Search

Uvod: Sukladno članku 131. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18) Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao pravni sljedbenik Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja koordinira i stručno nadzire sve ordinacije medicine rada koje provode specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika na području Republike Hrvatske. Cilj rada je prikazati način provođenja stručnih nadzora te prikazati nepravilnosti koje su uočene tijekom stručnog nadzora u svrhu unaprjeđenja rada u ordinacijama medicine rada. Materijali i metode: Nadzori su provedeni u razdoblju od travnja 2018. do lipnja 2019. godine te je obavljeno 23redovnih i 11 izvanrednih nadzora. Redovni nadzori se rade prema Planu nadzora za tekuću godinu a izvanredni nadzori prema predstavkama državnih institucija, radnika ili poslodavaca. Rezultati: Prigodom nadzora utvrđeno je da većina ordinacija radi prema propisima i pravilima struke, a najčešće uočene nepravilosti su one vezane za vođenje medicinske dokumentacije i obavljanje pregleda propisanih pravilnicima. Rjeđe su bile uočene nepravilnosti vezane uz nedostatak ili važeće rokove potrebnih odobrenja za rad te posjedovanje propisane medinske opreme. Zaključak: Tijekom nadzora uočeno je da većina specijalista radi prema propisima i pravilima struke, a odstupanja su najčešće uočena pri vođenju medicinske dokumentacije i obavljanju pregleda propisanih pravilnicima. Odstupanja vezana uz potrebna odobrenja za rad i propisanu medicinsku opremu uočena su u puno manjem broju. Radi ujednačavanja postupanja u svim ordinacijama medicine rada te lakše provedbe postupka nadzora potrebno je izraditi smjernice za postupanje i rad u ordinaciji koje će olakšati i postupak nadzora, ali i rad u ambulanti.

U metalurškoj industriji su osim psihosocijalnih rizika prisutni izraziti stato- dinamički napori uvjetovani načinom rada i radnom okolinom. Psihosocijalni napori koji proizlaze iz izloženosti psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu (npr. monotoni, prekovremeni i smjenski rad) mogu uzrokovati subjektivni osjećaj stresa ili nesposobnosti za ispunjavanje radnih zahtjeva i očekivanja. Identificiranje psihosocijalnih rizika na radnom mjestu uključuje analizu čimbenika kao što su organizacija rada i radnog procesa, radne uvjete i radnu okolinu, međuljudske odnose i druge stresne čimbenike. S druge strane, mišićno-koštane tegobe su jedan od najčešćih zdravstvenih problema u radnoj populaciji, i drugi najčešći uzrok privremene nesposobnosti za rad. Cilj ovog rada je procijeniti psihosocijalne rizike i mišićno-koštane tegobe među zaposlenicima i analizirati njihovu povezanost. Metode: U istraživanje je uključeno 157 zaposlenika. Za procjenu mišićno-koštane boli koristili smo standardizirani upitnik Orebro, i dodatni upitnik za procjenu psihosocijalnih rizika na radnom mjestu. Rezultati i rasprava: Psihosocijalni napori imaju značajni učinak na pojavu boli u mišićnokoštanom sustavu. Istraživanje doprinosi stvaranju boljeg uvida u radne uvjete i njihovo značenje u pojavi bolesti povezane s radom u promatranoj populaciji radnika. Rezultati istraživanja moći će se primijeniti u očuvanju zdravlja i radne sposobnosti radnika zaposlenih u štetnom okolišu kao što je to u metalurškoj industriji.

Uvod: Citostatici su nedvojbeno opasni lijekovi, s kancerogenim, mutagenim i reprotoksičnim djelovanjem. Njihova proizvodnja i upotreba je nažalost u porastu. Ovaj rad prikazuje moguće posljedice izloženosti citostaticima na radnom mjestu, dotiče pitanje periodičkih zdravstvenih pregleda fokusirajući se na moguće posljedice radne izloženosti, predlažući optimalan opseg i periodičnost obaveznih zdravstvenih pregleda, te predlaže mjere za prevenciju štetnih učinaka na zdravlje. Trenutno ne postoji široko primjenjivi test biomonitoringa kojim se može mjeriti izloženost ili učinak citostatika na zdravlje radnika. Ne postoje ni granične vrijednosti izloženosti za citostatike na radnom mjestu, dok izloženost vrlo niskim dozama može imati štetne učinke. Metode: Objavljeni znanstveni radovi i udžbenici će biti sistematično analizirani i prikazani u kombinaciji s hrvatskim zakonodavstvom i europskim direktivama. Rezultati i rasprava: Uloga specijalista medicine rada u praćenju zdravstvenog stanja izloženih radnika zbog mogućih štetnih učinaka na organizam je vrlo velika. No, unatoč standardima i smjernicama za sigurno rukovanje citostaticima, kontaminacija površina je i dalje zabrinjavajuća, što naglašava važnost provođenja primjerene edukacije za radnike, stručnjake zaštite na radu i sve zaposlenike uključene u prevenciju i očuvanje zdravlja, te upoznavanje radnika sa smjernicama za sigurno rukovanje citostaticima i upotrebu osobne zaštitne opreme. Jedna od stvari koje tek treba napraviti je osigurati smjernice za čišćenje površina i održavanje.

Cilj: Cilj je ovog istraživanja bio procijeniti način upravljanja zdravstvenim rizicima na radnom mjestu koji su vezani uz ručno rukovanje i prenošenje tereta u bolničkom sustavu u Republici Hrvatskoj. Materijali i metode: Za evaluaciju procjene rizika poslodavca, predviđenih mjera prevencije i njihove primjene u praksi primijenjen je standardizirani upitnik distribuiran unutar ukupno 56 hrvatskih bolnica. Za obradu prikupljenih podataka korištena je deskriptivna statistika. Rezultati: U ukupnom uzorku (N=56) poslodavac je procjenom rizika identificirao rizik za zdravlje radnika od ručnog prenošenja tereta u 46 zdravstvenih ustanova. Mjere za smanjenje spomenutog rizika predviđene su u 41 zdravstvenoj ustanovi. Najčešće predviđene mjere su korištenje opreme za prenošenje tereta (N=28) te mjere usmjerene na organizaciju rada i izvođenje radnih zadataka (N=18). Pedeset i jedna zdravstvena ustanova potvrdila je da radnici koriste dostupna im sredstva za ručno rukovanje i prenošenje tereta. Zaključak: Ručno podizanje i prenošenje tereta smatra se uzrokomili pogoršavajućim čimbenikom velikog broja koštano-mišićnih poremećaja, ozljeda na radu i profesionalnih bolesti bolničkog osoblja. Navedena stanjarezultiraju privremenim ili trajnim smanjenjemradne sposobnosti, a time i smanjenjem kvalitete života navedene skupine radnika. Prvi korak u prevenciji koštano-mišićnih bolesti i ozljeda te njihovih posljedica trebala bi biti točna i pouzdana procjena rizika za zdravlje povezanih s ručnim podizanjem i prenošenjem tereta, a tek potom i definiranje i provođenje učinkovitih mjera prevencije. U tome bi svakako trebao sudjelovati i specijalist medicine rada koji bi uz navedeno, trebao osmisliti i pružiti informacije i edukaciju radnicima, poslodavcima i stručnjacima zaštite na radu o mogućnostima prevencije koštano-mišićnih bolesti uzrokovanih rukovanjem teretom.

Introduction: Noise at the workplace can have an adverse effect on hearing and can cause damage in the inner ear. Occupational noise- induced hearing loss (NIHL) is the cumulative, permanent loss of hearing that develops gradually over time and is a result of continuous or intermittent noise exposure. NIHL is bilateral, symmetrical, sensorineural impairment and usually affecting the higher frequencies. In Croatia, NIHL is a compensable disease and during ten years (2008.-2018.) there have been recognized 53 NIHL as an occupational disease. Aim: The paper describes case of worker with NIHL caused by exposure to continuous noise at the workplace and intermittent excessive noise during war actions. Case report: The worker employed as an isolator was at the workplace exposed to an equivalent noise of 87 dB. His hearing was periodically examined every two years by occupational medicine specialist and audiograms showed initial sensorineural hearing loss as result of noise effect (NIHL). He has been working five years before he went to the guard during the war, where he spent two years. After the war, before he went back to work, his hearing was tested. An audiogram showed that NIHL deteriorated in comparison with hearing loss before participating in the war. Worker continued to work at the same workplace and during the following thirteen years audiograms obtained from periodic medical examinations showed progression of NIHL. Discussion and conclusion: The hearing impairment in this worker is a result of noise exposure at the work, but also is the consequence of his participating in the war. Despite the participation in the war, NIHL was recognized as an occupational disease because continuous audiometric monitoring enabled separation NIHL caused by workplace noise from NIHL gained during the war.

The field of occupational medicine includes procedures for determining the ability to work as well as determining temporary or permanent disability for work. Often, assessing the ability to work, we encounter such chronic health impairments that require a serious reflection on the final assessment of work ability. Generally, in most cases, it is not such a health impairment and such a loss of ability for work as it would have compensated for the disability in the pension insurance system. In such cases, a worker should either be moved to another job or kept in the existing workplace, provided that the scope and type of work tasks are adapted to his or her health status. That is to say, adaptation of the workplace needs to be introduced that will allow to exploit worker's ability in a full range, in accordance with health status and ability to perform work tasks. Often, in the assessment of the work capacity, doctors cite and recommend limitations that describe in detail what an employee can not do in order to provide the employer with more detailed instructions on how to continue and how to preserve worker's capacity to work in the future period, until the next preventive health examination. The process of work ability evaluation ends with the adoption of a final health assessment which, while respecting health status changes, is often in contravention of the assessment provided for in the regulation under which an examination is made in the medical practice. Such actions are proclaimed by lawyers or sometimes by the ombudsman as discriminatory, although the intent is exactly the opposite: to preserve the health and work ability of the worker and keep it in the workplace. In order to avoid misconceptions in this regard, and to inform the professional public, especially young generations in the field of occupational medicine, we have made an overview of the types of regulations taht regulate provision of regular health examinations of workers. Evaluations of the work ability present important step in evaluation of work ability. Hence, this paper presents the list of the regulations and, accordingly, the evaluations of the capacity for work that are prescribed by a particular regulation.

Aim: The objective of this research is to show theorganisation and work of occupational health services (OHS)active in primary health care in Croatiain the period 1995 to 2017 and their activities regarding provision of preventive health examinations. According to occupational medicine annual reports, we analyzednumber of full-time activeand part-time active OHS. We also analyzed the overall number of preventive health examinations of workers andthe number of other types of health examinations(e.g. seafearers, B licence drivers, etc.). Also, we show the changes innumbers of health examinations provided by clinical medicine specialists, conducted for the purpose of diagnosing occupational diseases or evaluation of workability. Materials and Methods: Croatian Institute of Public Health (CIPH) is a national public health institution that gathers all the datarelevant for giving the insight into the state of health of the nation. We analyzed the CIPH data gathered from the OHS and published in Croatian Health Statistics Yearbooks, covering the period of 1995 to 2017. Results are presented in absolute numbers, percentages and average annual percent change for trend analysis. Results and Conclusions: According to occupational medicine annual reportsfor the period 1995 to 2017, the average number of full-time active teams in OHSwas 159, rising constantly till 2013 (min. 137 in 2003, max. 194 in 2013) and the number of part-time active teams in OHS decreased. Annual number of preventive health examinations of workersincreased by 4, 13% (average annual percent change) ; minimum number of health examinations was 122.171 in 1999 ; and maximum number was 335.196 in 2015. Annual number of other preventive health examinations in OHSdecreased. Consultativehealth examinations are on a steady decline and the number of preventive health examinations is on the rise, having the 46% share in overallnumber of preventive health examinations at the beginning of the observed period, continuing in 2017 up to 65%. Annual number of examinations forevaluation of workability decreased by 7, 68% ; min. 290 in 2017 ; max. 6.429 in 1995, average 1.534.There were 83.764 diseases and conditionsdiagnosedin workers having health examinations in OHS in 1995, and by the year 2017 the number has increased by three times (min. 83.764 in1995, max. 305.743 in 2015).Diagnosed diseases and conditions are encoded by ICD-10, where exposure to noise and vibration is also continuously observed. These data are often analyzed with caution because there is always one small part of the OHS that does not submit their annual work reports. Comorbidities can not be shown here because aggregated data. The most common external causes of the disease found in the OHS is exposure to noise at the workplace, followed by exposure to vibration. Almost during the entire observed period they make up for more than a half of the external causes of the disease. It is therefore very important to stimulate co- operation between County institutes of public health and primary health care offices and increase the quality of annual reports so that analyzes can be made from these data for the purpose of better health care planning.

Cilj: Cilj studije jest odrediti incidenciju profesionalnog mezotelioma u Republici Hrvtaskoj. Materijali i metode: Mezoteliom je rijetka, ali vrlo agresivna zloćudna bolest čija se etiologija povezuje s izloženošću karcinogenim mineralnim vlaknima. Azbest i erionit su dokazani uzročni čimbenici, dok se uloga drugih mineralnih vlakana u nastanku mezotelioma i dalje istražuje. Procjenjuje se kako je 90 % slučajeva plueralnog mezotelioma povezano s izloženošću azbestu i da se u mnogim od tih slučajeva radi o ekspoziciji na radnom mjestu. U ovom radu istražili smo ukupan broj slučajeva mezotelioma koji su u razdoblju od 2008. do 2016. godine priznati kao profesionalna bolest. Podatci koje prikupljaju i obrađuju Služba za medicinu rada i Služba za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo korišteni su na način da je broj priznatih profesionalnih mezotelioma uspoređen s ukupnim brojem dijagnosticiranih slučajeva mezotelioma u istom razdoblju. Rezultati: Rezultati su pokazali nesklad u broju mezotelioma priznatih profesionalnim bolestima u odnosu na ukupnu incidenciju mezotelioma u devetogodišnjem razdoblju. U tom razdoblju ukupno je bilo 668 slučajeva mezotelioma u općoj populaciji, dok je u samo 66 slučajeva mezoteliom priznat kao profesionalna bolest. Ukupan broj svih priznatih profesionalnih bolesti u istom razdoblju bio je 2.062, a ukupan broj dijagnosticiranih slučajeva svih zloćudnih bolesti 192 109. Zaključak: Uzmemo li u obzir da se etiologija malignog mezotelioma povezuje uglavnom s izloženošću azbestu, možemo primijetiti kako postoji značajan broj mezotelioma koji se neopravdano ne prijavljuju kao profesionalna bolest. Razloge za to možemo tražiti u kratkom očekivanom preživljavanju nakon dijagnoze ove agresivne maligne bolesti te u izloženosti azbestu koja nije povezana s procesom rada nego s vicinalnom i domicilnom izloženošću. Također, možemo zaključiti kako trenutnoj situaciji na tom području doprinosi i manjkava suradnja između liječnika kliničara koji sudjeluju u dijagnostici i liječenju mezotelioma, liječnika obiteljske medicine i specijalista medicine rada/medicine rada i športa.

U ovom priopćenju opisana je metoda za bodovnu procjenu manualnog rada koji uključuje ponavljajuće zadatke, povremenu primjenu sile te nepravilan položaj tijela. Metoda je razvijena na temelju iscrpnog i kritičkog pregleda literature, ali i evaluacije u sklopu vlastitih istraživanja provedenih na različitim radnim mjestima. Osim što sadrži objektivni opis zadataka, ponavljajućih pokreta, sile i položaja tijela, ova metoda uključuje i mogućnost numeričkog izračuna spomenutih aktivnosti, ne zanemarujući njihovo međudjelovanje. Zahtjevi rada (trajanje zadatka tijekom radne smjene, ponavljajući pokreti, primjena sile, položaj tijela i radni uvjeti) prezentirani su bodovima, i to svaki na individualnoj ljestvici koja odgovara uvjetima u praksi. Kako bi se izračunala konačna vrijednost procjene rizika, potrebno je pomnožiti vrijednost dobivenu na ljestvici trajanja zadataka sa zbrojem vrijednosti koje su dobivene na ostalim ljestvicama. Konačna vrijednost ukazuje na potencijalnu preopterećenost, a iskazana je određenom brojkom koja se kasnije može uvrstiti u tablicu pojašnjenja pomoću koje se očitava jedna od moguće četiri razine rizika: zelena, žuta, narančasta ili crvena. U literaturi se upravo razvrstavanje kategorija prema bojama navodi kao učinkovita pomoć uz koju korisnik lakše percipira potencijalni rizik. Ova nova metoda zove se SMART (eng. Scoring Method for Assessment of Repetitive Tasks), a dosad je testirana na 56 radnih mjesta. Iz dobivenih rezultata vidljivo je kako se 23 % aktivnosti može smjestiti u “zeleno” područje, 19 % u “žuto”, 21 % u “narančasto” te 37 % u “crveno”, iz čega se može zaključiti kako je kod čak 77 % procjenjivanih aktivnosti bilo prisutno povećano opterećenje. SMART metoda u fazi je testiranja i validacije za procjenu statodinamičkih napora na raznim radnim mjestima., Described in the paper is the method for the assessment of manual work including repetitive tasks, occasional use of force, and improper body position. The method was developed based on an exhaustive and critical evaluation of literature on the subject, but also on the basis of our own studies conducted at a series of different work places. In addition to an objective description of tasks, repetitive movements, force and body positions, this method also provides the possibility of numerical computations of the listed activities, not ignoring their interactions. Work demands (task duration in the course of a work shift, repetition of movements, use of force, body position and work conditions) are presented using a point system, with each demand shown on a separate scale corresponding to the actual conditions. In order to calculate the overall risk it is necessary to multiply the value on the task duration scale by the sum of the values on the other scales. The final value indicates potential overload shown as a number that can then be entered in a table illustrating one of the four risk levels: green, yellow, orange, or red. Relevant literature states that the colour classification serves as an efficient help to the user in perceiving potential risk. This new method has been named SMART (Scoring Method for Assessment of Repetitive Tasks). So far it has been tested in 56 work places. The results show that 23% activities may be classified in the 'green' zone, 19% in 'yellow', 21% in 'orange' and 37% in 'red', thus leading to the conclusion that as much as 77% of assessed activities show increased load. The SMART method is still in the testing and validation stage as a tool for the assessment of statodynamic strains involved at different work places.

Hrvatska pripada skupini zemalja s malim brojem zaraženih HIV-om. U Hrvatskoj se od 1986. godine kontinuirano provode programi za suzbijanje i sprečavanje HIV/AIDS-a. Glavni cilj programa je osigurati i dalje nisku razinu pobola od HIV infekcije i AIDS-a. Dio planiranih aktivnosti u koji je uključen Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) i medicina rada usmjeren je na smanjenje prijenosa infekcije u populaciji radnika migranata i članova posade brodova. Planirane aktivnosti su promoviranje dobrovoljnog, anonimnog i besplatnog savjetovanja i testiranja u populaciji radnika migranata, održavanje radionica za savjetnike u medicini rada, provođenje kontinuiranog savjetovanja o smanjenju rizika od HIV-a za osobe koje odlaze u inozemstvo u ordinacijama koje provode epidemiološku djelatnost i u ordinacijama medicine rada. U postojeću mrežu ordinacija medicine rada za prevenciju HIV zaraze nastoji se aktivno uključiti i druge partnere: poslodavce, stručnjake iz zaštite na radu, predstavnike radnika, sindikata i radničkih povjerenika. Stručnjaci zaštite na radu svojim aktivnim uključivanjem mogu postati promicatelji znanja o HIV/AIDS-u. Važno je prenositi svoja znanja na same radnike te njih osposobljavati i uključivati u tzv. vršnjačku edukaciju.

Buka je važan čimbenik radnog i životnog okoliša. Prema Registru Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, u 2011. godini od ukupnog broja priznatih profesionanih bolesti u Hrvatskoj 95 su oštećenja izazvana bukom. U radu su prikazane vrste osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu od buke i način njihove primjene.

Prema podacima iz Registra o zdravstvenim pregledima pomoraca Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu u 2011. godini u ordinacijama medicine rada pregledano je 2068 pomoraca. Neki od njih se zapošljavaju u stranim kompanijama koje traže testiranje na HIV. Testiranje se može provoditi u laboratorijima ili u ordinacijama medicine rada brzim testovima. Kako bi se HIV testiranje provelo na pravilan način sukladno stručnim preporukama važno je provoditi uz testiranje i HIV savjetovanje. Većina specijalista medicine rada prošla je edukaciju iz vještina HIV savjetovanja. U ovom radu prikazano je koliko je pomoraca u 2011. godini bilo testirano i kojom vrstom testova te kakvi su bili rezultati testa. Važno je i dalje u okviru nacionalnog preventivnog programa za spriječavanje HIV zaraze provoditi edukaciju za specijaliste medicine rada koji imaju veliku ulogu u prevenciji zaraze u ovoj populaciji.

A case of 51-years-old nurse who experienced an episode of anaphylactic reaction to latex is reported. First skin manifestations occurred five years ago and were described as possible contact dermatitis. At that time allergy tests were not made. So she continued working in the same workplace for years. Because of everyday contact with latex she finally got an anaphylactic reaction to latex. The presentation of this case is important to encourage the timely diagnosis of occupational skin diseases and to launch further initiatives in prevention to avoid serious consequences.

Cilj ocjene radne sposobnosti je očuvanje zdravlja zaposlenih, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s radom. Cilj rada je utvrditi i analizirati radnu sposobnost radnika oboljelih od profesionalne bolesti u Republici Hrvatskoj. Ti podaci mogu dati smjernice za bolju provedbu profesionalne orijentacije i preventivnih pregleda, za adekvatnije osposobljavanje radnika i učinkovitije ergonomsko oblikovanje radnog mjesta. Iz Registra profesionalnih bolesti Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu analizirani su podaci o radnoj sposobnosti i radnom statusu svih oboljelih od profesionalnih bolesti priznatih u 2009. godini. Obuhvaćene su sve profesionalne bolesti osim bolesti uzrokovanih azbestom. Podaci su prikupljeni iz prijava o profesionalnim bolestima, telefonskim kontaktom s oboljelim radnicima, iz podataka liječnika obiteljske medicine te na temelju izdatih rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Pri obradi podataka korištena je deskriptivna statistika i metodologija Europske statistike za praćenje profesionalnih bolesti. Ukupan broj radnika oboljelih od profesionalnih bolesti i registriranih u Registru profesionalnih bolesti za 2009. godinu iznosio je 195. Od toga je izuzet broj radnika oboljelih od posljedica izloženosti azbestnim vlaknima. Preostalih 76 (38, 9%) radnika kontaktirani su telefonski. Podaci o privremenoj radnoj nesposobnosti dobiveni su od 67 radnika, od kojih je najveći broj - 19 (28, 4%), koristio bolovanje duže od 6 mjeseci. O trajnoj radnoj sposobnosti su dobiveni podaci od 71 radnika. Profesionalna nesposobnost za rad utvrđena je u 16 (22, 5%) radnika uglavnom životne dobi od 50 do 59 godina, a opća nesposobnost za rad u 8 (11, 3%) radnika iste životne dobi. Od 58 radnika dobiven je podatak o radnom statusu. Najviše je onih radnika (22 - 37, 9%) koji su zbog profesionalne bolesti promijenili radno mjesto, a 7 (12, 1%) radnika dobilo je otkaz. Invalidnost kao trajno smanjenje radne sposobnosti utvrđena je u gotovo 1/3 radnika oboljelih od profesionalne bolesti, a najčešće je ocijenjena kao profesionalna nesposobnost za rad. Budući da su ti radnici uglavnom stariji od 50 godina, teško se mogu natjecati na tržištu radne snage. Taj podatak zabrinjava te ukazuje na potrebu boljeg zdravstvenog nadzora radnika te na poboljšanje radnih uvjeta.

Radnici migranti zbog specifičnosti svog posla, načina života te vrste obolijevanja koja mogu ugroziti njihovu kvalitetu života i radnu sposobnost iziskuju posebnu pažnju medicine rada te potrebu uvrštavanja ove skupine radnika u posebno osjetljivu skupinu radnika kako bi se mogli provoditi kvalitetni preventivni programi predviđeni specifičnom zdravstvenom zaštitom radnika u svrhu zaštite zdravlja na radu. U Hrvatskoj je odobren Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a za razdoblje od 2011 do 2015. godine. Glavni cilj je osigurati i dalje nisku razinu pobola od HIV infekcije i AIDS-a u Republici Hrvatskoj. Dio planiranih aktivnosti je usmjeren na smanjenje prenošenja infekcije u populaciji radnika migranata i članova posade brodova. Planirane aktivnosti su promoviranje dobrovoljnog, anonimnog i besplatnog savjetovanja i testiranja u populaciji radnika migranata, održavanje radionica za savjetnike u medicini rada, provođenje kontinuiranog savjetovanja o smanjenju rizika od HIV-a za osobe koje odlaze u inozemstvo u ordinacijama koje provode epidemiološku djelatnost i u ordinacijama medicine rada. Budući da su radnici migranti karakterizirani kao „hard to reach“ populacija, imunizacija migranata i njihovo zdravstveno praćenje je visoki prioritet za zdravstvo Republike Hrvatske I Europske Unije. Prema ciljevima SZO za 2010. godinu, dohvatljivost ove populacije igra važnu ulogu u eliminaciji ospica i kongenitalne rubeole, kontroli zaraznih bolesti i zadržavanja statusa „polio-free“ Europe. Aktivnosti potrebne za postizanje ciljeva SZO u javnom zdravstvu su: fokusiranje na „hard to reach“ populaciju, posebice na radnike migrante, osiguravanje jednakih mogućnosti za pristup zdravstvenoj zaštiti i besplatno cijepljenje, savjetovanje o cijepljenju pri susretu sa zdravstvenim uslugama i provođenje programa cijepljenja za migrante s kratkim vremenom dolaska te rješavanju jezične barijere. Prema postojećoj nacionalnoj legislativi u RH za migrante nema jasno definiranih zakonskih obaveza, pregleda niti utvrđivanja i praćenja cjepnog statusa. Nije poznato vode li se podaci o incidenciji cijepljenjem preventabilnih bolesti u Hrvatskoj za migrante.

UVOD: Profesionalne bolesti su posljedica dugotrajnog i neposrednog utjecaja rada, pa su zbog toga dobar pokazatelj štetnog djelovanja radnih uvjeta. Njihovo dijagnosticiranje, registriranje i analiza doprinose adekvatnoj procjeni profesionalnih rizika i dobra su osnova za preventivne akcije u području zaštite zdravlja radno aktivne populacije. CILJ: Cilj rada je analiza podataka o profesionalnim bolestima navedenima u Registru profesionalnih bolesti Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu u svrhu praćenja zdravstvenih rizika radne populacije. METODE: Temeljem zakonskih odredbi Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu vodi Registar profesionalnih bolesti, koji bilježi i prati priznate profesionalne bolesti na razini države. Podaci o profesionalnim bolestima prikupljani su tijekom 2010. godine te su analizirani s obzirom na osobine oboljelih radnika (dob, spol, stručna sprema), gospodarsku djelatnost poslodavaca, duljinu izloženosti štetnosti na radu, dijagnozu profesionalne bolesti te vrstu štetnosti koja je bila uzrok bolesti. Pri analizi su korištene Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007 (NN 58/07), Nacionalna klasifikacija zanimanja (NN 147/10) te klasifikacija bolesti prema MKB-10. REZULTATI: U Registar je tijekom 2010. godine upisano 238 profesionalnih bolesti. Od profesionalnih bolesti oboljelo je 148 (62, 2%) muškaraca i 90 (37, 8%) žena, većinom životne dobi između 51 i 60 godina. Među oboljelim radnicima bilo je 14 s visokom i višom stručnom spremom, 141 sa srednjom stručnom spremom i 83 s niskom stručnom spremom ili bez stručne spreme. Najviša stopa profesionalnih bolesti utvrđena je u prerađivačkoj industriji, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, poslovanju nekretninama te u zdravstvenoj zaštiti. Profesionalne bolesti su najčešće uzrokovane fibrogenim prašinama, odnosno azbestom, mikroorganizmima, vibracijama koje se prenose preko ruke i šake, statodinamičkim opterećenjima koštano-zglobnog sustava te alergenima i nadražljivcima kože. ZAKLJUČAK: Veliki broj profesionalnih bolesti u djelatnosti prerađivačke industrije rezultat je rastućeg broja radnika u kojih se dijagnosticira profesionalne bolesti uzrokovane dugogodišnjom izloženošću azbestnim vlaknima. Visoka stopa pojavnosti profesionalnih bolesti je i u šumarstvu, a najzastupljeniji je vibracijski sindrom šaka-ruka među sjekačima s motornom pilom. Najveći je broj profesionalnih bolesti uzrokovan štetnostima čiji se utjecaj može dijelom ili potpuno prevenirati. To upućuje na potrebu preventivnih akcija u području zaštite zdravlja radno aktivne populacije.

UVOD: Često kronični tijek bolesti i loša radna prognoza čine kontaktni alergijski dermatitis važnim uzrokom morbiditeta radnika. Stoga prikazujemo zanimljiv i donekle jedinstven slučaj kontaktnog alergijskog dermatitisa. Radi se o priznavanju profesionalne bolesti kod onihotehničarke zaposlene u prezentaciji i prodaji kozmetičkih proizvoda za ugradnju umjetnih gel- noktiju te praktičnoj edukaciji krajnjeg korisnika. PRIKAZ BOLESNICE: Riječ je o osobi atopijske konstitucije koja nakon rada na radnom mjestu razvija kožne promjene na licu, očnim kapcima i vratu u obliku crvenila, oticanja i svrbeža. Kožnim testiranjem utvrđena je pozitivna reakcija na više preparata s kojima je radila. Bilo je potrebno nesumljivo utvrditi da je osoba radila upravo s preparatima s kojima je bila testirana i za koje je utvrđeno da su uzrok njene alergijske kožne reakcije. Inspektor rada konstatira da se u radnom procesu koriste preparati koji sadrže akrilatne spojeve. Sigurnosno-tehnički listovi potvrđuju prisutnost akrilatnih spojeva u preparatima. Od osobnih zaštitnih sredstava koristila je visoke nitrilske gumene rukavice, troslojnu masku i naočale. Osoba je zbog svoje atopije od ranije imala alergijske kožne promjene u kontaktu s drugim alergenima. Na ovom radnom mjestu razvila je kožnu preosjetljivost upravo na preparate za koje je dokazano da su dio njenog radnog procesa. Budući da je dokazana bolest i nedvojbeno prisustvo uzroka bolesti na radnom mjestu, zaključeno je da se radi o profesionalnoj etiologiji kontaktnog alergijskog dermatitisa uzrokovanog akrilatnim spojevima. RASPRAVA: Prema nekim izvorima, kožne bolesti čine 35% svih profesionalnih bolesti, a u ukupnom broju profesionalnih dermatoza 20% je alergijskog kontaktnog dermatitisa. Osim toga, od približno 3000 raznih tvari, 25% ih je odgovorno za nastanak gotovo polovice slučajeva kontaktnog alergijskog dermatitisa. Među njima su akrilati - poznati i potentni kožni alergeni te se preosjetljivost može javiti i nakon kratkog kontakta, a pogotovo ako se radi o osobi sklonoj alergiji. 5. hrvatski Kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem 5th Croatian Congress on Occupational Health with international participation 43 Hotel Amfora, Hvar, Hrvatska / Croatia 28.09. – 02.10.2011 ZAKLJUČAK: Zaštitna oprema treba se pravilno odabrati, ali ne štiti sva oprema od svih štetnih tvari. U svakom slučaju potrebno je slijediti upute proizvođača. I, naposlijetku, uspostava dobrog programa kojim bi se izbjeglo ekspoziciju kože alergenima od vitalne je važnosti za eliminaciju kontaktnog alergijskog dermatitisa. To podrazumijeva i informiranje radnika o vrsti tvari kojima su izloženi u radnom procesu te kako raditi na siguran način.