Haziri, Arben, Emiri Sallaku, Enkelejda, Zadravec, Manuela, Kudumija, Nina, Berisha, Bajram, Tafaj, Myqerem, Muji, Skender, Delia, Etleva, Faiku, Fatmir, Ibrahimi, Hamide, and Pleadin, Jelka
Citrinin (CIT) is a mycotoxin responsible for the contamination of many agricultural products, like wheat, barley, corn, rice and their products, as also other foodstuffs and feedstuffs used in human and animal nutrition. It is essentially produced by Penicillium citrinum, although it can also be biosynthesised from Penicillium expansum and Penicillium verrucosum and some species of Aspergillus and Monascus. However, several studies have shown that CIT is known for its genotoxic, hepatotoxic, fetotoxic and teratogenic properties. The aim of this study is to investigate the occurrence of CIT in wheat grain cultivated in Kosovo and Albania. Given the fact that wheat flour is the most consumed product in Kosovo and Albania, it is necessary to analyse the CIT in wheat in these two countries. In total, 60 wheat samples were tested from Fusha e Kosovës (Kosovo), Myzeqeja (Albania) and Fusha e Maliqit (Albania), as places with the highest wheat production. The enzyme- linked immunosorbent assay (ELISA) method was used to determine CIT concentrations. To identify moulds representing potential producers of CIT, traditional macroscopic and microscopic methods and the molecular PCR method of identification were implemented. CIT was detected in 96.6% and 86.6% of wheat grain samples collected in Kosovo and Albania, respectively. The maximum amount of CIT detected in wheat grain was 53.12 μg/ kg in Kosovo, and 45.74 μg/kg in Albania. The amount of CIT found in wheat grain is not comparable with the maximal limits (MLs), as the European legislation does not provide limits for this mycotoxin. However, since there is generally a lack of data about CIT in cereals in Kosovo and Albania, the results can serve as an indicator of wheat grain contamination in this part of the Balkan Peninsula., itrinin (CIT) predstavlja mikotoksin za koji je utvrđeno da je odgovoran za kontaminaciju mnogih poljoprivrednih proizvoda poput: pšenice, ječma, kukuruza, riže i njihovih proizvoda, kao i drugih namirnica i hrane za životinje, osim onih na bazi žitarica, koje se koriste za prehranu ljudi i hranidbu životinja. Najviše ga proizvodi Penicillium citrinum, iako se može biosintetizirati i iz Penicillium expansum i Penicillium verrucosum te nekih vrsta Aspergillus i Monascus. Međutim, istraživanja pokazuju da su za CIT utvrđena genotoksična, hepatotoksična, fetotoksična i teratogena svojstva. Cilj ovoga istraživanja je bio utvrditi pojavnost CIT u zrnju pšenice koje se uzgaja na Kosovu i u Albaniji. S obzirom na činjenicu da je pšenično brašno najviše konzumirani proizvod na Kosovu i u Albaniji, analize CIT u zrnju pšenice u ove dvije zemlje od velikog su značenja. Ukupno je uzorkovano 60 uzoraka zrna pšenice na području poznatom kao Fusha e Kosovës (Kosovo), Myzeqeja (Albanija) i Fusha e Maliqit (Albanija), koja predstavljaju lokalitete na kojima se proizvodi najveća količina pšenice. Za određivanje koncentracije CIT korištena je imunoenzimna metoda ELISA. Za identifikaciju plijesni koje predstavljaju potencijalne producente CIT primijenjena je tradicionalna makroskopska i mikroskopska metoda te molekularna PCR metoda identifikacije. CIT je određen u 96,6 % i 86,6 % uzoraka zrnja pšenice prikupljenih na Kosovu i u Albaniji. Najveća količina CIT-a u zrnju pšenice proizvedenom na Kosovu bila je 53,12 μg/kg, a u Albaniji 45,74 μg/kg. Količina CIT utvrđena u pšenici ne može se usporediti s najvećom dopuštenom količinom (NDK), jer njegova razina u europskom zakonodavstvu nije definirana. No budući da podatci o količinama CIT u žitaricama uzgojenim na Kosovu i u Albaniji nisu dostupni, dobiveni rezultati mogu poslužiti kao pokazatelj kontaminacije zrnja pšenice na ovom dijelu Balkanskog poluotoka.