine. Implantoprotetska terapija za cilj ima postići ne samo oseointegraciju, veći funkcionalne i estetski prihvatljive zahtjeve. Gubitak središnjeg gornjeg sjekutićajeklinički izazov jer ima mnogo čimbenika koji utječu na terapiju, uključujući i psihosocijalni aspekt gubitka zuba u estetskoj zoni. U svrhu postizanja predvidljivogaishoda, potrebno je imati sustavan pristup, kvalitetno razrađen plan terapije i primjenuodgovarajuće tehnike. U ovom slučaju prednost je mogućnost nadoknade središnjeg sjekutića bez brušenja susjednih zuba. U ovom su radu na praktičan način opisani postupci dijagnosticiranja, kirurške i protetske faze implantološke terapije. Opisan je slučaj vertikalne frakture gornjega lijevoga središnjeg sjekutića i postupci očuvanja alveole, izrade privremenoga nadomjestka te planiranje i ugradnja implantatauz pomoć digitalne tehnologije u protetski optimalnom položaju. In the field of dental medicine, dental implantology is a relatively new discipline. For the successful application of this therapy, interdisciplinarity is essential, the clinicians should have wide knowledge and the dentists who choose implantology as their career path should have clinical and operative skills. Implant- supported prosthetic therapy aims to achieve not only osseointegration, but also functional and aesthetically acceptable requirements. Maxillary central incisor represents a clinical challenge, as there are many factors that influence therapy, including the psycho-social aspect of a tooth loss in the aesthetic zone. For the purpose of achieving a predictable outcome it is essential to have a systematic approach, a well- developed therapy plan and the application of an appropriate technique. In this case the advantage is the possibility of replacing the central incisor without preparation of the adjacent teeth. This paper includes a practical description of diagnostic procedures, surgical and prosthetic phases of implant therapy. This paper presents the case of a vertical fracture of the upper left central incisor and the procedures for preserving alveolus, creating a temporary prosthesis, planning and placement of the implant with the help of digital technology in the optimal prosthetic position.

Tehnoferenca je razmeroma nov izraz, ki opisuje vsakodnevne motnje v medosebnih interakcijah zaradi uporabe digitalne tehnologije med preživljanjem skupnega časa. Pojavlja se v različnih kontekstih, tudi med interakcijami med starši in otroki. Raziskave kažejo na negativne učinke starševe uporabe digitalne tehnologije med interakcijami z otrokom, ki se kažejo predvsem v kakovosti odnosov med starši in otroki. Ker v Sloveniji problem tehnoference v družinskem kontekstu še ni bil raziskan, je raziskava eksploratorna, njen namen pa je preučiti pogostost tehnoference v interakcijah med starši in otroki med katerimi dejavnostmi z otrokom starši opažajo tehnoferenco s katerimi demografskimi podatki se tehnoferenca povezuje in kako starši vrednotijo lastno uporabo digitalne tehnologije. Zanimala me je tudi povezanost med starševo uporabo digitalne tehnologije med interakcijami z otrokom in navezanostjo med staršem in otrokom. V raziskavi je sodelovalo 110 staršev malčkov, starih med 1 in 3 leti, ki so poleg demografskih vprašanj izpolnili vprašalnike za ocenjevanje pogostosti pojavljanja tehnoference med interakcijami s svojim otrokom in vprašalnik za oceno navezanosti med staršem in otrokom. Rezultati kažejo, da starši pogosto in med različnimi dejavnostmi s svojim otrokom uporabljajo digitalno tehnologijo, pri čemer se tehnoferenca najpogosteje dogaja med igro, med preživljanjem časa na zunanjih površinah in med obroki. Malčki staršev, ki v večji meri uporabljajo digitalne naprave, tudi sami več časa preživijo ob njihovi uporabi. Poleg tega rezultati kažejo, da so malčki staršev, ki pogosteje uporabljajo digitalno tehnologijo med preživljanjem skupnega časa, nanje manj varno navezani, kar so pokazale že nekatere predhodne raziskave. Uporaba digitalne tehnologije staršev med interakcijami z otrokom namreč pogosto otežuje zaznavanje in interpretacijo otrokovih potreb ter odzivanje nanje, kar je ključno za razvoj varne navezanosti. Technoference is a relatively new term describing the everyday disruptions in interpersonal interactions caused by the use of digital technology during time spent together. It occurs in a variety of contexts, including parent-child interactions. Research shows negative effects of parents' use of digital technology during interactions with their children, which is mainly reflected in the quality of parent-child relationships. As technoference in the context of family has not yet been studied in Slovenia, this research is exploratory and aims to examine the frequency of technoference in parent-child interactions. It aims to determine during which parent-child activities the parents observe technoference, which demographics technoference is associated with and how parents evaluate their own use of digital technology. This thesis also explores the association between the parents' use of digital technology during interactions with their children and the parent-child attachment. The research involved 110 parents of toddlers aged between 1 and 3 years In addition to demographic questions, they completed questionnaires assessing the frequency of the parent's technoference, as well as a questionnaire assessing parent-child attachment. The results show that parents use digital technology frequently and during different activities with their child. Technoference occurres most frequently during playtime, while spending time outdoors and during meals. Toddlers of parents who use digital devices more often also spend more time using them themselves. In addition, the results show that toddlers of parents who use digital technology more during their time together are less securely attached to them, as some previous research has shown. In fact, parents' use of digital technology during interactions with their child often makes it more difficult to perceive, interpret and respond to their child's needs, which is crucial for the development of secure attachment.

Digitalna tehnologija močno oblikuje današnji svet, njena uporaba pa ima pomembno vlogo tudi pri poučevanju in učenju v začetnih razredih osnovne šole. Tradicionalne učne metode zamenjujejo in dopolnjujejo novejše metode, med katere sodi poučevanje z uporabo digitalne tehnologije. D. Volčjak in M. Žveglič (2017) trdita, da je uporaba digitalne tehnologije eden bistvenih dejavnikov vseživljenjskega učenja. Tudi v učnem načrtu za slovenščino (Program osnovna šola, 2018) se poudarja uporaba digitalne tehnologije. Ker smo na pedagoški praksi opazili, da poučevanje slovničnih in pravopisnih vsebin pri pouku slovenščine pogosto poteka klasično, nas zanima, kako bi lahko te vsebine z uporabo digitalne tehnologije poučevali na zanimivejši in sodoben način. Zato smo se odločili, da bomo v okviru magistrskega dela raziskovali pouk jezikovnih vsebin, v katerega bomo vključili interaktivne videoposnetke, ki se osredotočajo na učenca in ga spodbujajo, da je miselno aktiven, prav tako pa povečujejo njegovo zanimanje za pouk. Uporabili smo videoposnetke s spletišča Videoslovenščina, ki je decembra 2021 nastalo na PEF UL kot rezultat projekta Razvijanje jezikovne zmožnosti in utrjevanje znanja v 4. razredu osnovne šole s pomočjo interaktivnih videorazlag. Spletišče je prosto dostopno. Vsebuje 18 videoposnetkov, v katere so vključene interaktivne naloge, narejene v vtičniku H5P (Mejač in Pintar, v tisku), ki popestrijo učni proces. Rdeče niti interaktivnih videoposnetkov so zgodbe, ki vključujejo doživljajsko motivacijo in učenčevo samostojno prihajanje do spoznanj (Mejač in Pintar, v tisku). V okviru empiričnega dela smo izvedli raziskavo v dveh delih med učenci 4. razreda osnovne šole. V raziskavi A nas je zanimalo, ali se znanje učencev, ki so usvajali znanje o zapisu lastnih imen na tradicionalni način, in tistih, ki so iste vsebine usvajali z uporabo interaktivnih videoposnetkov s spletišča Videoslovenščina, razlikuje. Ta del temelji na kvalitativnem raziskovalnem pristopu. V raziskavi B, ki temelji na kvantitativnem raziskovalnem pristopu, pa smo z anketo med učenci 4. razreda skušali ugotoviti, kako so zadovoljni z uporabo interaktivnih videoposnetkov pri pouku. Na podlagi ugotovitev so v sklepu oblikovane smernice za učitelje, kako pri jezikovnem pouku učinkovito uporabljati videoposnetke, da bo pouk za učence zanimivejši, aktivnejši in da bodo ob tem tudi usvajali znanje. Tako stremimo k temu, da bi ugotovitve raziskave vplivale na razvoj didaktike slovenskega jezika. Digital technology strongly shapes the modern world, its usage also has an important role in the first years of primary school education. Traditional teaching methods are replacing and supplementing modern teaching methods, one of which is teaching with the help of digital technology. D. Volčjak and M. Žveglič (2017) claim that using digital technology is one of the major factors of lifelong learning. Usage of digital technology is stressed even in the Curriculum for the Slovene language (Program osnovna šola, 2018). During the pedagogical practice we noticed that Slovene grammar and orthography is still taught in a classic way and that is why we wanted to find more interesting and modern ways of implementing digital technology for these educational contents. In the master’s thesis, therefore, we decided to research language classes, in which to include interactive videos, which concentrate on the students and engage them to be mentally active and increase their interest for the classes. We used the videos from the freely accessible web page Videoslovenščina, which started to operate in December 2021 as a part of The Faculty of Education, University of Ljubljana, project Developing language skills and consolidating the knowledge in the 4th year of Primary school using the interactive video explanations (Mejač and Pintar, in print). It is based on 18 videos with interactive tasks made in H5P. The common thread of videos are the stories, which include teacher’s motivation and students’ individual process of realization (Mejač in Pintar, in print). In the empirical part, a research in two parts was performed among the 4th grade students of primary school. In research A (qualitative research) we wanted to know if there is a difference in knowledge between the group of students who learnt how to write proper names in a traditional way and the group of students who learnt the same contents using interactive videos from the web page Videoslovenščina. In research B (quantitative research) we used a survey to assess how content the 4th grade students were with the usage of interactive videos in classes. Based on our findings, the conclusion comprises of guidelines for teachers, how to implement the videos in language teaching, so the classes are more enjoyable, active, and productive for students. Our aim is that the research has a great impact on the didactics of the Slovene language development.

U radu se govori o važnosti digitalne tehnologije i njenoj upotrebi u srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju zdravstvenih profesija.

The article contributes to the theoretical debate on the current state of the global economic system and the implications it holds for the (re)distribution of social and economic power. The theoretical framework of the discussion builds upon critical accounts of the rise of platform capitalism – an economic and social system founded on digitalised work. The imagining of futures is based on the mapping of possible actors and paths of the continuation or disruption of ongoing trends. Although digitalisation in principle holds the potential to foster economic growth and reduce inequalities, the accelerated development of the digital economy in the last few decades has been accompanied by unequally distributed positive and negative economic outcomes. Overcoming the precariousness of work and life as a universal problem should be founded in simultaneous local, short-term, partial resistance and attempts to limit the negative impacts and spread of precariousness on one hand and conceptualising and promoting comprehensive and universal solutions to precariousness on the other as part of a general rethinking of the social, political and economic order of our age Članek prispeva k teoretični razpravi o trenutnem stanju globalnega gospodarskega sistema in posledicah za (re)distribucijo družbene in gospodarske moči. Teoretski okvir razprave gradi na kritičnih analizah vzpona platformnega kapitalizma – ekonomskega in družbenega sistema, ki je utemeljen na digitaliziranem delu. Razmislek o prihodnosti je osnovan na pregledu možnih akterjev in poti nadaljevanja ali prekinitve trenutnih trendov. Čeprav ima digitalizacija načeloma potencial za spodbujanje gospodarske rasti in zmanjševanje neenakosti, je pospešen razvoj digitalnega gospodarstva v zadnjih desetletjih spremljala neenakomerna porazdelitev pozitivnih in negativnih gospodarskih rezultatov. Premagovanje prekarnosti dela in življenja kot univerzalnega problema bo temeljilo na hkratnem lokalnem, kratkoročnem, parcialnem odporu in poskusih omejevanja negativnih posledic in širjenja prekarnosti na eni strani ter konceptualizaciji in spodbujanju celovitih in univerzalnih rešitev prekarnosti kot delu splošnega premisleka o družbeni, politični in ekonomski ureditvi na drugi strani

V magistrskem delu sem raziskovala stališča strokovnih delavcev do digitalne pismenosti nasploh ter do njenega vključevanja v vrtcu. Teoretični del temelji na študiju domače in tuje znanstvene ter strokovne literature s področja digitalne tehnologije. Opredelila sem njen pomen in način vključevanja v vzgojno-izobraževalne institucije. Osredotočila sem se na digitalno pismenost vzgojiteljev ter predstavila pomembne ugotovitve slovenskih in tujih raziskav. V empiričnem delu sem z raziskavo skušala ugotoviti, kako strokovni delavci ocenjujejo lastno usposobljenost za digitalno tehnologijo, s kakšnimi izzivi se soočajo ter na katerih področjih jo že vključujejo v svoje delo. Predvsem so me zanimala njihova stališča in odnos do vključevanja digitalnih sredstev v vzgojno-izobraževalno delo, zlasti pri dejavnostih z otroki. Uporabila sem kvalitativen pristop in podatke pridobila s polstrukturiranim intervjujem za vzgojitelje. Predvidevam, da bodo ugotovitve prispevale k večjemu vpogledu v stanje in odnos do digitalnih sredstev v vrtcih ter morebitnemu oblikovanju smernic za uporabo digitalne tehnologije v vrtcih in s tem prispevku k stroki. In this master's thesis, I looked into the attitudes of professionals towards digital literacy in general and its inclusion in kindergarten. The theoretical part is based on the study of domestic and foreign scientific and professional literature in the field of digital technology. I have defined its meaning and the way of inclusion in educational institutions. I focused on the digital literacy of educators and presented important findings of Slovenian and foreign research. In the empirical part of the research, I tried to find out how professionals assess their own competence in digital technology, what challenges they face and in which areas they already include it in their work. I was mainly focused in their standpoints and attitude towards the inclusion of digital resources in educational work, especially in activities with children. I used a qualitative approach and obtained data through a semi-structured interview for educators. I assume that the findings will contribute to a greater insight into the state of and attitude towards digital resources in kindergartens and the possible creation of guidelines for the use of digital technology in kindergartens and thus a contribution to the profession.

Vpetost sodobne digitalne tehnologije v vsakdanje življenje in organizacijo družinskih potekov postaja samoumevna in neizogibna. Vzdrževanje medsebojnih odnosov v sodobnem času poteka drugače kot v preteklosti. Na drugačen način komunikacije in vzdrževanje odnosov med družinskimi člani vplivajo dostopnost, raznovrstnost in razširjenost sodobne digitalne tehnologije. Diplomsko delo zajema pregled nad tem, kakšen odnos imajo družinski člani do sodobne digitalne tehnologije in ali njena uporaba vpliva na medsebojne odnose v družini. Teoretični del naloge opredeljuje pojem družine, medsebojnih odnosov v družini in sodobne digitalne tehnologije. V nadaljevanju je opravljen pregled dosedanjih raziskav na področju sodobne digitalne tehnologije in njenega vpliva na družino ter medsebojne odnose v družini. Empirični del vsebuje analizo in ugotovitve opravljenih polstrukturiranih intervjujev s starši in otroci glede uporabe in vpliva sodobne digitalne tehnologije na medsebojne odnose v družini. Rezultati raziskave kažejo, da je sodobna tehnologija močno prisotna v družinah. Starši in otroci se zavedajo »dvoreznega meča« sodobne digitalne tehnologije, saj je njen vpliv lahko pozitiven ali negativen, kar je odvisno predvsem od namena in pogostosti uporabe. V uporabi tehnologije za komunikacijo z družinskimi člani intervjuvanci vidijo njeno pomembnost in uporabnost. Zmerna in razumna uporaba sodobne digitalne tehnologije je ključ do pozitivnega vpliva na medsebojne odnose v družini. The integration of modern digital technology into everyday life and the organization of family routines is becoming self-evident and inevitable. Maintaining interpersonal relations in modern times is different from the past. The accessibility, diversity and ubiquity of modern digital technology have a different impact on the way family members communicate and maintain their relationships. The thesis provides an overview of the attitudes of family members towards modern digital technology and whether its use has an impact on family relationships. The theoretical part of thesis defines the concept of family, family relationships and modern digital technology. It then reviews existing research on modern digital technology and its impact on the family and family relations. The empirical contains the analysis and findings of the semi-structured interviews conducted with parents and children regarding the use and impact of modern digital technology on family relationships. The results show that modern technology is strongly present in the families. Parents and children are aware of the “double-edged sword” of modern digital technology, as its impact can be positive or negative, depending mainly on the purpose and frequency of its use. Interviewees see the use of technology to communicate with family members as important and useful. The moderate and reasonable use of modern technology is the key to a positive impact on family relationships.

To get a better understanding of the parental perception of digital devices used by preschool children in Croatia, as well as their expectations and mediation strategies, we report the findings from a qualitative study with two measurement points. At the first point, five families with children aged 6 to 7 were interviewed at their homes, where they provided information on how their children engage with new technologies, how such technologies are perceived by different family members and how parents manage their children’s use of digital technology. A year and a half later, the same families were interviewed again, in a similar manner, focusing on the changes which happened in that period, as reported by the parents. Results show that parents find digital technology important and beneficial for children’s cognitive and emotional development, but they fear possible negative consequences of its use. Most often, they use restrictive mediation. A year and a half later, parents also express the need for more educational support when it comes to mediating their children’s interaction with digital technology., Kako bismo istražili kakva je percepcija digitalne tehnologije od strane roditelja predškolske djece u Hrvatskoj, kakva je roditeljska medijacija dječjih interakcija s digitalnim uređajima, proveli smo kvalitativno istraživanje s dva mjerenja. U prvom istraživanju provedeno je pet dubinskih intervjua s petero roditelja i njihove djece u dobi od 6 i 7 godina na temu upotrebe digitalne tehnologije. U ponovljenom istraživanju, godinu i pol dana kasnije, dubinskim intervjuima s istih pet obitelji, ispitali smo je li i u kojoj mjeri došlo do promjena u navedenim varijablama. Rezultati pokazuju kako roditelji digitalne medije često smatraju važnim za kognitivni i emocionalni razvoj djece, no istovremeno se pribojavaju mogućih negativnih posljedica njihova korištenja. Najčešće primjenjuju restriktivne oblike medijacije. Godinu i pol dana kasnije roditelji sve jasnije ističu kako im je potrebna potpora i daljnja edukacija o tome kako moderirati dječje interakcije s digitalnom tehnologijom.

Uvod: V Evropi delež starejšega prebivalstva iz dneva v dan eksponentno narašča in predstavlja enega izmed resnih izzivov, pred katerim se je znašlo človeštvo. O staranju prebivalstva govorimo takrat, ko se delež starostnikov v populaciji povečuje. Po definiciji so starostniki osebe, ki so stare več kot 65 let. Njihov delež v Sloveniji znaša 20,9?%. Poškodbe in padci se pogosteje pojavljajo pri starostnikih. Za preprečevanje le-teh je potrebna preventiva, ki jo lahko izvajamo tudi z uporabo sodobnih digitalnih tehnologij. Namen: Namen diplomskega dela je proučiti uporabo digitalnih tehnologij na področju preventive padcev starostnikov v domačem okolju, saj so padci velik gospodarski in javnozdravstveni problem, ter ugotoviti vlogo medicinske sestre pri uporabi digitalnih tehnologij za preprečevanje padcev starostnikov v domačem okolju. Metode dela: Uporabili smo deskriptivno metodo dela. Pregledali smo domačo in tujo literaturo, dostopno v podatkovnih bazah: CINAHL with full text in MEDLINE. Iskalni nizi v angleškem jeziku s ključnimi besedami so bili: digital technology, ict, wearable, eldery, geriatric, older adult, aged, falls prevention, preventing falls, prevent falls, reduce falls. Literaturo smo zbirali v obdobju od decembra 2020 do oktobra 2021. V omenjenih podatkovnih bazah je bilo najdenih 384 člankov. V končno analizo smo vključili 18 člankov. Rezultati: Rezultate smo razdelili na štiri področja. Prvo področje se nanaša na ugotovitve raziskav, ki so povezane s tehnologijami za spremljanje telesne aktivnosti, med njimi sta pametna ogrlica in vadba v navidezni resničnosti. Drugo področje se nanaša na pametna oblačila, kot sta pametni pas in pametni čevelj, tretje področje na prilagoditev bivalnega okolja, kamor sodita koncept pametnega doma in pametna tla, ter zadnje področje, ki se nanaša na samostojne senzorje, kjer predstavljamo nosljive senzorje, radarsko tehnologijo, sistem za odkrivanje padcev in mobilne aplikacije. Razprava in zaključek: Na voljo je ogromno digitalne tehnologije, ki lahko olajša življenje starostnikom in preprečuje padce v domačem okolju. V pregledu literature smo zaznali uporabo digitalne tehnologije tudi v slovenskem prostoru. Spoznali smo slovenski projekt, imenovan Dom IRIS in napredni sestrski klicni sistem NurseCare, ki uporabnikom ponuja več programskih rešitev. Introduction: Europe’s population is ageing rapidly and steadily on a daily basis, which poses a significant challenge for the humankind. Population ageing occurs when there is an increase in the proportion of elderly people in the population. By definition, the elderly are people over the age of 65 and their proportion in Slovenia is 20.9%. Injuries and falls occur more often among the elderly. They can be avoided by taking preventive measures, for instance, with the help of modern digital technologies. Purpose: The purpose of this diploma thesis is to examine the use of digital technology for preventing falls among the elderly in the home environment, since falls represent a major economic and public health problem, as well as to determine the role of nurses in using digital technologies for preventing falls among the elderly. Methods: A descriptive working method was used. We reviewed domestic and foreign literature, available in databases CINAHL with full text and MEDLINE. The following search strings with keywords in English were used: digital technology, ict, wearable, elderly, geriatric, older adult, aged, falls prevention, preventing falls, prevent falls, reduce falls. The literature was being collected from December 2020 until October 2021. Overall, 384 articles were reviewed in the above-mentioned databases, and 18 articles were included in the final analysis. Results: The results were divided into four areas: the first area consists of research findings related to technologies for physical activity monitoring, i.e., a smart necklace and virtual reality exercises the second area covers smart clothing, such as a smart belt and smart shoes the third area is the adaptation of the living environment, which includes the concept of a smart home and smart floors the last area focuses on stand-alone sensors, where wearable sensors, radar technology, fall detection systems and mobile applications are presented in more detail. Discussion and conclusion: A wide range of digital technologies is available to make life easier for the elderly, which prevents falls in the home environment. While reviewing the literature, we detected the use of digital technology for this purpose in Slovenia. We discovered a Slovenian project Dom IRIS and an advanced nursing call system NurseCare, which offers several software solutions for its users.

The aim of this study was to examine the relationship between some aspects of children’s smartphone use (time and motives for smartphone use), indicators of well-being (life satisfaction, positive and negative affect), and school achievement. Participants are 283 children (59, 2% girls) aged from 10 to 15 (median 12) years and one of their parents who agreed to participate in the project “Digital technology in the family: patterns of behaviour and effects on child development”. A new scale for children’s motives for smartphone use was developed and it showed good psychometric properties. Children’s life satisfaction was assessed using the Short multidimensional life-satisfaction scale (Seligson et al., 2003), positive and negative effects were assessed using the PANAS-C scale (Ebesutani et al., 2012), and school achievement was measured according to the Croatian grading scale. Results show that the average time of smartphone use is associated with higher levels of negative affect, lower life satisfaction, and poorer school grades in children. Children’s age is a negative predictor of life satisfaction. Children’s gender is a significant predictor of positive and negative affect. Motive for entertainment was a positive predictor of negative affect and motive for communication was a positive predictor of school achievement. The obtained results are discussed and represent a direction for future research, pointing to the examination of the content to which children and young people are exposed on smartphones and social media.

Praćenjem utjecaja tehnologije i tehnoloških dostignuća u poslovanju, zamjetan je jak utjecaj i moć digitalnih tehnologija na kretanje zaposlenosti, na stvaranje novih mogućnosti i novih izvora prihoda. Zbog razvoja i raširenog načina korištenja digitalnih tehnologija, ujedno i rastućih etičkih izazova s kojima se organizacije sučeljavaju, sve češće se, očekivano, raspravlja o etičkim principima, organizacijskim vrijednostima i društvenoj odgovornosti, kao smjernicama prema novim digitalnim mogućnostima poslovanja i načinu njihove harmonizacije s poslovanjem. Odgovornost, transparentnost i nepristranost u prikupljanju, postupanju, korištenju i privatnosti podataka, područje je od velikog interesa organizacija i u tom smjeru pokrenutih rasprava. Novo digitalno doba donosi velike promjene u poslovanju organizacija gledano u odnosu na samo nekoliko desetljeća unatrag, a s kojima se organizacije moraju znati nositi, ukoliko žele ići u korak s vremenom i uspješno poslovati s predikcijom konkuretnosti. S druge strane, nezaobilazno je pitanje etičnosti u digitalnom poslovanju, jer naime internetski prostor otvara nevjerojatno velike mogućnosti i prilike za nedozvoljeno odnosno poslovno zakonski više ili manje regulirano djelovanje. Etičnost u poslovanju uvijek je aktualna tema oko koje se vode rasprave i nastoji razgraničiti tipski dobro od lošeg, gdje organizacije nastoje djelovati unutar određenih etičkih okvira. Danas je to dodatno otežano, jer poslovanje se odvija u digitalnom obliku bazirano na različitim računalnim paketima i programima, platformama, potpomognuto raznim gadgetima, informacije se čuvaju i pohranjuju na digitalnim platformama (oblacima), gdje postoje i veće mogućnosti njihove zlouporabe. Provedeno je i istraživanje, kojim su dobiveni rezultati u vidu primarnih podataka prikupljenih anketnim upitnikom, temeljem kojih je odrađena analiza, provedena diskusija dobivenih rezultata, te donijeti zaključci. By appreciating the impact of technology and technological advances in business, there is a strong influence and the power of digital technologies to move employment, to create new opportunities and new sources of income. The development and wide use of digital technologies, as well as the growing ethical challenges that organisations face, will increasingly, as expected, discuss ethical principles, organisational values and social responsibility, as guidance towards new digital business opportunities and the manner in which they are compatible with business. Accountability, transparency and impartiality in the collection, treatment, use and privacy of data, is an area of great interest to organisations and in this direction of discussion initiated. The new digital age brings great changes in the business of the organizations as compared to just a few decades back, with which organizations must be able to handle, if they want to step in time and to deal successfully with the application of concubiness. On the other hand, it is an unavoidable question of ethics in digital business, since the Internet space opens up incredibly large possibilities and opportunities for non-legal or less regulated activities. Ethical business is always the ongoing topic around which discussions are conducted and seeks to delineate the type of good from wrong, where organisations seek to operate within certain ethical frameworks. Today, this is further difficult because business takes place in digital form based on different computer packages and programs, platforms, assisted by various gadgets, information keept and stored on digital platforms (clouds), where there are even greater potential of their abuse. Research was also conducted, which obtained results in the form of primary data collected through a survey questionnaire, based on which the analysis was performed, the results were discussed, and conclusions were drawn.

Telekomunikacije danas predstavljaju globalni sustav zbog svoje važnosti unutar gospodarskih aktivnosti. Digitalna tehnologija i tehnološke promjene imaju ključnu ulogu u razvoju telekomunikacijske industrije. Industrija, razvijanjem svojih usluga, snažno je povećala svoju važnost i sudjelovanje u svim sektorima, a posebno u gospodarskom sektoru. Time se reflektirala na cjelokupan digitalno – tehnološki proces koji je potaknuo sve veći globalni gospodarski rast. Širenje digitalne tehnologije kreiralo je nove mogućnosti života, obrazovanja i poslovanja. Napredak i inovacije u telekomunikacijskoj industriji potakle su poduzeća na stvaranje nove strategije i organizacije poslovanja, a stvorile su se mogućnosti za napredak i poboljšanje. Umreženost svih uređaja unutar naših domova, na radnim mjestima te pojava novih generacija mobilne mreže označavaju ključ uspjeha. S druge strane, rast globalizacije potaknuo je poduzeća na konstantno ulaganje u inovacije te učenje novih digitalnih vještina koje će implementirati u svoje poslovanje kako bi bile što uspješnije na tržištu. Telekomunikacije omogućavaju stvaranje, uporabu i razmjenu informacija na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme i to je najvažniji čimbenik telekomunikacijske industrije. Ona je pokretač novog doba, pokretač globalizacije. U ovom diplomskom radu se prikazuje utjecaj telekomunikacijske tehnologije u svim uvjetima globalizacije, opisuje se važnost strategija i operacijskog menadžmenta kako bi poduzeća imala što veću uspješnost te se iznose bitne karakteristike poslovanja najvećeg pružatelja telekomunikacijskih usluga u Republici Hrvatskoj, a riječ je o Hrvatskom Telekomu. Prije početka samog pisanja rada postavljena je hipoteza , , Globalizacija pomaže širenju telekomunikacijskih industrija čime pozitivno utječe na svjetsku ekonomiju“ koja je na kraju rada i prihvaćena. Zaključuje se da telekomunikacijska tehnologija predstavlja ključan faktor za što uspješnije poslovanje uz što veću proaktivnost i inovativnost.

Uvod: Za izradu baze proteze moguće je koristiti digitalne tehnologije, što uključuje subtraktivne i aditivne postupke. Uvidom u literaturu može se zaključiti da su ti postupci do sada slabo istraženi, posebice upotreba aditivnih postupaka. Svrha istraživanja je bila ispitati mikrotvrdoću materijala za izradu baze proteze izrađenih digitalnim tehnologijama. Materijali i metode: Korištene su tri vrste materijala: jedan materijal za subtraktivni postupak, jedan materijal za aditivni postupak, te jedan toplopolimerizirajući akrilatni material kao kontrolna skupina. Uzorci su bili završno obrađeni metalografskim brusnim papirima do veličine granulacije P4000 uz prisustvo vode, te krpicom za poliranje uz prisustvo suspenzije aluminij oksida granulacije 0, 05 µm. Za svaku skupinu materijala je bilo pripremljeno 8 uzoraka. Na svakom ispitnom tijelu je napravljeno 5 mjerenja i izračunata je prosječna vrijednost. Ispitivanje mikrotvrdoće je provedeno metodom po Vickersu. Primijenjena sila je iznosila 100 g kroz period od 15 sekundi. Rezultati: U odnosu na vrijednosti mikrotvrdoće toplopolimerizirajućeg akrilatnog materijala, mikrotvrdoća materijala za izradu baze proteze subtraktivnim postupkom bila je statistički značajno viša (p

U kontekstu društevno-kulutrnih događaja autor tematizira odnos teologije, pandemije i digitalne tehnologije u društvu i pastoralu.

Cilj ovoga preglednog rada jest prikazati rezultate recentnih istraživanja o povezanosti upotrebe digitalne tehnologije i razvoja djece. U radu se opisuje važnost teme te daje pregled empirijskih istraživanja o toj temi. Rezultati recentnih istraživanja pokazuju da je upotreba digitalne tehnologije u djece povezana, iako nisko do umjereno, s njihovim tjelesnim, socijalnim, emocionalnim i kognitivnim razvojem. O sadržaju koji se gleda, stvara i sluša uz pomoć uređaja digitalne tehnologije te vremenu i okolnostima dječje upotrebe digitalne tehnologije ovisi hoće li učinci upotrebe digitalne tehnologije biti za razvoj djece pozitivni ili negativni. Pregled suvremenih istraživanja upućuje na potrebu za daljnjim ispitivanjem čimbenika koji mogu posredovati i/ili mijenjati odnos upotrebe digitalne tehnologije i razvoja djece, te potrebu za razvojem teorijskog okvira kojim bi se integrirale dosadašnje spoznaje i usmjerila buduća istraživanja na tom području., This review paper aims to present the results of recent research on the relation between the use of digital technology and children's development. The paper describes the importance of the topic and gives a systematic overview of empirical research on the topic of the paper. The results of recent research show that the use of digital technology in children is associated, albeit low to moderate, with their physical, social, emotional, and cognitive development. The content that is viewed, created, and listened to through digital technology devices and the time and circumstances of children's use of digital technology determine whether the effects of the use of digital technology on children's development will be positive or negative. This review of current research indicates the need to further examine the factors that may mediate and/or moderate the relationship between the use of digital technology and children's development, and the need to develop a theoretical framework to integrate current knowledge and direct future research in the field.

The digital technology used on smartphones and tablets provides entertainment and offers a number of additional materials and content needed in education. The possibility of using computers for educational and therapeutic purposes has enabled children and users with various health problems, motor impairments, and chronic diseases access to information, education, therapeutic work, monitoring and counselling. As part of the EU projects, the EU constituent countries have developed programmes and applications aimed at education. The project “ICT Competence Network for Innovative Services for Persons with Complex Communication Needs (ICT-AAC)” took place from March 2013 to March 2015 and was carried out by the University of Zagreb in collaboration with other stakeholders: associations and companies. The developed applications are applicable for educational and therapeutic purposes in education as a teaching method and a tool in treating speech and language disorders within speech therapy. In addition to education, there are also applications for communication purposes for people with complex communication needs. This paper briefly presents some of the ICT-AAC applications and their implementation in working with the intended users., Digitalna tehnologija prisutna na pametnim telefonima i tabletima omogućuje zabavu i pruža brojne dodatne materijale i sadržaje potrebne u obrazovanju. Mogućnost korištenja računala u odgojne, obrazovne i terapijske svrhe omogućila je djeci i korisnicima s različitim zdravstvenim teškoćama, motoričkim oštećenjima i kroničnim bolestima pristup informacijama, edukaciji, terapeutskom radu, praćenju i savjetovanju. U okviru EU projekata zemlje sastavnice Europske Unije razvijale su programe i aplikacije usmjerene edukaciji. Projekt “Kompetencijska mreža zasnovana na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama za inovativne usluge namijenjene osobama sa složenim komunikacijskim potrebama (ICT-AAC)” trajao je od ožujka 2013. do ožujka 2015. u realizaciji sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i drugih suradnika: udruga i poduzeća. Razvijene aplikacije primjenjive su u odgojne, obrazovne i terapeutske svrhe u odgoju i obrazovanju kao metoda poučavanja u nastavi i alat u terapiji govorno-jezičnih teškoća i u okviru logopedskog rada. Osim edukacije, prisutne su i aplikacije u komunikacijske svrhe za osobe sa složenim komunikacijskim potrebama. U ovom radu predstavljene su ukratko neke od ICT-AAC aplikacija i njihova primjena u radu s korisnicima kojima su namijenjene.

U radu se analiziraju najvažnije novosti koje su u hrvatski kazneni postupak uvedene sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku iz 2022. godine. Taj zakon obilježava težnja za modernizacijom kaznenog postupka kroz uvođenje elektroničke komunikacije između tijela kaznenog postupka i njegovih sudionika, širenje mogućnosti održavanja ročišta na daljinu i obvezno tonsko snimanje rasprave. Sve te promjene otvorile su neka važna pitanja vezana uz način na koji naše kazneno pravosuđe trenutačno djeluje, kao i uz njegovu sposobnost da se ciljanim promjenama prilagodi, ali i uz usklađenost samih promjena s nekim drugim procesnim pravilima i temeljnim pravima procesnih sudionika, prije svega okrivljenika. S ciljem ubrzanja postupka u zakon je ugrađena i zabrana dvostrukog ukidanja prvostupanjske presude, u vezi s kojom se podigla poprilična bura u stručnoj javnosti. U radu se argumentira zbog čega su promjene koje donosi ZIDZKP/22 bile nužne, ali se upozorava i na određene nedomišljenosti i druge manjkavosti predloženih rješenja., The paper analyses the most important changes that were introduced into the Croatian criminal procedure with the Act on Amendments to the Criminal Procedure Act of 2022. This Act is marked by the aspiration to modernise the criminal procedure through the introduction of electronic communication between the authority of the criminal procedure and its participants, the expansion of the possibility of holding remote hearings, and the mandatory sound recording of the trial. All these changes have opened some important questions related to the way our criminal justice currently works, as well as in relation to its ability to adapt to the targeted changes, but also the compliance of the changes themselves with some other procedural rules and the fundamental rights of the procedural participants, primarily the defendant. With the aim of speeding up the procedure, the Act also includes a ban on the double quashing of the first-instance judgment, in connection with which there was quite an uproar among the professional public. The paper argues why the changes made by the Act were necessary, but also warns of certain shortcomings of the proposed solutions.

Nove tehnologije i digitalno okruženje menjaju ustaljenu pradigmu logopedske dijagnostike i terapije. Pandemija SARS-CoV-2 virusa dodatno je ubrzala process digitalne transformacije i primenu digitalnih tehnologija suočavajući logopede s brojnim izazovima za koje nisu bili pripremljeni. Različite web aplikacije te brzina prenosa informacija uz upotrebu 5G mreže, dodatno podstiče razvoj novih web aplikacija koje omogućavaju rad sa pacijentima u realnom vremenu i digitalnom okruţenju. 5G tehnologija u deliću sekunde šalje i prima podatke između pametnih uređaja i internetske mreže. Razvoj novih web aplikacija te asistivne tehnologije nalazi primenu u radu sa osobama sa različitim govorno-jezičkim poremećajima. Implementacija Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rešenja za pokretne uređaje tela javnog sektora iz 2019. koji je donešen sa ciljem osiguranja ravnopravnog uključivanja i ostvarivanja aktivne ulogu u društvu svih osoba bez obzira na vrstu i nivo njihovog invaliditeta i/ili njihove smanjene sposobnosti za korišćenje digitalnih sadržaja tela javnog sektora, dodatno olakšava pristup informacijama osobama sa jezičko-govornim poremećajima. Niskotehnološka, srednjetehnološka i visokotehnološka pomagala olakšavaju učenicima svladavanje nastavnih sadržaja. Asisitivne tehnologije omogućavaju veću samostalnost kod učenja i/ili obavljanja različitih zadataka. Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) pojam je koji uključuje raznolike tehnološke naprave i izvore koji se koriste u svrhu komunikacije i/ili u svrhu stvaranja, distribucije, prikupljanja i obrade informacija. IKT su različiti programi, aplikacije i mreže s podacima u obliku teksta, zvuka, slike ili video-materijala, a može im se pristupiti preko računara, tableta, mobilnih uređaja i sličnih tehnoloških sprava. Cilj ovog rada je ukazati na različite vrste pomagala koja se najčešće koriste kod dece sa razvojnim poremećajima čitanja i pisanja.

Cilj je ovog rada bio ispitati učinke korištenja digitalne tehnologije u aktivnostima povezanim sa školom i školskim zadacima na doživljavanje emocija postignuća učenika srednjih škola na nastavi prirodoslovno- matematičkih predmeta. Također, cilj je istraživanja bio i ispitati medijacijsku ulogu učeničkih procjena vlastite kompetentnosti te važnosti i zanimljivosti prirodoslovno-matematičkih predmeta u odnosu između korištenja digitalne tehnologije i ispitanih emocija postignuća. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku učenika prvih i drugih razreda iz 50 srednjih škola (N = 1476, 54.9 % djevojaka) koje su sudjelovale u projektu "eŠkole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)" (CARNET), primjenom online upitnika. Pored procjene učestalosti različitih aktivnosti koje uključuju digitalnu tehnologiju u kontekstu školskih obveza, učenici su procijenili važnost i zanimljivost matematike, fizike, kemije i biologije, kao i vlastitu kompetentnost u ovim predmetima te doživljavanje emocija dosade, uživanja, anksioznosti i ponosa na nastavi iz navedenih predmeta. Rezultati medijacijskih analiza su pokazali da je učestalije korištenje digitalne tehnologije za potrebe škole izravno povezano s doživljavanjem viših razina uživanja, anksioznosti i ponosa na nastavi prirodoslovno-matematičkih predmeta. Izravni učinak korištenja digitalne tehnologije na doživljavanje emocije dosade nije se pokazao značajnim, ali su utvrđeni značajni posredni učinci svih ispitanih medijacijskih varijabli na doživljavanje ove emocije. Učenici koji iskazuju višu percepciju važnosti i zanimljivosti prirodoslovno-matematičkih predmeta i koji se procjenjuju kompetentnijima u ovom području, doživljavaju manje dosade na nastavi iz ovih predmeta. Također, utvrđeni su i povoljni posredni učinci percepcije kompetentnosti u odnosu između korištenja digitalne tehnologije i emocija uživanja, anksioznosti i ponosa, kao i povoljni posredni učinci percepcije zanimljivosti prirodoslovnomatematičkih predmeta u odnosu između korištenja tehnologije i emocije uživanja. Istraživanje je pokazalo da su kognitivne procjene učenika važne odrednice emocija koje doživljavaju u obrazovnom okruženju te dobiveni rezultati doprinose razumijevanju mehanizama u osnovi povezanosti korištenja digitalne tehnologije i emocija postignuća u području prirodoslovno- matematičkih predmeta.

U radu se teorijski određuje digitalni udžbenik kao metodičko sredstvo i izvor znanja afirmiran u kurikulskom kontekstu u Republici Hrvatskoj. Prikazuje se zakonodavni okvir, ali i teorijske i praktične metodičke postavke koje je potrebno uvažavati prilikom oblikovanja digitalnoga udžbenika. Cilj je istraživanja bio utvrditi koriste li se učitelji digitalnim udžbenikom hrvatskoga jezika i koliko često te kolika je vremenska dimenzija korištenja s obzirom na godine staža, razred u kojem učitelji predaju, županiju u kojoj rade i procjenu osobnih digitalnih kompetencija. Rezultati u ovome radu ukazuju na to da mlađi učitelji češće koriste digitalne udžbenike u nastavi Hrvatskoga jezika nego stariji učitelji. Učestalost korištenja digitalnih udžbenika ne ovisi o tome u kojoj županiji učitelji rade. Nema razlike u procjeni učitelja o tome koliko se učenici koriste digitalnim udžbenicima ovisno o razredu u kojem poučavaju. Učitelji koji svoje digitalne kompetencije smatraju boljima, više se koriste digitalnim udžbenicima.

Neupitno je da primjena digitalne tehnologije u obrazovanju otvara nove prilike za učenje i poučavanje (Chauhan, 2017), ali iznenadni prelazak na nastavu na daljinu uslijed pandemije zahtijevao je od nastavnika brzu prilagodbu na nove okolnosti poučavanja i života općenito. Cilj rada bio je ispitati iskustva nastavnika tijekom provođenja nastave na daljinu kroz prva tri pandemijska vala. Ispitane su razlike između predmetnih nastavnika osnovnih i srednjih škola te s obzirom na radni staž u nastavi (0-7, 8-20, 21+ godina). Nastavnici su u sklopu istraživanja učinaka projekta e-Škole ispunili online upitnik kojim se ispitivala percepcija socio- kontekstualnih odrednica nastave na daljinu (profesionalna i osobna ravnoteža, jasnoća očekivanja i kolegijalnost), korisnost iskustva online nastave, procjena kontrole, uživanja i anksioznosti te uspješnosti. Ispitana je učestalost primjene digitalne tehnologije za poticanje konstruktivističkog i reproduktivnog učenja u nastavi na daljinu, kao i vrijeme provedeno u edukacijama o primjeni tehnologija u obrazovanju u protekle dvije godine. Rezultati pokazuju da su se nastavnici procijenili relativno uspješnima u izvođenju nastave na daljinu, ali su iskazali i niske razine uživanja te umjerenu uspješnost u balansiranju obaveza. Nastavnici srednjih škola izvještavali su o boljoj profesionalnoj i osobnoj ravnotežu, većem osjećaju uživanja i manjoj anksioznosti prilikom provođenja nastave, procjenjivali su se uspješnijima u odnosu na druge te su češće poticali konstruktivističko, a rjeđe reproduktivno učenje. Nastavnici s manje godina radnog staža izvještavali su o pozitivnijim iskustvima odnosno iskazivali su bolju osobnu ravnotežu i veći osjećaj kontrole, uz veću percipiranu podršku u odnosu na nastavnike s više godina radnog staža. Nastavnici s najduljim stažem proveli su najviše vremena u edukacijama. U usporedbi s nastavnicima sa srednjom duljinom staža, češće su koristili aktivnosti poticanja konstruktivističkog učenja te su procjenjivali iskustvo nastave na daljinu korisnijim, unatoč velikom angažmanu. Navedeni rezultati sagledani su u kontekstu implikacija za razvoj psiholoških i obrazovnih programa podrške nastavnicima, posebice u izazovnim vremenima, s naglaskom na važnost poticanja daljnje integracije digitalne tehnologije u poučavanje. Rezultati upućuju na to da je, prilikom planiranja intervencija za poticanje dobrobiti nastavnika, posebnu pažnju potrebno usmjeriti na nastavnike u osnovnim školama i na nastavnike s dužim radnim stažem.

Prikaz slučaja detaljnog digitalnog planiranja imedijatnih proteza

Cilj ovog završnog rada je opisati kako digitalne tehnologije utječu na funkcije menadžmenta kao što su planiranje, vođenje, organiziranje, kontrola i upravljanje ljudskim resursima. Digitalna tehnologija omogućuje razvoj poljoprivrede i prelazak iz tradicionalne poljoprivrede na digitalnu tehnologiju. Trenutno najzanimljivije tehnologije digitalne transformacije su računalstvo u oblaku, internet stvari, big data i umjetna inteligencija, stoga je također i važna promjena poslovnih procesa za uspjeh organizacije. U radu se prikazuje stanje digitalne poljoprivrede na području Hrvatske, te prikazuju primjeri dobre prakse.

Cilj ovog preglednog rada jest dati prikaz rezultata recentnih istraživanja o povezanosti korištenja digitalne tehnologije i razvoja djece. U radu se opisuje važnost teme te daje pregled empirijskih istraživanja o temi rada. Rezultati recentnih istraživanja pokazuju da je korištenje digitalne tehnologije u djece povezano, iako nisko do umjereno, s njihovim tjelesnim, socijalnim, emocionalnim i kognitivnim razvojem. O sadržaju koji se gleda, stvara i sluša putem uređaja digitalne tehnologije te vremenu i okolnostima dječjeg korištenja digitalne tehnologije ovisi hoće li učinci korištenja digitalne tehnologije biti pozitivni ili negativni na razvoj djece. Uz to, odnos korištenja digitalne tehnologije i razvoja djece mijenja se ovisno o nekim individualnim obilježjima djece, posebice dobi. Pregled suvremenih istraživanja ukazuje na potrebu za daljnjim ispitivanjem čimbenika koji mogu posredovati i/ili mijenjati odnos korištenja digitalne tehnologije i razvoja djece, potrebu za razvojem teorijskog okvira kojim bi se integrirale dosadašnje spoznaje i usmjerilo buduća istraživanja u području te primjernu longitudinalnih nacrta istraživanja s ciljem ispitivanja dugoročnih učinaka korištenja digitalne tehnologije na razvoj djece i primjenu objektivnih mjera u prikupljanju podataka o dječjem korištenju digitalne tehnologije.

V uvodu bomo predstavili tehnologijo CAD/CAM ter povečevanje uporabe le te. Tehnologijo CAD/CAM je bila ustvarjena, da bi reševala tri glavne probleme: omogočanje izdelave restavracije z materiali, ki dosegajo zadovoljivo trdnost, drugi predstavlja zadovoljiv videz, tretji pa natančnejšo, hitrejšo in lažjo izdelavo zobnih nadomestkov. Sistemi CAD/CAM imajo povprečno boljšo prileganje protetičnih izdelkov, v primerjavi z izdelki, izdelanih s konvencionalno metodo dela. Za zadostno trdnost keramičnega materiala in zmanjšanje nevarnosti nastanka zlomov zaradi žvečenja je pomembna primerna debelina restavracije, zato se priporoča upoštevanje načel prepariranja. Namen diplomskega dela je bila analiza različnih zdravstvenih storitev zobozdravnikov ter s tem pridobiti informacije o digitalizaciji njihovega dela, povečevanju deleža digitalnega načina dela, njihovem mnenju o tehnologiji CAD/CAM, pogostosti izdelovanja inlejev in onlejev. Primerjali smo posamezne zavode. Namen diplomskega dela je tudi prikazati primer izdelave inleja in onleja s tehnologijo CAD/CAM. Ena izmed metod dela je bila deskriptivna metoda. Glavni vir informacij v diplomskem delu je predvsem angleška literatura. Iskali smo jo v knjižnicah, spletnih strokovnih bazah, kot so PubMed, ScienceDirect, ProQuest, Google Scholar. V poglavju rezultatov, smo na podlagi anketnega vprašalnika ugotovili, da so opazne velike razlike med javnim sektorjem in samoplačniškimi ordinacijami oz. koncesionarji. Delež uporabe digitalne tehnologije se povečuje, za izdelavo inlejev se najpogosteje uporablja tehnologija rezkanja keramike, večina rezkanja se opravi v zobnem laboratoriju. Mnenje anketirancev o tehnologiji CAD/CAM je, da je ta tehnologija zelo zanesljiva. V poglavju razprave in zaključek, smo potrdili hipotezi, da se uporaba tehnologije CAD/CAM povečuje in da so opazne razlike med javnim zavodom ter samoplačniškimi ordinacijami in koncesionarji. Pomembno je, da se tako kot v Evropi ali preostalem zahodnem svetu tudi v Sloveniji razmeroma sprejemljivo povečuje uporaba digitalne tehnologije. Z digitalizacijo v zobni ordinaciji, in laboratorijski zobni protetiki, širimo možnosti novih načinov, novih olajšav, novih tehnik izvedb. Na podlagi interpretacije rezultatov anketnega vprašalnika, smo hipotezo, da je najpogostejša tehnika izdelovanja zobnih nadomestkov v slovenskih zobnih laboratorijih tehnologija CAD/CAM ovrgli. In the introduction, we will present CAD/CAM technology and increase its use. CAD/CAM technology was created to solve three main problems: enabling the restoration with materials that achieve satisfactory strength, the second represents a satisfactory appearance and the third more accurate, faster and easier production of dental restorations. CAD/CAM systems have on average a better fit of prosthetic products compared to products made by the conventional method of work. Adequate thickness of the restoration is important for sufficient strength of the ceramic material to reduce the risk of fractures due to chewing, so it is recommended to follow the principles of preparation. The purpose of the diploma work was to analyze various health services of dentists and thus obtain information on the digitization of their work, increasing the share of digital work, their opinion on CAD/CAM technology, usage frequency of inlays and onlays. We compared individual institutions. The aim of the thesis is to show an example of making the inlays and onlays with CAD/CAM technology. One of the methods of work was descriptive method. The main source of information in the thesis is mainly English literature. We searched for it in libraries, online professional databases such as PubMed, ScienceDirect, ProQuest, Google Scholar. In the results section, we found on the basis of a questionnaire that there are large differences between the public sector and private practices or concessionaires. The use of digital technology is increasing, the technology of ceramic milling is most often used for the production of inlays, most of the milling is done in the dental laboratory. Opinion of the respondents about CAD/CAM technology is that this technology is very reliable. In the discussion and conclusion section, we confirmed the hypothesis that the use of CAD/CAM technology is increasing and that there are noticeable differences between the public institution and private practices and concessionaires. It is important that as in Europe or the rest of the Western world that the use of digital technology in Slovenia is increasing the use of it. With digitalization in the dental office, and laboratory dental prosthetics, we are expanding the possibilities of new methods, new reliefs, new implementation techniques. Based on the interpretation of the results of the questionnaire, we refuted the hypothesis that the most common technique for making dental restorations in Slovenian dental laboratories is CAD/CAM technology.