Search

Soil degradation in Croatia is a worrisome phenomenon on agricultural land, and in addition to the reduction in SOM content, there is also a significant potential reduction in the content of plant available phosphorus. Therefore, 1, 000 composite soil samples on a depth of 0-30 cm in eastern Croatia were collected initally in 2005 or 2006, and then again from the same locations after 15 years. In total, 2, 000 samples from 1, 000 different production plots were collected and this paper presents an analysis of changes in available phosphorus budget on arable land and permanent plantations. The average of available phosphorus on 4, 858.3 ha of arable land and 477.4 ha of orchards and vineyard was 18.55 mg/100 g and 15 years later it was slightly increased to 19.88 mg/100 g. But, these averages hide the existence of negative trends and the degradation of significant areas by reducing the availability of phosphorus, especially on arable land. There are very significant differences among arable lands and permanent plantations considering changes in available phosphorus budget during 15 years. A significant unjustified and unacceptable phosphorus decreasing was on 37.8% of analyzed arable lands which were already poor or just medium supplied with plant available phosphorus. On the other hand, on 35.7% of arable land phosphorus increasing was determined. The situation is significantly better on permanent plantation, since only on 17.2% of analyzed area unjustified and unacceptable decreasing of phosphorus budget happened, but on 60.3 % phosphorus budget was increased. Considering the changes in the content of phosphorus, potassium and SOM on arable land and permanent plantations of different initial levels of fertility, we can conclude the following: 1) fertilization is not carried out in accordance with soil fertility and nutrient needs, nor on almost 40% of orchards and vineyards, nor on more than half of arable land ; 2) very significant degradation of the soil due to phosphorus impoverishment was determined on almost 38% of arable land and 17% of permanent plantations ; 3) the degradation of SOM content is the most intense, followed by phosphorus, and the degradation of available potassium is the least ; 4) it is certain that organic fertilizers and soil fertility conservation measures are rarely and/or ineffectively used on arable land ; 5) the management of available soil nutrients and SOM was much more successful on permanent plantations than on arable land, we assume in large part due to the more efficient use of organic fertilizers.

The success and profitability of growing crops depends significantly on the fertility of the soil, i.e. the amount of required fertilizers. On the other hand, the reduction of humus content is among the most significant indicators of soil degradation in Croatia. For this reason, 1, 000 composite soil samples on a depth of 0-30 cm in eastern Croatia were collected firstly in 2005 and 2006 (500 samples each year), and then again from the same locations after 15 years, i.e. in 2020 and 2021. In total, 2, 000 samples from 1, 000 different production plots were collected and this paper presents an analysis of changes in soil organic matter content on 780 plots under crops production. In the initial set of samples (2005 and 2006), an average of 2.25% soil organic matter (SOM) was determined, and after 15 years, an average of 1.99% SOM was determined, i.e. 9.89% less SOM. The decrease in SOM was determined on three quarters of analyzed arable soils in Croatia which indicates a very serious degradation of soil fertility. An average of 21.7 t/ha of SOM was lost (9.9% of initial SOM content) in these soils over a period of 15 years (1.45 t/ha per year), which represents a significant loss of nitrogen pool of 1.086 kg/ha, i.e. an annual loss of 72.43 kg/ha. The decrease in humus content results in a decrease of the mineralization potential by an average of 18.7%, but in 43% of the soils the mineralization potential is reduced by more than 20%. The determined reduction of the N pool over 15 years indicates that more than 1% of the initial amount of nitrogen has been mineralized per year, and therefore models that predict mineralization of more than 1.5% of nitrogen in the conditions of continental Croatia should be used. The result of humus degradation is also reflected in the fact that more than 195 kg/ha of N is needed for corn fertilization on more than three quarters of the analyzed soils, and 15 years ago this was needed on half of the soils. The losses of the nitrogen pool and the consequent higher need for fertilization show how important it is to stop the degradation of the humus content in soils, even if only the direct reduction of the N content is taken into account.

Stajska gnojiva su organski nusproizvod stočarske proizvodnje, sadrže za biljke neophodna hraniva, imaju produžno djelovanje te utječu na povećanje biogenosti i sadržaj organske tvari tla. Za potrebe uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama (IAKS Mjera 10.1.17.), analizirano je 610 uzoraka stajskih gnojiva s ciljem optimizacije gnojidbe na oraničnim površinama. Očekivano je najveći udio goveđih stajskih gnojiva (83, 3 %), zatim svinjskih (11, 2 %), ovčjih i kozjih (3, 1 %), a najmanje peradarskih (1, 3 %) i konjskih gnojiva (1, 1 %). Planirana je gnojidba analiziranim gnojivima na ukupno 22.121 ha za što je analizirano 4.266 uzoraka tala. Pravilnikom su propisane prosječne vrijednosti sadržaja N u različitim vrstama stajskih gnojiva (npr. 5 kg/t N u goveđem stajskom gnojivu). Međutim, te vrijednosti nije dobro koristiti kao referentne za donošenje odluke o količini stajskih gnojiva za gnojidbu sa 70-170 kg/ha N jer su analizama utvrđene velike varijabilnosti i značajno različite koncentracije od navedenih prosječnih vrijednosti. Tako je u krutom goveđem stajskom gnojivu utvrđeno 2, 2-26, 8 kg/t N (prosjek 7, 2), u svinjskom gnojivu 4, 4-10 (prosječno 6, 95), u brojlerskom 12, 5-23, 8 (prosjek 19, 9), ovčjem 3, 1-14, 8 (prosjek 7, 66) i u goveđoj gnojovki 1, 5- 9, 6 (prosjek 4, 8). Također, velika je varijabilnost utvrđena i u koncentracijama fosfora i kalija, a zajednička su karakteristika značajno veće prosječne koncentracije od vrijednosti navedenih u Pravilniku. Koncentracije fosfora su 1, 4 (ovčji) do 3, 8 (svinjski), a kalija 1, 6 (brojlerski) do 3, 0 (kozji) puta veće od navedenih u Pravilniku. Upotreba navedenih stajskih gnojiva već u 1. godini smanjit će potrebu za gnojidbom mineralnim dušikom u osnovnoj gnojidbi za 35 kg ha-1 (tj. 76 kg/ha ureje manje) i u prihrani za 14 kg/ha (53 kg/ha KAN-a manje). Kumulativni učinak gnojidbe stajskim gnojivima tijekom 5 godina rezultirat će manjom gnojidbom mineralnim oblicima N, P i K. Gnojidba mineralnim gnojivima u 5. godini bit će smanjena na prosječno 26 % količina ureje u odnosu na mineralnu gnojidbu bez upotrebe stajskih gnojiva, 40 % količina N gnojiva u prihrani (npr. KAN), 35 % fosfornih gnojiva, a kalijeva će gnojiva biti potrebna samo na jako siromašnim tlima.

U radu se iznose rezultati istraživanja dinamike: dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u listu i plodu tijekom perioda vegetacije u sorti Golden Delicious i Fuji, uzgojenih u gustom sklopu na podlozi M 9. Voćnjak je podignut na lesiviranom pseudogleju. Tlo je kisele reakcije, relativno slabo humozno, umjereno opskrbljeno fosforom i kalijem, a vrlo bogato magnezijem. Ravnoteža u hranidbi praćena je analizom omjera: N/K, N/Ca, K/Ca, ravnoteže i sume kationa u fazama: diobe stanica, izduživanja stanica i bubrenja stanica ploda. Na kraju velikog vala rasta mladica i mase plodova od 60 do 80 g ocjenjen je biljno hranidbeni kapacitet tla metodom folijarne dijagnoze i prognozirana mogućnost pojave fizioloških bolesti plodova na osnovi utvrđenog omjera N/K, N/Ca, K/Ca, i ravnoteže kationa u listu i plodu. Najviše: dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija sadržavalo je lišće i plodovi na početku vegetacija. U lišću se smanjivala koncentracija: dušika, fosfora, kalija i magnezija, a povećava kalcija do kraja vegetacije. Značajno veću koncentraciju dušika sadrži lišće sorte Fuji od sorte Golden Delicious. Lišće sorte Golden Delicious sadržavalo je značajno veću koncentraciju kalija i kalcija od lišća sorte Fuji. Pod utjecajem sorte nisu utvrđene signifikantne razlike u koncentraciji fosfora i magnezija. U plodovima se do berbe smanjivala koncentracija: dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija. U vrijeme kada su plodovi imali masu 60 do 80 g bila je koncentracija: makrobiogenih elemenata u granicama normalne opskrbljenosti. Koncentracija je bila u granici normale i u vrijeme berbe, osim za kalij koji je bio malo ispod granice. Pod utjecajem sorte nisu utvrđene statistički opravdane razlike. Utvrđena je statistički opravdana razlika između sorti za omjer K/Ca., The paper presents the results of multi-year research on the dynamics of: nitrogen, phosphorus, potassium, calcium and magnesium in the leaf and fruit during the growing season in the varieties Golden Delicious and Fuji, grown in high density planting on rootstock M 9. The orchard was raised on the pesudogley luvic soil. The soil is acidic, relatively weak in humus, moderately supplied with phosphorus and potassium, and very rich in magnesium. Nutritional balance is monitored by analyzing the ratios: K/Ca, N/K, N/Ca, balance and sum of cations in the phases of the growth of fruit: cell division, cell elongation and cell swelling. At the end of the big wave of vegetative growth of saplings and fruits weighing from 60 to 80 grams, the plant nutrition capacity of the soil was evaluated using the foliar diagnosis method and the possibility of the occurrence of physiological fruit diseases was predicted based on the determined ratio of K/Ca in the leaf and fruit. The genetic specificities of the mineral nutrition of the varieties were determined. The concentration of nitrogen and potassium gradually decreases from the beginning to the end of the growing season, while the concentration of phosphorus and magnesium is the same during the growing season. The leaves of the Fuji variety contain a significantly higher concentration of nitrogen than the Golden Delicious variety. The leaves of the Golden Delicious variety contained a significantly higher concentration of potassium and calcium than the leaves of the Fuji variety. Under the influence of the variety, no significant differences were found in the concentration of phosphorus and magnesium. The concentration of nitrogen, phosphorus, potassium, calcium and magnesium decreased in the fruits until harvest. At the time when the fruits had a mass of 60 to 80 g, the concentration of: macrobiogenic elements was within the range of normal supply. The concentration was within the normal range at the time of harvest, except for potassium, which was slightly below the limit. Under the influence of the variety, no statistically justified differences were found. A statistically justified difference between varieties was found for the K/Ca ratio.

Maintaining a certain content of soil organic matter (SOM) is a big challenge in modern agricultural production, especially in conditions of significant climate change. The assumption is that the type of soil use significantly affects changes in soil properties, including the content of SOM. Therefore, a study was conducted comparing the changes in soil properties on arable land and in perennial plantations (orchards and vineyards) over a 15-year period. The 1, 000 average soil samples (depth of 0-30 cm) were selected and sampled in 2020 or 2021 based on the spatial distribution in eastern Croatia from the same coordinates as 15 years earlier (2005 or 2006) on arable land (778 samples) or permanent plants (222 samples). The soils sampled in 2005 and 2006 were strongly acidic to alkaline (pHKCl 3.54-8.33 ; pHH2O 4.14-8.56) with SOM content 0.98-5.48% (average 2.21%). The range of SOM content in arable land was 1, 06-5, 48% and in orchard samples 0, 98-4, 30%. In the same soils 15 years after SOM content decreased on average from 2.21% to 2.08% (3.75% decreasing of SOM). But, there were significant differences between permanent plantations and arable lands. However, in vineyards and orchard soils, an increase in SOM content was found from an initial average of 2.09% to 2.32% after 15 years (an increase of 13.8%). On the other side, after 15 years of crops growing on arable land, the average SOM content decreased from the initial 2.24% to 2.01% (SOM content 8.78% lower). Comparing the soil classes according to SOM content, the greatest decrease in SOM (3.07 vs. 3.57%) was found on arable land with the highest initial SOM content (> 3% SOM), and the highest increase (2.03 vs. 1.68) was on permanent plantations with the lowest initial SOM content (< 2% SOM). The results lead to the conclusion that growing crops on arable land resulted in a decrease in SOM, while in permanent plantations the SOM content was most often increased.

Sukladno važećem Pravilniku o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, 5 ovlaštenih laboratorija u RH referentnom laboratoriju za ispitivanje plodnosti tla dostavljaju izvješća što za 2019. godinu uključuje rezultate analiza 10.825 uzoraka tla provedenih u referentnom ili ovlaštenim laboratorijima. Analizom 9.868 uzoraka oraničnog sloja tla utvrđeno je da je 59 % uzoraka kisele supstitucijske reakcije, od čega 21, 7 % jako kiselih, 22, 8 % kiselih i 14, 5 % slabo kiselih tala. Alkalnih je tala 26, 9 %, a neutralnih samo 14, 1 %. i hidrolitska kiselost ukazuje na značajnu zastupljenost kiselih tala jer je kalcizacija neophodna za 25, 3 % analiziranih tala (Hy > 4 cmol kg-1), a bila bi korisna za još 21, 3 % tala. Humoznost analiziranih tala je vrlo niska jer 90 % tala ima < 3 % humusa, a čak je u 55, 4 % tala sadržaj humusa < 2 % (klase A, B i C). Iako je prosječan sadržaj humusa u svim analiziranim uzorcima 2, 12 % uz median 1, 93 %, prosječan sadržaj humusa u slabohumoznim tlima (55, 4 % tala) je samo 1, 63 %, a prosječan sadržaj humusa u tlima s do 3 % humusa (90 % analiziranih tala) je samo 1, 91 %. Raspoloživost fosfora nedostatna je u 37, 3 % analiziranih tala (klase A i B vrlo slabo i slabo opskrbljenih tala), dobro je opskrbljeno 30, 1 % tala (klasa C), a bogato 32, 6 % tala (klase D i E bogatih i vrlo bogatih tala). Raspoloživim kalijem je dobro opskrbljeno 55, 4 % tala (klasa C), slabo je opskrbljeno 19, 3 %, a bogato je 25, 4 % tala. Rezultati kemijskih analiza tala nedvojbeno ukazuju da je najveći problem humoznost tala i da je najvažnija strateška agrotehnička mjera organska gnojidba i gospodarenje organskom tvari, čiji značaj dodatno naglašava 25-47 % prekiselih i 37, 3 % fosforom siromašnih tala.

Suvremena poljoprivredna proizvodnja značajno ovisi o upotrebi mineralnih gnojiva koja značajno utječu na kvalitetu i kvantitetu poljoprivrednih proizvoda. Na području istočne Hrvatske u promatranom periodu od 2016. do 2019. u HAPIH - Centar za tlo uzorkovano je i analizirano 9.661 uzorak tla na dubini od 0 do 30 cm. Zastupljenost broja prosječnih uzoraka tla prema županijama: 1. Osječko-baranjska županija uzorkovano je 59 % (5.713) uzorka tla, 2. Vukovarsko-srijemskoj županiji uzorkovano je 38 % (3.630) uzoraka tla, 3. Virovitičko-podravskoj županiji uzorkovano je 1, 5 % (161) uzoraka tla, 4. Brodsko posavskoj županiji uzorkovano je 1 % (106) uzoraka tla, 5. Požeško-slavonskoj županiji uzorkovano je 0, 5 % (51) uzorak tla. Minimalna vrijednost supstitucijske kiselosti tla iznosila je pH-KCl 3, 55, dok je maksimalna vrijednost iznosila pH-KCl 8, 54. Vrijednosti sadržaja humusa kretala se od 0, 55 % do 7, 82 %. Sadržaj fiziološki aktivnog fosfora iznosilo je od 1 mg P2O5/100 g tla do 43 mg P2O5/100 g tla. Dok se vrijednost sadržaja fiziološki aktivnog kalija kretala od 5 mg K2O/100 g tla do 60 mg K2O/100 g tla. Od toga u klasi 1 - vrlo dobre plodnosti tla nalazi se 49 % uzorkovanih površina, zatim u klasi 2 - umjerene plodnosti tla nalazi se 35 % analiziranih površina, slijedi klasa 3 - ograničene plodnosti tla gdje se nalazi 14 % analiziranih površina, dok u klasi 4 - vrlo ograničena plodnosti nalazi se 2 % analiziranih površina. Najviše analiziranih površina nalazi se u klasama vrlo dobre do umjerene plodnosti tla što ukazuje da su tla relativno pogodna za većinu uzgajanih kultura na području Istočne Hrvatske. Na temelju prikupljenih i obrađenih podataka kroz GIS alate izrađene su karte plodnosti tla.

Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19.) propisane su ovlasti jedinica lokalne samouprave u pogledu uređenja i održavanja poljoprivrednih površina. Na temelju zakona donesen je Pravilnik o agrotehničkim mjerama (NN 22/19). Pravilnik o agrotehničkim mjerama propisuje agrotehničke mjere koje moraju provoditi vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta prilikom obrade poljoprivrednog zemljišta kako se ne bi umanjila njegova bonitetna vrijednost. Izvješće o primjeni propisanih mjera za 2019. godinu od 556 jedinica lokalne samouprave Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu – Centru za tlo dostavilo je 106 jedinice lokalne samouprave (19, 1 %). Prema dostavljenim podacima praćenje provedbe propisanih agrotehničkih mjera provedeno je na ukupno 403 502 ha. Najviše nadzora i postupanja vezano je za primjenu slijedećih agrotehničkih mjera: minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka, sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, suzbijanje biljnih bolesti i štetnika. Najmanje nadzora i postupanja vezano je za primjenu agrotehničkih mjera: postupanje s biljnim ostatcima, održavanje organske tvari i humusa u tlu, održavanje povoljne strukture tla te mjera gnojidba mineralnim i organskim gnojivima, odvodnja i navodnjavanje. Najčešći problemi u provedbi agrotehničkih mjera su neriješeni imovinskopravni odnosi, iseljavanje domicilnog stanovništva i zapuštenost njihovih posjeda, staračka domaćinstva koja ne mogu održavati zemljište, neusklađenost podataka katastra i gruntovnice i dr. Na kraju pregleda provedbe agrotehničkih mjera želimo naglasiti važnost njihove primjene na području Republike Hrvatske. Kontinuirana skrb jedinica lokalne samouprave i gradova o provođenju agrotehničkih mjera na svom području ključan je subjekt kvalitetne i prosperitetne poljoprivredne proizvodnje te zdravog, čistog i urednog okoliša za sve nas.

Željezo (Fe) je esencijalni mikroelement čija raspoloživost u tlu značajno ovisi o ukupnoj koncentraciji Fe u tlu, pH vrijednosti tla i teksturi, a može limitirati proizvodnju na siromašnim, posebice karbonatnim tlima. Cilj ovog rada je utvrditi mogućnost korištenja dostupnih podataka za predviđanje raspoloživosti Fe regresijskim modelima. Regresijski model kreiran je setom podataka s rezultatima analize koncentracije Fe u 229 uzoraka tla (ukupni Fe ekstrahiran zlatotopkom u rasponu 20, 21 - 38, 88 g/kg i raspoloživi Fe ekstrahiran otopinom EDTA u rasponu 17, 39 - 4.478, 00 mg/kg). Navedeni je model korišten za predviđanje raspoloživog Fe na temelju dostupnih rezultata analiza (pHH2O, pHKCl, sadržaj humusa) 22.616 uzoraka tala istočnohrvatskih županija. Ukupna je analizirana proizvodna površina 88.714, 46 ha. U setu 229 uzoraka tla utvrđena je prosječna koncentracija raspoloživog Fe ekstrahiranog s EDTA 615, 65 mg/kg, pri čemu je u 3 % uzoraka utvrđena vrlo niska (< 50 mg/kg) i u 8, 3 % uzoraka niska koncentracija (50-100 mg/kg) Fe, dok je u 40, 2 % uzoraka utvrđeno > 500 mg/kg raspoloživog Fe. Modeliranjem raspoloživog Fe u velikom setu s 22.616 uzoraka predviđeno je da će vrlo niska koncentracija raspoloživog Fe biti na samo 1, 35 % analiziranih površina, što je ipak značajnih 1.199, 3 ha. Niska raspoloživost Fe predviđena je na 1.280 ha (1, 44 % površina), a srednja na 7.443 ha (8, 39 % površina). Visoka raspoloživost Fe predviđena je na 47, 37 % površina, tj. na 42.027, 7 ha.

Obvezne agrokemijske analize poljoprivrednih tala obuhvaćaju analize pH vrijednosti tla, sadržaja organske tvari i koncentracije raspoloživih fosfora i kalija, ali ne uključuju analize ukupnih koncentracija i raspoloživih frakcija esencijalnih mikroelemenata mangana (Mn) i bakra (Cu). Međutim, raspoložive koncentracije Mn i Cu u oraničnim tlima značajno ovise o pH vrijednosti tla, teksturi i sadržaju organske tvari pa postoji mogućnost predviđanja raspoloživih frakcija Mn i Cu na temelju dostupnih podataka o tlu. Cilj ovog rada je utvrditi točnost regresijskih modela predviđanja raspoloživih frakcija Mn i Cu na temelju dostupnih osnovnih svojstava tla. Regresijski model kreiran je setom podataka s rezultatima analize koncentracije ukupnih i raspoloživih frakcija Mn i Cu u 229 uzoraka tla (ukupni Mn ekstrahiran zlatotopkom u rasponu 228, 4-1.024, 0 mg/kg ; raspoloživi Mn ekstrahiran otopinom EDTA u rasponu 5, 38-131, 40 mg/kg ; ukupni Cu 10, 24-39, 45 mg/kg i raspoloživi Cu 1, 91-13, 93 mg/kg). Navedeni je model validiran novim setom od 30 uzoraka tla (raspoloživi Mn 5, 38-131, 40 mg/kg i Cu 1, 49- 6, 03 mg/kg). Utvrđena je pouzdanost modela u predviđanju raspoloživosti Mn samo 64, 12 % i raspoloživosti Cu 76, 28 %. Predviđanjem raspoloživosti Mn i Cu na temelju dostupnih rezultata analiza (pHH2O, pHKCl, sadržaj humusa) 22.616 uzoraka tala istočnohrvatskih županija utvrđena je prosječna raspoloživost Mn 37, 44 mg/kg, što je u rangu srednje opskrbljenosti tla (30-40 mg/kg) i Cu 4, 76 mg/kg, što je u rangu visoke opskrbljenosti (>3 mg/kg). Predviđena je nedovoljna raspoloživost Mn (< 30 mg/kg) u 4.735 uzoraka s 20.035, 40 ha (22, 6 % analiziranih površina), srednja raspoloživost Mn u 8.819 uzoraka s 34.073, 19 ha (38, 41 % površina) i visoka raspoloživost (>40 mg/kg) u 9.063 uzoraka s 34.605, 88 ha (39, 01 % površina). Nije predviđena nedovoljna raspoloživost Cu niti u jednom uzorku, a visoka raspoloživost Cu modelom je predviđena u čak 21.924 uzorka (97 % uzoraka). Provedeno modeliranje može rezultirati vrlo korisnim podacima predviđene raspoloživosti Mn pošto je modelirana potencijalno nedovoljna raspoloživost na jednoj četvrtini površina. Istovremeno, nema indikacija nedovoljne raspoloživosti Cu. Potrebno je povećati točnost modela, posebice za tla ekstremnih vrijednosti analiziranih svojstava.

Iron (Fe), zinc (Zn) and manganese (Mn) are essential microelements with plant available fraction in soil, depending significantly on soil pH and soil organic matter (SOM), which is important for crop growth. The aim of this paper is to present the potential of mathematical models in order to predict the availability of microelements (Fe, Zn, Mn) in acidic and alkaline soils of eastern Croatia. The fundamental database for availability prediction contains results of 22, 616 soil samples from eastern Croatia representing an area of 88, 714.46 ha of arable land. The mandatory results include soil pH, SOM, available P and K, hydrolytic acidity, and carbonate content. Additional data sets, including supplementary results of total (extracted by aqua regia, AR) and available (extracted by ethylenediaminetetraacetate, EDTA) micronutrient fraction, were used for modelling of micronutrient availability and for final model validation. The modelling micronutrient available fraction was created in 3 steps: (1) regression models of total (AR) and available (EDTA) micronutrients (Fe, Zn, Mn) concentration based on analytical results of soil pH, SOM, AR and EDTA micronutrients fractions ; (2) prediction of the available micronutrients fraction (EDTA) based on the soil pH and SOM ; (3) model validation using new data set with analytical results of soil pH, SOM, AR and EDTA. The model predicts that moderate micronutrients availability could be expected on 48.45 % (42, 972.25 out of 88, 714.46 ha) of arable land on average for Fe, Zn and Mn. A high availability could be on 29.32 % (25, 982 ha) of arable land on average, but a very significant difference was found among Fe (47.37 %), Mn (39.01 %) and Zn (1.57 %) arable land with high availability. The most important prediction is the one that claims insufficient availability of micronutrient could be expected on 19, 579.87 ha in average, what is 22.26 % of arable land. But low Fe availability was predicted on only 2.79 % (2, 479.3 ha), significantly more land (22.60 %, 20, 035.40 ha) with low Mn availability and the highest percentage (41.4 %) of soil with insufficient Zn availability (36, 764.91 out of 88, 714.46 ha). The validation shows the highest model accuracy for Zn and the lowest for Fe availability prediction.

U diplomskom radu prikazana je populacijska varijabilnost 12 prirodnih populacija pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) na području Hrvatske – četiri populacije iz submediteranskog područja i osam iz kontinentalnog. Unutar svake populacije uzorkovano je po deset stabala koja su međusobno bila udaljena najmanje 30 m, a svako stablo predstavljeno je sa po 30 plodova. Morfometrijsko istraživanje unutar- i među-populacijske varijabilnosti provedeno je na osnovi devet morfoloških svojstava plodova, pri čemu su korištene multivarijatne i deskriptivne statističke metode. Navedenim istraživanjem najvarijabilnim značajkama plodova pokazale su se broj ureza sjemene ljuske u sjemenku (ni) i dužina najdužeg ureza sjemene ljuske u sjemenku (li), dok su najmanje varijabilne visina ploda (h), širina ploda (w) i broj sjemenki po plodu (ns). Unutarpopulacijska varijabilnost veća je nego međupopulacijska. Razlikovanje stabala unutar populacija, kao i između populacija, značajno je za sva analizirana svojstva. Provedenom hijerarhijskom analizom varijance potvrđene su statistički značajne razlike između populacija i stabala unutar populacija. Klasterskom analizom utvrđene su dvije skupine populacija. Rezultati istraživanja mogu direktno doprinijeti očuvanju genskih resursa pitomoga kestena u Hrvatskoj.

U radu su prikazani rezultati ispitivanja laboratorijske klijavosti i morfoloških značajki klijanaca europskoga pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.). Uzorci za istraživanja sakupljeni su u submediteranskom području Hrvatske, a radni uzorak za ispitivanje klijavosti iznosio je 8×25 sjemenki. Sjeme je do ispitivanja klijavosti čuvano tri mjeseca u hladnjaku na temperaturi od 3 °C. Postotak laboratorijske klijavosti utvrđen je prema postotku pravilnih klijanaca koji su normalno proklijali nakon 27 dana ispitivanja. Ispitivanje je provedeno u laboratoriju prema uvjetima koje propisuje ISTA (International Seed Testing Association). Izrađen je katalog sa slikama i opisom nepravilnih klijanaca. Na osnovi definiranih kodova nepravilnih klijanaca moguće je preventivno djelovati kako bi se reducirale nepoželjne jedinke. Rezultati ovog istraživanja od velike su koristi za razumijevanje složenoga procesa klijanja sjemena, kako u laboratoriju, tako i šumskim rasadnicima., The paper presents the results of laboratory germination testing and morphological characteristics of sweet chestnut (Castanea sativa Mill.) seedlings. The research samples were collected in the sub-Mediterranean region of Croatia, and the working sample for germination testing was 8×25 seeds. Prior to germination testing, the seeds were stored in a refrigerator for three months at 3°C. The percentage of laboratory germination was established according to the percentage of regular seedlings which germinated normally after 27 days of testing. The testing was carried out in a laboratory under the conditions prescribed by ISTA (International Seed Testing Association). A digital photo camera was used to take photos of all abnormal seedlings, which were then catalogued with their pictures and descriptions. The results of this research are very useful for nursery practice and can be applied in producing plants from seeds, rootstocks for grafting, and further raising of seedlings to be grown in plantations.

Morphological variation of the fruit was studied in a multipurpose tree species, Castanea sativa Mill., across the Croatian continental and Mediterranean bio-geographical regions. A total of 12 sweet chestnut populations from environmentally divergent habitats were included in the study. Descriptive and multivariate statistical methods were combined using seven morphological fruit traits to examine the diversity and structure of sweet chestnut populations. The results clearly demonstrated a high phenotypic diversity of sweet chestnut populations in Croatia. In addition, the existence of two morphologically distinct and well-defined groups of sweet chestnut populations was observed. Nevertheless, the results were not entirely consistent with the bio-geographical distribution of the researched species. Rather, they indicated that the morphological variability of sweet chestnut populations in Croatia is the result of both environmental heterogeneity and significant and lengthy human impact.

U završnom radu prikazana je varijabilnost tri populacije pitomog kestena na području Medvednice. Unutar svake populacije uzorkovano je po 20 stabala. Unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost utvrđena je na osnovi devet morfoloških značajki listova, pri čemu su korištene deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Unutarpopulacijska varijabilnost bila je veća nego međupopulacijska. Stabla unutar populacija značajno se razlikuju za sva analizirana svojstva, dok je razlikovanje između populacija značajno za većinu analiziranih značajki. Analizirani rezultati uspoređeni su s prethodnim istraživanjima populacija pitomog kestena na Medvednici.