Search

Prirodan tijek bolesti kod škljocavog palca u djece još je predmet neslaganja, a sukladno tomu i preporuke za liječenje znatno se razlikuju te ne postoje jasne i široko prihvaćene smjernice. Ovim radom pokušali smo dati trenutačni literaturni pregled spoznaja o tijeku bolesti te dijagnostičkim i terapijskim mogućnostima s naglaskom na konačnom ishodu liječenja. Škljocavi palac jedna je od najčešćih anomalija dječje šake i uglavnom se vidi u djece predškolske dobi. Karakteristično je otežano klizanje tetive fleksora policisa longusa kroz njezinu ovojnicu, što je posljedica anatomskog nesklada njihovih veličina. Tipičan klinički nalaz jest palac fiksiran u fleksijskoj kontrakturi, na razini interfalangealnog zgloba. Prvi opis dao je Notta, čije ime i danas nosi palpabilna masa tetive fleksora policisa longusa u području A1 pulleya. Dijagnoza se obično postavlja temeljem anamneze i fizikalnog pregleda, uz ultrazvuk kao korisno rano dijagnostičko sredstvo. Škljocavi palac dijagnostički treba razlučiti od dislokacije, frakture ili anomalije poznate kao deformacija palca u dlanu. Klinička istraživanja poboljšala su razumijevanje i benignost prirodnog tijeka bolesti. Terapijski postupak ovisi o izboru roditelja i liječnika. On može biti konzervativan, s pomoću udlage i izvođenjem vježba pasivne ekstenzije, ili kirurški, presijecanjem A1 pulleya, što pouzdano vraća pokretljivost interfalangealnog zgloba palca. Spontani oporavak može trajati godinama, no on pruža obiteljima voljnim čekanja mogućnost izbjegavanja stresa hospitalizacije i operacijskog liječenja., The natural course of the condition in pediatric trigger thumb is still controversial, and accordingly, the recommendations for treatment vary considerably and there are no clear and broadly accepted guidelines. In this paper, we tried to provide a current literary overview of the disease progression and diagnostic and therapeutic abilities with an emphasis on the ultimate outcome of the treatment. Trigger thumb represents one of the most common pediatric hand conditions, mostly seen in preschool children. As a result of anatomic size mismatch between the flexor pollicis longus tendon and its sheath, disrupted tendon gliding is characteristic. The interphalangeal joint of the affected thumb fixed in a flexion contracture presents typical clinical finding. The first description of trigger thumb is attributed to Notta, and the palpable nodule at the volar aspect of the interphalangeal joint flexion crease still bears his name. Medical history and physical examination are used to diagnose this deformity with ultrasound as a potential early diagnostic tool. It is possible to misdiagnose a fracture, dislocation of the thumb or thumb-in-palm deformity. Clinical investigation has improved our understanding of the natural history and its benignancy. Therapeutic treatment depends on parent and physician preference. It can be either conservative, consisting of splint therapy and passive stretching exercises, or surgical, releasing of the A1 pulley that reliably restores thumb interphalangeal joint motion. Although it may take several years for spontaneous resolution, families willing to wait are given an opportunity to avoid hospitalization stress and surgical intervention.

Glavni cilj istraživanja bio je procjenom boli, gibljivosti ručnog zgloba, snage stiska šake i funkcionalne sposobnosti šake u bolesnika sa sindromom karpalnog kanala (engl. Carpal tunnel syndrome – CTS) prikazati kratkoročnu učinkovitost terapijskog ultrazvuka i terapijskog lasera u kombinaciji s terapijskim vježbama te utvrditi moguće razlike u učinkovitosti. Istraživanje je provedeno na 60 odraslih bolesnica nasumce podijeljenih u dvije skupine po 30 ispitanica. Uz terapijske vježbe za šaku, jedna skupina bila je podvrgnuta terapijskom ultrazvuku (ultrazvučna grupa – UZ-G) (kontinuirani ultrazvuk, 1 W/cm2, trajanja 5 minuta, 5 dana u tjednu, tijekom dva tjedna), dok je druga skupina bila podvrgnuta terapijskom laseru (laserska grupa – LLLT-G) (1,5 J/cm2, trajanja 2 minute, 5 dana u tjednu, tijekom 2 tjedna) uz iste terapijske vježbe za šaku. Mjerenja su obavljena prije i neposredno nakon provedene fizikalne terapije. Rezultati mjerenja pokazali su učinkovitost obaju terapijskih modaliteta u kombinaciji s terapijskim vježbama pri smanjenju boli (mjereno vizualno-analognom skalom – VAS), povećanju gibljivosti (mjereno goniometrom u stupnjevima) i snage stiska šake (mjereno dinamometrom u kilogramima), kao i poboljšanju općega funkcionalnog statusa šake (mjereno MHQ-om – engl. Michigan Hand Outcomes Questionnaire) uz utvrđenu statistički značajnu pozitivnu promjenu nakon provedene terapije (p < 0,05) u svim mjernim varijablama u obje grupe ispitanika. Između grupa nije bilo znatnih razlika u svim mjernim varijablama osim u rezultatima MHQ-a (promjena prije/poslije terapije, MHQ Δ srednja vrijednost: UZ-G : LLLT-G = 14,9 : 4,3). Grupa kojoj je uz terapijske vježbe bio apliciran ultrazvuk pokazala je statistički značajno veću, pozitivnu promjenu funkcionalnog statusa šake (mješovita 2 × 2 ANOVA, MHQ-interakcija između grupa, p < 0,05, parcijalna kvadrirana eta – η2 p < 0,27). Rezultati ovog istraživanja upućuju na zaključak da se obje metode mogu primijeniti u konzervativnom liječenju CTS-a u kombinaciji s terapijskim vježbama i uz bolji kratkoročni učinak terapijskog ultrazvuka na funkcionalni status šake., The goal of the study was to demonstrate the short-term efficacy of therapeutic ultrasound and therapeutic laser in combination with therapeutic exercises, as well as to determine possible differences in their effectiveness, through the evaluation of pain, wrist range of motion, grip strength, and functional hand capacity in patients with carpal tunnel syndrome (CTS). The study was conducted on 60 adult patients randomly divided into two groups of 30. In addition to the hand exercise therapy, one group was subjected to therapeutic ultrasound (UZV-G; continuous ultrasound therapy with an intensity of 1 W/cm2, for 5 minutes, 5 days a week, for 2 weeks), while the other was subjected to therapeutic laser (LLLT-G; 1.5 J /cm2, for 2 minutes, 5 days a week, for 2 weeks). Th e measurements were performed before and after the treatment cycle. The measured results showed a positive effect of both therapeutic modalities, combined with therapeutic exercises, on pain reduction (measured by visual analogue scale - VAS), wrist range of motion (measured by goniometer in degrees), and grip strength (measured by dynamometer in kilograms), as well as on general hand function (measured by the Michigan Hand Outcomes Questionnaire - MHQ), with a statistically significant improvement post therapy (p

Glavni cilj istraživanja bio je procjenom boli, gibljivosti ručnog zgloba, snage stiska šake i funkcionalne sposobnosti šake u bolesnika sa sindromom karpalnog kanala (engl. Carpal tunnel syndrome – CTS) prikazati kratkoročnu učinkovitost terapijskog ultrazvuka i terapijskog lasera u kombinaciji s terapijskim vježbama te utvrditi moguće razlike u učinkovitosti. Istraživanje je provedeno na 60 odraslih bolesnica nasumce podijeljenih u dvije skupine po 30 ispitanica. Uz terapijske vježbe za šaku, jedna skupina bila je podvrgnuta terapijskom ultrazvuku (ultrazvučna grupa – UZ-G) (kontinuirani ultrazvuk, 1 W/cm2, trajanja 5 minuta, 5 dana u tjednu, tijekom dva tjedna), dok je druga skupina bila podvrgnuta terapijskom laseru (laserska grupa – LLLT-G) (1, 5 J/cm2, trajanja 2 minute, 5 dana u tjednu, tijekom 2 tjedna) uz iste terapijske vježbe za šaku. Mjerenja su obavljena prije i neposredno nakon provedene fi zikalne terapije. Rezultati mjerenja pokazali su učinkovitost obaju terapijskih modaliteta u kombinaciji s terapijskim vježbama pri smanjenju boli (mjereno vizualno-analognom skalom – VAS), povećanju gibljivosti (mjereno goniometrom u stupnjevima) i snage stiska šake (mjereno dinamometrom u kilogramima), kao i poboljšanju općega funkcionalnog statusa šake (mjereno MHQ-om – engl. Michigan Hand Outcomes Questionnaire) uz utvrđenu statistički značajnu pozitivnu promjenu nakon provedene terapije (p < 0, 05) u svim mjernim varijablama u obje grupe ispitanika. Između grupa nije bilo znatnih razlika u svim mjernim varijablama osim u rezultatima MHQ-a (promjena prije/poslije terapije, MHQ Δ srednja vrijednost: UZ-G : LLLT-G = 14, 9 : 4, 3). Grupa kojoj je uz terapijske vježbe bio apliciran ultrazvuk pokazala je statistički značajno veću, pozitivnu promjenu funkcionalnog statusa šake (mješovita 2 × 2 ANOVA, MHQ-interakcija između grupa, p < 0, 05, parcijalna kvadrirana eta – η2 p < 0, 27). Rezultati ovog istraživanja upućuju na zaključak da se obje metode mogu primijeniti u konzervativnom liječenju CTS-a u kombinaciji s terapijskim vježbama i uz bolji kratkoročni učinak terapijskog ultrazvuka na funkcionalni status šake.

Ugradnja totalne endoproteze kuka bolesnicima s osteoartritisom kuka znatno smanjuje bol i povećava kvalitetu života. Bitan parametar kvalitete života o kojem liječnici rijetko razgovaraju s bolesnicima jest seksualna aktivnost, a interes bolesnikâ za tu temu postoji. Dapače, bolesnici koji su prije operacije imali otežane seksualne aktivnosti uzrokovane bolnošću i ograničenjem kretnja u zahvaćenom kuku nakon operacije ponovo imaju bezbolne i pokretljive kukove. Operater nakon ugradnje totalne endoproteze kuka najčešće preporučuje ograničen opseg pokreta u kuku kako bi se prevenirala luksacija endoproteze. To stvara ograničenja u aktivnostima svakodnevnog života, sportskim aktivnostima te naravno u seksualnoj aktivnosti. Cilj je ovog rada dati smjernice o osobitostima seksualnih odnosa kod bolesnica i bolesnika s ugrađenom totalnom endoprotezom kuka. Rehabilitacija ovih bolesnika trebala bi sadržavati i edukaciju o mogućnostima i ograničenjima tijekom seksualne aktivnosti., Total hip replacement in patients with osteoarthritis significantly reduces pain and enhances the quality of life (QoL). Sexual activity is an important component of QoL about which doctors rarely discuss with patients even though it is a matter of concern to many patients. In fact, patients who have previously had impaired sexual function due to preoperative hip pain and/or stiffness find that after surgery their hips are pain free and have better motion. After total hip arthroplasty range of hip motions is usually limited by surgeon’s reccomendation in order to prevent dislocation of prosthesis. This creates limitations in activities of daily living, sport activities and also sexual activities. The aim of this paper is to give guidelines for safe sexual intercourse to patients following total hip replacement. During rehabilitation, patients should be educated on what positions are and are not recommended in the context of sexual activity

Ugradnja totalne endoproteze kuka bolesnicima s osteoartritisom kuka znatno smanjuje bol i povećava kvalitetu života. Bitan parametar kvalitete života o kojem liječnici rijetko razgovaraju s bolesnicima jest seksualna aktivnost, a interes bolesnikâ za tu temu postoji. Dapače, bolesnici koji su prije operacije imali otežane seksualne aktivnosti uzrokovane bolnošću i ograničenjem kretnja u zahvaćenom kuku nakon operacije ponovo imaju bezbolne i pokretljive kukove. Operater nakon ugradnje totalne endoproteze kuka najčešće preporučuje ograničen opseg pokreta u kuku kako bi se prevenirala luksacija endoproteze. To stvara ograničenja u aktivnostima svakodnevnog života, sportskim aktivnostima te naravno u seksualnoj aktivnosti. Cilj je ovog rada dati smjernice o osobitostima seksualnih odnosa kod bolesnica i bolesnika s ugrađenom totalnom endoprotezom kuka. Rehabilitacija ovih bolesnika trebala bi sadržavati i edukaciju o mogućnostima i ograničenjima tijekom seksualne aktivnosti.