Search

U ovom završnom radu su analizirani podaci dobiveni monitoringom rađenom u rujnu 2019.godine na šest postaja u usporedbi s podacima dobivenih s ortofoto snimki tih postaja iz 2011., 2014., te 2018. godine. Postaje na kojima se vršilo uzorkovanje i ronilački monitoring su uvala Cisterne (Rovinj), uvala Veštar (Rovinj), uvala Saline (Rovinj), uvala Faborso (Rovinj), Vrsarska luka te uvala Funtana. Na terenu se radilo uzorkovanje metodom probnih kvadrata. Na svakoj postaji su uzeta tri uzorka. Nakon uzorkovanja uzorci su obrađeni u laboratoriju, te su dobiveni biometrijski podaci o morskim cvjetnicama sa svih postaja. Biometrijski podaci podrazumijevaju prosječan broj listova po jedinici površine, prosječnu dužinu listova po jedinici površine, te prosječnu mokru i suhu masu listova po jedinici površine, kao i prosječnu mokru i suhu masu korijenja i rizoma po jedinici površine. Pomoću ortofoto snimka s Geoportala Državne geodetske uprave Republike Hrvatske je izračunata površina rasprostranjenosti livada u 2011., 2014., te 2018. godini. Ronilačkim monitoringom je određena površina rasprostranjenosti morskih cvjetnica u 2019. na svim postajama. Na svim postajama je pronađena cvjetnica vrste Cymodocea nodosa, a na postajama Veštar i Funtana i vrsta Zostera noltii. Na postaji Funtana je pronađena i invazivna alga vrste Caulerpa cylindracea. Stanje rasprostranjenosti i biometrije cvjetnica je bilo zabrinjavajuće na postajama Funtana, Vrsar, slijede postaje Veštar, Saline, te Faborso, a na postaji Cisterne stanje rasprostranjenosti i biometrije je bilo najbolje. In this bachelor thesis it has been made an analysis between the data obtained with ortophotography pictures from the years of 2011., 2014., and 2018. and with diving monitoring in September of 2019 on six sampling stations. The sampling stations include the following places in Rovinj: Cisterne bay, Veštar bay, Saline bay, faborso bay, then the port of Vrsar and Funtana bay. The sampling was done with the quadrat method. Three samples were taken at each station. After sampling, the samples were processed in the laboratory, and after that the biometric data were obtained. Biometric data include the average number of leaves per unit area, the average leaf length per unit area, the average wet and dry leaf mass per unit area, as well the average wet and dry roots and rhizome mass per unit area. Then by using the state Geodetic Administration Geoportal of Republic Croatia the area of meadow distribution is calculated for the years of 2011, 2014 and 2018. The area of meadow distribution in the year of 2019 is calculated by direct diving monitoring of the stations. The species Cymodocea nodosa was found on all the stations, and the species Zostera noltii was found in Veštar and Funtana bay. In the Funtana bay an invasive algae species, Caulerpa cylindracea was found. The condition of the distribution area and as well the biometric data was the worst in the stations of Funtana and Vrsar bay, the stations of Veštar, Saline and Faborso showed intermediate concern, and then the station of Cisterne bay was the least concerning in the term of biometric and distribution area stability.

Riječni su sustavi diljem Europe od kraja 19. stoljeća vidljivo izmijenjeni zbog antropogenih utjecaja i klimatskih promjena. Predmet su ovoga istraživanja geomorfološke promjene korita rijeke Cetine tijekom posljednjih 150 godina. Na temelju povijesnih karata, arhivskih aerofotogrametrijskih snimaka i suvremenih ortofoto-karata provedena je detaljna digitalizacija korita, sprudova i riječnih otoka. Rijeka je podijeljena na 15 segmenata u kojima je analizirana promjena širine aktivnog korita te pojavnost sprudova i otoka. Posebno su analizirane promjene složenih korita u izvorišnom području, obilježja doline koja je danas potopljena ispod Perućkog jezera i promjene ušća. U razdoblju do sredine 20. stoljeća zabilježeno je djelomično sužavanje korita uz isušivanje močvarnih zona u izvorišnom području, vjerojatno zbog smanjene vlažnosti nakon završetka malog ledenog doba, te povećanje površine sprudova i progradacija delte zbog pojačanog donosa sedimenta uslijed poljoprivredne intenzifikacije. U posljednjih pedeset godina na rijeci je izgrađeno pet hidroelektrana, čiji je rad dodatno uzrokovao sužavanje korita za oko 50% na trećini duljine rijeke. Smanjenje površine sprudova od 85%, osim uz izgradnju brana, povezano je i s antropogeno uzrokovanim promjenama u vegetacijskom pokrovu. Rezultati ovog rada dakle pokazuju utjecaj ljudskog djelovanja na degradaciju riječnog korita, ali predstavljaju i polazišnu točku u potencijalnom planu obnove rijeke. Since the end of the 19th century, river systems across Europe have been noticeably modified by human impacts and climate change. The aim of this study is to investigate changes on river channel morphology of the Cetina River over the last 150 years. Based on historical maps, archival aerial images, and contemporary orthophoto maps, a detailed digitalisation of the river channel, fluvial bars, and islands was carried out. The river was divided into 15 segments in which we analysed the change of the active channel width and the incidence of the bars and islands. We also analysed changes of the multi-strand channels in the source area, characteristics of the part of the valley which is today submerged under the Peruća lake, and changes of the river mouth. In the period up to the mid-20th century, a partial narrowing of the channel along with the drying of the wetland zones in the source area was recorded, probably due to reduced humidity after the end of the Little Ice Age. Also, a noted growth in the area of the fluvial bars and a progradation of the river delta can be connected to the increased sediment flux due to agricultural intensification. In the last 50 years, five hydroelectric power plants were built on the river. Their operation caused the further channel narrowing by about 50% in the third of the river length. The reduction in the area of the fluvial bars by 85%, apart from the dam construction, can be related to changes in the vegetation cover which were caused by human disturbances. The results of this study thus show the impact of human activities on the river channel degradation. Moreover, they represent a starting point for the potential river restoration plans.

Prostornom analizom fluvijalnih reljefnih oblika na temelju kartografskih i aerofotogrametrijskih izvora podataka kvantificirane su promjene korita Cetine tijekom posljednjih 130 godina.

Zbog globalnih ekoloških problema koji su vremenom prerasli u globalnu ekološku krizu javila se potreba za zakonskom regulacijom antropogenog, odnosno čovjekovog utjecaja na okoliš. Premda još uvijek postoji nedovoljna educiranost stanovništva i gospodarskih subjekata o mogućim posljedicama takvog utjecaja na okoliš, a potom i na kvalitetu života svakog pojedinca, politika zaštite okoliša se ipak pokazala korisnom u daljnjem sprječavanju širenja degradacije okoliša i svih vrsta onečišćenja kao i racionalnom iskorištavanju postojećih prirodnih resursa. Svrha rada jest identificirati i analizirati antropogene uzročnike i globalne posljedice onečišćenja, a cilj je osvijestiti čovječanstvo koliko veliku ulogu ono ima u tome onečišćenju, odnosno koliko je velika uloga svakog pojedinca u sprječavanju mogućeg onečišćenja i poboljšanju kvalitete života ako se ponaša racionalno spram okoliša. Autor analizira implementaciju sustava upravljanja okolišem u poslovanju poduzeća kojima je jedan od glavnih ciljeva društveno odgovorno poslovanje. Because of global ecological problems that have evolved over time into a global ecological crisis, there was a need to legally regulate anthropogenic, or human impact on the environment. Although there is still insufficient education of the population and economic entities about the possible consequences of such an impact on the environment as well as on the quality of life of each individual, environmental policy has proved useful in further preventing the spread of environmental degradation and all types of pollution as well as in the rational exploitation of existing natural resources. The purpose of this paper is to identify and analyze the anthropogenic causes and global consequences of pollution. It's aim is to awake humanity to acknowledge it's role in pollution, i.e. how huge is the role of each individual in preventing possible pollution and improving the quality of life in case of rational behavior towards the environment. The author analyzes the implementation of the environmental managing system in the business practice of the companies which have integrated a corporate social responsibility for one of the main objectives.

Sve veći antropogeni utjecaji na bioraznolikost postali su zabrinjavajući. Čovjek nekontrolirano troši resurse bez pretjerane brige za održivo gospodarenje prirodom. Posebno ranjivo područje je područje Velikog koraljnog grebena, koje pruža zaklon i hranu tisućama različitih riba i beskralješnjaka. I najmanje narušavanje prirodne ravnoteže može ostaviti ozbiljne posljedice. Grebenu prijete kako prirodni, tako i društveni čimbenici. U radu će se kroz analizu literature i kartografskih izvora, obraditi negativan antropogeni utjecaj na najveću strukturu građenu od živih organizama na Zemlji– Veliki koraljni greben. The increasing anthropogenic impacts on biodiversity have become worrisome. Man indiscriminating consumes resources without worrying about the sustainable management of nature. Particularly vulnerable area is the Great Barrier Reef, which provides shelter and food for thousands of different fish and invertebrates. Slightly disturbance to the balance can have serious consequences. The Reef is threaten by both, natural and social factors. In the thesis throughout analyzing literature and cartographic sources will be processed negative impact of human activities on the biggest structure made by living organisms on the Earth - Great Barrier Reef.

Glavni uzrok opadanja brojnosti i nestanka divljih životinjskih vrsta su promijenjeni uvjeti koji im omogućuju život u njihovom staništu. Danas su izražene negativne posljedice ljudskog djelovanja uzrokovane prekomjernim iskorištavanjem prirodnih resursa i onečišćenjem okoliša. Prepoznati su i opisani važniji čimbenici koji negativno utječu na divljač i njihova staništa u Hrvatskoj: cestovni promet ; korištenje mehanizacije pri poljoprivrednim radovima, upotreba pesticida u poljoprivredi ; fragmentacija i nestanak prirodnih staništa ; krivolov ; požari ; narušavanje mira u lovištu zbog učestalijeg kretanja ljudi ; minski sumnjiva područja i opasnost od zaostalih eksplozivnih sredstava. Lovci moraju pratiti i pravodobno prepoznati moguće negativne utjecaje na divljač i staništa u lovištu, te poduzimati i primjenjivati mjere zaštite ili ublažavanja negativnih utjecaja.

Hidrologija je znanost koja se bavi vodom iznad i ispod površine Zemlje, njenom pojavom, kretanjem i raspodjelom, kemijskim i fizičkim svojstvima kao i njenim okolišem, uključujući i odnos sa živim bićima. Njen glavni koncept, ali i interes vezan je s hidrološkim ciklusom ili ciklusom kruženja vode na izučavanom prostoru. Osnovni zadatak hidrologije predstavlja dakle izučavanje promjenjivosti pojave vode u prostoru i tijekom vremenu. U slučaju krša ta je promjenjivost posebno snažna. Gotovo trenutačno smjenjivanje vlažnih i sušnih razdoblja (poplava i suša) česta je pojava u svim krškim područjima, a osobito je izražena u Dinarskom kršu. Druga bitna karakteristika pojavnosti vode u kršu je snažna i izravna povezanost površinskih i podzemnih voda. Krški prostori u principu nisu posebno povoljni za razvoj i organizaciju života ljudi na njima. Stoga je jedan od osnovnih zadataka hidrologije krša izučavanja prirodnih procesa i omogućavanje poduzimanja aktivnosti koje bi čovjeku olakšale život na tim inače za njega negostoljubivim prostorima. Na kršu su izvedeni brojni zahvati i izgrađeni brojni objekti (brane, akumulacije, tuneli, dovodi vode, crpljenje podzemne vode itd.) uvijek s istim ciljem da se čovjeku olakša život. Činjenica je da su mnogi od tih zahvata ispunili svoj osnovni zadataka, ali je isti tako činjenica da su mnogi od njih uzrokovali neočekivane negativne posljedicu (prolome tla, gubitke vode iz akumulacija, presušivanje izvora, zagađenje podzemnih voda, uništavanje površinskog i podzemnog okoliša itd.). Krški okoliš vrlo je ranjiv. Pri tome se najčešće zaboravlja i zanemaruje neprocjenjiva vrijednost podzemnih ekoloških krških sustava. U radu su kao prvo biti iznesene osnovne karakteristike krških hidroloških procesa. Potom su ti procesi povezani s društvenim posljedicama koje oni izravno uzrokuju Nastavno su izneseni brojni primjeri zahvata u kršu i njihovih posljedica. Naglasak je biti stavljen na izučavanje negativnih posljedica s ciljem da se ne ponove greške iz prošlosti.

Paralelno s intenziviranjem sve brojnijih antropogenih utjecaja ubrzava se narušavanje stabilnosti i propadanja naših nizinskih šuma. Provedena petogodišnja stacionarna istraživanja režima površinskih i podzemnih voda u nizinskim šumama Pokupskog bazena, kvantitativno su dokazala gubitak poplavne vode, porast isušivanja s najvećim intenzitetom uz duboke odvodne kanale i pojave lokalnog zamočvarivanja uz komunikacije s nepovoljnim odrazom na uspijevanje i pomlađivanje hrasta lužnjaka i poljskog jasena.

U raspravu o jezerima najčešće se polazi od definicije da ona predstavljaju bilo koju vodom ispunjena kopnenu depresiju, koja nema neposredne veze s morem. U radu su tretirana vodena tijela koja, osim onih koja pripadaju prethodno navedenoj definiciji (umjetnih i prirodnih jezera), uključuju i jezera koja se formiraju u podzemlju krša, vlažna područja kao i povremena jezera. Takav pristup navodi na zaključak da u Hrvatskoj postoji mnogo veći broj jezera od onog a kojim se službeno operira. Namjera rada je ukazati na nezadovoljavajuće stanje u sveobuhvatnom izučavanju vrlo različitih vrsti jezera koja se pojavljuju u Hrvatskoj. O kompleksnoj problematici jezera u našoj državi nedovoljno se zna što izravno utječe i na činjenicu da se s njima ne upravlja na način koji može osigurati stabilan i održiv razvoj ovih ekološki, ekonomski i društveno izvanredno važnih vodnih fenomena. Naglasak je stavljen na utjecaj prirodnih i antropogenih čimbenika (prije svega izgradnje akumulacija i rada hidroelektrana) na funkcioniranje jezera i s njima vezanih otvorenih vodotoka. Od prirodnih jezera izneseni su primjeri: (1) Vranskog jezera na otoku Cresu ; (2) Plitvičkih jezera ; (3) Crvenog i Modrog jezera kod Imotskog. Vezano s utjecajem umjetnih jezera (akumulacija hidroelektrana) opisani su slučajevi: (1) tri akumulacije na rijeci Dravi ; (2) akumulacije Boljunčica ; (3) akumulacije Valići ; (4) akumulacije Sabljaki ; (5) akumulacije u sustavu RHE Velebit ; (6) akumulacije u sustavu Buško Blato. Istaknuta je potrebu tijesnije i iskrenije interdisciplinarne, a time i učinkovitije znanstvene suradnje između različitih znanstvenih disciplina koje se bave raznovrsnom problematikom jezera. U našim uvjetima nerijetko se dešava da se neka jezera izučavaju od strane različitih znanstvenih grana i disciplina, ali se nedovoljno često dešava da se takva izučavanja interdisciplinarno tretiraju. Takvu praksu neophodno je napustiti i osigurati suvremen i učinkovit pristup ovoj problematici koji će omogućiti dugoročni i pouzdani razvoj svih vrsta jezera kao osobito vrijednih fenomena bitnih sa stanovišta pružanja podrške okolišu i cjelokupnom razvoju države.