Search

U ovom radu istražena je primjena ugljikovih nanocjevčica (CNT) u ulozi čvrstog kontakta u izradi ion-selektivnih elektroda bez unutarnjeg elektrolita. Ugljikove nanocjevčice dispergirane su u etanolu uz dodatak polivinil-butirala (PVB) za stabilizaciju otopine. Stabilnost disperzija okarakterizirana je UV-Vis spektrofotometrijom, a vodljivost je ispitana mjerenjem otpora tankih filmova pripremljenih rotacijskim oblaganjem. Ion-selektivne elektrode za detekciju amonija pripremljene su nakapavanjem različitih volumena najkoncentriranije otopine CNT/PVB na grafitnu disk elektrodu te otopljene ion selektivne membrane s nonaktinom kao ionoforom. Potenciometrijskim mjerenjima pronađen je optimalan omjer čvrstog kontakta i membrane koji daje rezultate usporedive s literaturnim vrijednostima. In this work the application of carbon nanotubes (CNT) as solid contact in the development of ion-selective electrodes without internal electrolyte was studied. Carbon nanotubes were dispersed in ethanol with polyvinyl-butiral (PVB) added for stabilization. Dispersion stability was characterized by UV-Vis spectrophotometry, while the conductivity of thin films prepared by spin-coating was tested by measuring resistance by the four point probe method. Ion-selective electrodes for detection of ammonium ion were prepared by drop-casting variable amounts of the most concentrated CNT/PVB solution followed by the ion-selective membrane cocktail with nonactin as ionophore. Potentiometric measurements were conducted and the optimal ratio of solid contact vs. membrane was found, with results comparable with literature values.

Nitrogen (N) is a crop macronutrient of major importance, which affects both plant growth and yield. In this paper we discuss the humus content (%) and various soluble N forms (NO3-, total N, nitrate-N, ammonium-N, and organic nitrogen) available in humus sand soil samples originating from the Pallag Experimental Station of Horticulture at the University of Debrecen, Hungary. We found 45.4% nitrate-N and 13.8% nitrite-N of total N content present in the soil. Considering the percentage distribution of soluble N forms present at the Pallag Experimental Station, we recommend using this soil in further pot experiments, given that this has optimal nutrient supply capacity. In addition, we examined possible statistical correlations between humus% and N forms.

Dušikove spojine so glavne hranilne snovi, ki so za rast rastlin nujne. Ker pa je dušika v tleh pri povečani pridelavi hrane pogosto premalo, se dodaja v obliki gnojil. Ob preveliki koncentraciji dušika v prsti se ta v obliki nitratov spira v podtalnico. V občini Gornja Radgona je glavni vir onesnaževanja tal in posledično vode kmetijska dejavnost. Parametri, značilni za onesnaževanje, ki izvirajo iz kmetijske dejavnosti, so nitrati, amonij, fosfati, kalij in pesticidi. V nalogi se je z analiziranjem prsti ugotavljalo, katere kmetijsko rabljene prsti na območju občine Gornja Radgona imajo večje vsebnosti dušikovih spojin. Ugotovilo se je, da so z dušikom bolj obremenjene kmetijsko rabljene prsti, v največji meri njiva in vinograd da ima občina Gornja Radgona težave s preobremenjenostjo tal z dušikovimi spojinami, kar dokazujejo analize tal in vode da je vsebnost dušikovih spojin v tleh zelo odvisna od klime in vegetacijske dobe in da prevelike koncentracije dušika v tleh onesnažujejo talno vodo z nitrati. Nitrogen compounds are the main nutritional substances that are needed for a plant to grow. With increased crop maintenance there is usually too little nitrogen in the soil, so fertilizers need to be added. Nitrogen in the form of nitrates is ringed into the groundwater when its concentration in the soil is too high. In the municipality of Gornja Radgona the agricultural activity is the main source of soil and water pollution. For agricultural activity, nitrates, ammonium, phosphates, potassium and pesticides are the main parameters of pollution. In this diploma paper we analyzed soil and tried to find out which agriculturally used soils on the territory of Gornja Radgona municipality have higher content of nitrogen compounds. We found out that agriculturally used soils, especially fields and vineyards, have higher contents of nitrogen the municipality of Gornja Radgona has problems with soil pollution by nitrogen compounds which is proved by soil and water analysis the content of nitrogen compounds in soil very much depends on climate and vegetation period and too high nitrogen concentration in the soil pollutes the ground water with nitrates.

Alkoholna fermentacija (AF) je kompleksni proces koji ukljucuje nekoliko mehanizama. Usporena i nekompletna AF predstavlja veliki problem u vinarskoj industriji pa se stoga vrlo detaljno proucavaju cimbenici koji utjecu na normalno odvijanje AF. Najviše proucavani cimbenik usporene AF je limitirajuci sadržaj dušicnih spojeva, medutim postoje i drugi cimbenici (temperatura, koncentracija šecera u moštu) koji mogu ograniciti normalan rast i razvoj biomase kvasaca. Mikroelementi u moštu, premda zastupljeni u vrlo malim koncentracijama, mogli bi takoder imati znacajnu ulogu za normalno odvijanje AF s obzirom da su neophodni u metabolizmu kvasca. U ovom radu pracena je masena koncentracija iona NH4 +, K+, Na+, Mg2+ i Ca2+ u moštu iz tradicionalnog (bez dodatka selekcioniranih kvasaca, fermentacija na masulju) i suvremenog postupka fermentacije (dodatak selekcioniranih kvasaca, fermentacija odmah otocenog mošta) sa ciljem utvrdivanja optimalne koncentracije za normalno odvijanje alkoholne fermentacije. U oba postupka korišteno je prosušeno grožde. Mjerenje koncentracije NH4 +, K+, Na+, Mg2+ i Ca2+ iona provedeno je tehnikom ionske kromatografije na kation-izmjenjivackoj smoli Ion Pac SC16 i CG 16 i kolonom za prigušenje eluensa. Detekcija je provedena kondutometrijskom protocnom celijom. Koncentracije iona NH4 +, K+, Na+, Mg2+ i Ca2+ u groždu prije sušenja iznosile su: 46, 8 ; 1503 ; 34, 2 ; 82 i 88 mg L– 1. Sušenjem je došlo do koncentriranja svih iona te je njihova koncentracija nakon sušenja iznosila: 99 ; 2975 ; 69 ; 195 i 197 mg L– 1. Koncentracija K+ i Ca2+ iona je opadala tijekom fermentacije, a najmanje se mijenjala koncentracija Mg2+. Utvrdeno je da je odnos Mg2+/Ca2 iona na pocetku fermentacije iznosio od 0, 73 do 0, 85 dok je u fermentaciji iznosio od 1, 31 do 1, 52 i bio slican kod oba postupka fermentacije. Koncentracija NH4 + bila je najveca u moštu fermentiranom po tradicionalnom postupku, zbog sporije potrošnje šecera. U fermentaciji mošta po suvremenom postupku, potrošnja NH4 + iona je bila veca. Medutim, i pored dodatka odredene kolicine iona, visok udjel šecera bio je ogranicavajuci faktor odvijanja fermentacije u oba slucaja.

Istraživanje utjecaja količine i karaktera anorganske koloidne frakcije i različitog sadržaja vlage na promjene koncentracije i kapaciteta K+ i NH4+-N u otopini tla provedeno je simulacijom gnojidbe u laboratorijskim uvjetima. Tri tipa tla su odabrana za istraživanje, a prema izrazitoj izdiferenciranosti prema teksturnom i mineraloškom sastavu. Ravnoteža i selektivnost ionske zamjene proučavana je primjenom termodinamičkih principa u analizi kvantitea/intenziteta, a utjecaj različitog sadržaja vlage na promjene koncentracija gore navedenih kationa i kapacitet matriksa da ih adsorbira, opisan je klasičnom Langmuirovom izotermom koja pretpostavlja konstantnu energiju sorpcije. Parametar ARKo, koji je mjerilo raspoloživog kalija, najniži je u vertičnom tlu, što je izravna posljedica popunjavanja međuslojnih prostora dominantno zastupljenih smektita. Isti parametar kod fluvisola ukazuje na znakovito zadržavanje dodavanog kalija u otopini, sukladno skromno zastupljenoj koloidnoj frakciji. U usporedbi s tim, vertično i pseudoglejno tlo pokazuju više vrijednosti ARNH4o, što se objašnjava višim početnim statusom NH4+ u otopini. Fluvisol pokazuje slične omjere aktiviteta obaju monovalentnih kationa u ravnoteži. Pseudoglejno tlo, uz dominantan kvarc i znatne količine tinjaca, pokazuje povećanu selektivnost zamjene K+ u odnosu na zamjenu NH4+, ali i u odnosu na vertično tlo. Povećanje omjera otopina/tlo u procesu zamjene izaziva najveće smanjenje adsorpcijskog parametraVm kod vertičnog amfigleja i za K+ i za NH4+, dok vrijednosti maksimuma adsorpcije ostaju konstantne. Kapacitet adsorpcije za amonijski oblik dušika u većoj je mjeri ovistan o koncentraciji i aktivitetu tog kationa u otopini, nego o samoj količini vode.