Search

Due to a large concentration of animals living in a relatively small area, air on pig farms can be contaminated by microorganisms which can have an adverse effect on animal and human health. To determine the microbiological air quality on a pig farm in Slavonia, as well as the differences in the microbiological air quality at different distances from the farm, air was sampled at five locations at the farm (nursery room, finishing rooms 1 and 2, service room, gestation room) and four locations at a distance of 1.5, 5, 10 and 15 m from the farm in July 2019. At each location, temperature and relative humidity were measured and air for microbiological analysis was collected in quadruplicates (n=36) by impaction method. The total aerobic mesophilic bacteria (AMB), as well as yeast and mould counts were determined on blood agar and Sabouraud dextrose agar, respectively, and expressed as CFU/m3. The AMB counts in all five farm locations, as well as the yeast and mould counts in nursery and finishing room 1 exceeded the reference values of 1.05x103 CFU/m3 for AMB and 4.1x102 CFU/m3 for yeasts and moulds. Overall, the AMB load was significantly higher (P0.05). In addition, the abundance of airborne AMB and yeasts and moulds decreased as the distance from the farm increased., Zbog velike koncentracije životinja u relativno malom prostoru, zrak na farmama svinja može biti kontaminiran mikroorganizmima koji mogu štetno utjecati na zdravlje životinja i ljudi. Kako bi se odredila mikrobiološka kvaliteta zraka unutar farme svinja u Slavoniji te mikrobiološka kvaliteta vanjskog zraka s porastom udaljenosti od farme, prikupljeni su uzorci zraka na pet lokacija unutar farme (uzgajalište, tovilište 1, tovilište 2, pripustilište i čekalište) te na četiri lokacije udaljene 1,5, 5, 10 i 15 m od farme tijekom srpnja 2019. Na svakoj lokaciji izmjerene su temperatura i relativna vlažnost te su uzeti uzorci zraka metodom impakcije u četiri ponavljanja (n=36). Ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija (AMB) određen je na krvnom agaru, dok je ukupan broj kvasaca i plijesni određen na Sabouraud dekstroznom agaru. Dobivene vrijednosti izražene su kao CFU/m3. Broj AMB u zraku na svih pet lokacija unutar farme te broj kvasaca i plijesni u uzgajalištu i tovilištu 1 bili su viši od dozvoljenih referentnih vrijednosti od 1,05x103 CFU/m3 za AMB i 4,1x102 CFU/m3 za kvasce i plijesni. Broj AMB u zraku nastambi bio je značajno veći (P0,05) u broju. Nadalje, broj AMB te kvasaca i plijesni u zraku smanjivao se s povećanjem udaljenosti od zgrade farme.

This article describes respiratory symptoms and lung function in 98 fish processing female workers employed in a fish processing plant located on the Croatian Adriatic coast and 95 matching controls. The study included chronic and acute respiratory symptoms which developed during the shifts. Lung function measurements included forced vital capacity (FVC), one-second forced expiratory volume (FEV1) and maximal expiratory rates at 50 % and the last 25 % (FEF50, FEF25). Chronic respiratory symptoms were significantly dominant in fish processing workers compared to controls. The most common chronic symptoms were hoarseness (57.1 %), nasal catarrh (51.0 %), chronic cough (42.9 %), chronic phlegm (34.7 %), and frequent chest cold (35.7 %). Exposed smokers and nonsmokers had a similar prevalence of chronic respiratory symptoms. Acute symptoms over the work shift were high, with headache in lead (smokers: 62.5 %; nonsmokers: 56.1 %). Most of the ventilatory capacity parameters were significantly lower than predicted, FEF25 in particular, indicating obstructive changes predominantly in the smaller airways. These findings suggest that fish processing workers are prone to developing acute and chronic respiratory symptoms as well as to lung function changes. This calls for medical and technical preventive measures to be introduced in the work environment of the fi sh processing plant., Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati respiratorne simptome i plućnu funkciju radnica zaposlenih na preradi riba u industriji na obali Jadranskog mora u Hrvatskoj. U istraživanje je uključeno 98 radnica zaposlenih na preradi riba i 95 žena neizložene kontrolne skupine. Ispitivani su kronični i akutni respiratorni simptomi koji se razvijaju tijekom radne smjene. Mjerena je plućna funkcija registriranjem forsiranoga vitalnog kapaciteta (FVC), forsiranoga ekspiracijskog volumena u prvoj sekundi (FEV1) te maksimalnoga ekspiracijskog protoka pri 50 % i zadnjih 25 % forsiranoga vitalnog kapaciteta (FEF50, FEF25) na krivulji maksimalni ekspiracijski protok-volumen (MEPV). Učestalost većine kroničnih respiracijskih simptoma bila je značajno viša u eksponiranih u usporedbi s kontrolnom skupinom. U eksponiranih radnica utvrđena je i visoka prevalencija akutnih simptoma koji se razvijaju tijekom radne smjene, posebno za promuklost (57,1 %) i katar nosa (51 %), potom slijedi kronični kašalj (42,9 %), kronični iskašljaj (34,7 %), upale sinusa (32 %) i česte prehlade (35,7 %). S obzirom na naviku pušenja pušači i nepušači imali su sličnu prevalenciju kroničnih respiratornih simptoma. Izložene radnice imale su visoku prevalenciju akutnih simptoma tijekom radne smjene i to naročito za glavobolju (pušači 62,5 %; nepušači 56,1 %). Ventilacijska funkcija pluća bila je značajno smanjena u usporedbi s predviđenim normalnim vrijednostima posebice za FEF25 % upućujući na opstruktivne promjene pretežno u manjim dišnim putovima. Naši podaci upućuju na opasnost razvoja kroničnih i akutnih respiracijskih simptoma i promjena plućne funkcije u radnika koji rade u industriji na preradi riba. Medicinske i tehničke preventivne mjere u radnom okolišu treba preporučiti u industriji prerade riba.

Wood processing is usually performed in environments with large amounts of endotoxin-rich bioaerosols that are associated with a variety of health effects. The aim of this preliminary study was to assess the relation between endotoxin levels in settled and airborne dust in wood-processing industry. Ten pairs of airborne and settled dust samples were collected in a sawmill and parquet manufacture of two wood-processing plants in Croatia. Endotoxin was assayed with a chromogenic end-point LAL (Limulus amebocyte lysate) method. The results showed that endotoxin levels in airborne respirable dust were above the proposed occupational exposure limit of 125 EU m-3 and could be considered hazardous for the respiratory system. In settled dust they ranged between 229.7 EU mg-1 and 604.3 EU mg-1 and in airborne dust between 166.8 EU mg-1 and 671.6 EU m-3, but there was no signifi cant correlation between them (Spearman’s rho=0.358, P=0.310). This study points to sawmill settled dust as endotoxin reservoir and suggests that it may add to already high exposure to airborne endotoxins associated with wood processing. Investigations of the relation between settled and airborne endotoxin levels should be continued to better understand the sources and sites of endotoxin contamination in wood-processing industry., Drvoprerađivačka industrija radna je sredina s izloženošću velikim količinama bioaerosola bogatog endotoksinom, što je povezano s učincima na zdravlje izložene radne populacije. Cilj ove studije bio je procijeniti odnos između razina endotoksina u sedimentiranoj prašini i zraku (aerosoliziranoj prašini) drvoprerađivačkih radnih prostora. Deset parova uzoraka zraka i sedimentirane prašine skupljeno je u dvije tvornice za preradu drva (pilanama i pogonima za proizvodnju parketa) u Hrvatskoj. Endotoksin je izmjeren kromogenom “end-point” LAL (Limulus amebocitni lizat) metodom. Rezultati su pokazali da razine endotoksina u aerosoliziranoj respirabilnoj prašini drvoprerađivačkih pogona prelaze preporučene granice izloženosti za radne prostore od 125 EU m-3, pa se mogu smatrati štetnima za dišni sustav izloženih radnika. Razine endotoksina izmjerene u sedimentiranoj i aerosoliziranoj prašini kretale su se u sličnu rasponu [(229.7 do 604.3) EU mg-1 i (166.8 do 671.6) EU m-3], ali nije utvrđena značajna korelacija razina endotoksina između parova uzoraka sedimentirane i aerosolizirane prašine (Spearman rho=0.358, P=0.310). Ovi rezultati upućuju na to da uz velike količine proizvedene i aerosolizirane drvne prašine u sklopu radnih operacija u pilanama, razini endotoksina u aerosoliziranoj respirabilnoj prašini može pridonijeti i uskovitlana sedimentirana prašina koja je dodatni rezervoar endotoksina. Istraživanje odnosa između razina endotoksina u sedimentiranoj i aerosoliziranoj prašini treba nastaviti kako bi se bolje defi nirali izvori i mjesta kontaminirana endotoksinom u pilanama.

Peradarska farma u današnjim uvjetima proizvodnje predstavlja umjetno stvorenu ekološku nišu s više stotina tisuća jedinki smještenih na relativno malom prostoru. Taj vid stočarske proizvodnje je mehaniziran i automatiziran do te mjere da su čak i životinje pretvorene u strojeve za proizvodnju jaja i mesa. To se moglo postići selekcijom visokoproduktivnih linijskih hibrida ali i mogućnostima tehnike da u proizvodnim objektima osigura optimalnu mikroklimu, hranidbu, napajanje, uklanjanje gnoja i druge neophodne manipulacije. Samo zdrave životinje mogu odgovoriti tako zahtjevnoj tehnologiji pa se u svrhu čuvanja zdravlja i održavanja proizvodnih sposobnosti životinja poduzimaju preventivne mjere u užem i širem smislu. Velika koncentracija peradi smještena u relativno malom prostoru utječu na higijensku kvalitetu okoliša, posebice na kvalitetu zraka kojeg udišu ne samo životinje već i ljudi koji se o njima brinu. Općenito, zrak u životinjskim nastambama sadrži brojne zagađivače među kojima posebno mjesto pripada bioaerosolima. Čestice koje obrazuju bioaerosol jesu čestice prašine, bakterijske stanice i njihovi dijelovi, zatim su to spore gljivica, čestice tekućina i sastojci hlapljivih organskih spojeva. Bioaerosolu se pripisuju svojstva održivosti, infektivnosti, alergenosti, toksičnosti te farmakološka svojstva, što je dovoljno razloga za prepoznavanje njihovog negativnog utjecaja na zdravlje, ne samo peradi već i ljudi koji svakodnevno rade u peradnjaku. Analizirajući pokazatelje mikroklime i kvalitetu zraka u peradnjacima velikih farmi tijekom proteklih nekoliko godina autorice su izvijestile o nalazu od 0.6 do 5.2 mg/m3 prašine i endotoksina od 120 do 1250 EU/m3 zraka. Raspon vrijednosti usko je povezan s temperaturno vlažnim odnosima i tehničkom izvedbom sustava prozračivanja analiziranih peradnjaka. Istraživanja, između ostalih i kvalitete zraka u stočnim nastambama na tragu je brige o zdravlju i postizanju višeg stupnja dobrobiti životinja, te boljeg razumijevanja utjecaja umjetno stvorenih životinjskih zajednica na kvalitetu lokalnog okoliša.

U zraku nastambi za držanje životinja stvaraju se znatne količine bioaerosola. Njega sačinjavaju prašina, bakterije, gljivice, endotoksini i plinovi. Brojnost im ovisi o građevinsko tehničkim značajkama nastambi, naseljenosti životinjama, načinu držanja, temperaturno vlažnim odnosima u staji i aktivnostima oko hranjenja, mužnje, sakupljanja jaja i drugih poslova. Kvaliteta stajskog zraka ne utječe samo na zdravlje životinja i ljudi koji s njima rade, već se o njoj raspravlja i u kontekstu rizika za kvalitetu neposrednog okoliša. U nastambama za mliječne krave mjerenja su obavljana tijekom jutra, podneva i večeri, kroz tri mjeseca, a u nastambama kavezno držanih nesilica konzumnih jaja dva puta mjesečno tijekom godine dana. Zrak je uzorkovan na zdjelice Sabouraud agara uređajem MERCK MAS 100. Nakon obrade u laboratoriju nativnim preparatom identificirane su najčešće zastupljene kolonije. U zraku nastambi za mliječne krave srednje vrijednosti broja gljivica kretale su se od 3, 7x103 do 1, 89x105 CFU/m3 ujutro, od 1, 02x104 do 1, 93x105 CFU/m3 u podne i od 2, 44x104 do 1, 41x105 CFU/m3 uvečer. Najčešće zastupljene gljivice bile su iz rodova Aspergillus, Penicillium, Rhisopus i kvasnice. Vrijednosti zabilježene u nastambama za nesilice iznosile su od 103 do 105 CFU/m3, a najčešći utvrđeni rodovi gljivica bili su Aspergillus sp., Penicillium sp. te kvasnice. U manjim postotcima utvrđene su gljivice iz rodova Cladosporium sp., Fusarium sp., Mucor sp., Scopulariopsis sp., Alternaria sp. i Rhisopus sp. Rezultati ovih istraživanja o kvantitativnom i kvalitativnom sastavu zraka u pretraženim nastambama u potpunosti su sukladne s vrijednostima zabilježenim u literaturi i kreću se na donjim utvrđenim granicama. Poslužiti će pri interpretaciji graničnih vrijednosti brojnosti bioaerosola u nastambama za držanje životinja te izradi standarda.

Bioaerosoli u zraku konjskih nastambi su važan čimbenik u samoj mikroklimi staje koji su direktno povezani sa samim tipom staje, načinom držanja životinje kao i tipom hrane koju koristimo za prehranu životinje. Također je dokazana uzročna veza između bioaerosola i nekih kroničnih respiratornih oboljenja konja, kao i samim performansama atletskih konja koji su stacionirani u neprikladnim stajama.Sama količina bioaerosola u konjskim stajama je niža od koncentracije bioaerosola u stajama za ostale životinje, ali su sami konji i osjetljiviji na razne polutante i prasinu nego ostale životinje. Sam bioaerosol je aerosol koji sadrži mikroorganizme i njihove stanične dijelove i metaboličke produkte, dijelove sasušene kože, balegu i ostale organske komponente. Bioaerosoli mogu biti spremnici raznih infekcioznih uzročnika, kao i specifični aktivatori imunološkog sustava koji smanjuju stečenu otpornost same životinje, što uzrokuje smanjen rast i razvoj zbog preusmjeravanja energije na imunološki sustav. Dokazano je da kvaliteta zraka u nekim stajama ne zadovoljava ni minimalne uvjete, pa čak i da koncentracije polutanata prelaze standarde predviđene za ljude. Sama kvaliteta zraka je vrlo problematično pitanje u uzgoju životinja na koju mnogi uzgajivači ne obraćaju dovoljno pažnje.