Search

U Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji sv. 2 objavljena je natuknica "Tekstilni strojevi" u kategoriji: opći pojmovi ; područje: tekstilstvo ; uže područje: tekstilno inženjerstvo (tiskano izdanje: str. 803-806).

Napravljena su istraživanja elastičnih pletiva za kupaće kostime, sportsku i rekreacijsku odjeću. Naglasak je stavljen na jednosmjerno vlačno istezanje pletiva s naglaskom na ciklička mjerenja kojima se imitira istezanje i skupljanje pletiva u upotrebi. Sva mjerenja su provedena po standardima vlačnih i cikličkih opterećenja za tekstilne materijale. Mjerenja su obavljena na tri različite grupe visokoelastičnih pletiva: kupaći kostimi, sportske majice i sportske elastične dugačke hlače. Kod svih cikličkih mjerenja registrirana je i analizirana zaostala deformacija pletiva i pad sile. Posebno je analiziran indeks krivulje histereze koji se nalazi u rasponu od 0, 11 do 0, 82. Pletiva za kupaće kostime imaju indeks histereze od 0, 37 do 0, 65 za sportske elastične hlače od 0, 43 do 0, 77, a kod sportskih majica raspon je najveći i iznosi od 0, 11 do 0, 82. U opisu vlačnih svojstava pletiva u upotrebi preporuča se navoditi podatke zaostale deformacije, pada sile i indeksa histereze.

The article describes the application of elastic knitted fabrics in socks, sports and recreational clothes, swimsuits and various flat ribbons used in clothes production. A force/elongation diagram is described for uniaxial tensile load of the knitted fabric. Conditions prescribed by the standard for conducting cyclic loadings are provided. Measurements of cyclic loadings were conducted on four different types of knitted fabric: knitted fabrics of different density used in the production of fine women's stockings, knitted fabrics intended for recreational and sports clothes, swimsuits and elastic ribbons. Force drop and residual deformation were analysed in all the measurements. A special emphasis was placed on the analysis of the hysteresis curve index, which ranged from 0.000 to 0.920 in the conducted measurements. The index was the lowest in the highly porous knitted fabric of a fine women’s stocking lying on the leg under the crotch: usually 0.000 to 0.100. The hysteresis index in knitted fabrics designed for recreational clothes was 0.3 to 0.7, and in elastic ribbons used in clothes production 0.8 to 0.95. Further research is needed on the elasticity area of highly stretchable knitted fabrics.

U Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji sv. 2 objavljena je natuknica " Tekstilni strojevi" u kategoriji: opći pojmovi ; područje: tekstilstvo (tiskano izdanje: str. 793-797).

Different sock shapes and compression socks are described. Compressions of classic short socks in the sock body and cuff are analysed. The measuring was done on rigid cylinders of different diameters/circumferences which corresponded to leg circumferences in particular places. Special focus was placed on preventive and medical compression socks and amounts of compression on particular parts of the sock sleeve, as determined by an international doctors’ agreement. The measuring of the sock sleeve compression in long compression socks was conducted on the wooden leg model in certain sizes. Sock compression up to 13 hPa (10 mmHg) is generally considered small and is not stated on the sock manufacturing label. In the German norm, the smallest amount of compression is 24 hPa (18 mmHg) and preventive compression socks are usually made below this compression area. A larger compression classifies the sock as a medical compression sock. Compression socks help people to perform their everyday or professional activities in a simpler, less painful, faster, more precise and happier way and to lead a more joyful life. The classic construction of the medical (therapeutic) compression sock follows the principle of the highest compression in the ankle area which gradually decreases towards the crotch. Depending on the purpose, it is possible to make a compression sock with specifically determined amounts of compression in particular leg parts.

The knitted fabric thermophysiological comfort is influenced by raw material and fabric structure, including yarn spinning and finishing process. The research on raw and finished cotton, viscose and Tencel® double jersey knitted fabrics knitted from ring, rotor and air-jet spun yarns counts of 20 tex were carried out. The knitted fabric made by different yarn structures and raw material as well knitting fabric finishing process has an impact on the knitted fabric structural parameters, thus on thermal and water vapour resistance. Obtained results can serve as guidelines for further research on the knitting and finishing process in order to produce quality garments made of non- conventional yarns spun from cellulose fibres.

Knitwear that are worn in direct contact with the skin, are often made of man-made artificial fibres from cellulose. In this paper four different circular weft double jersey knitted fabrics made of standard single viscose ring spun yarn, viscose rotor and air-jet spun yarns, and SiroSpun® ring two-play yarn of the same linear density were used. The usage quality of raw and finished knitted fabrics were evaluated and their applicability assessed. Along with the basic characterization of yarns, testing of mass per unit area, thickness and number of wales and courses per unit length of knitted fabrics were carried out. Knitwear usage quality were evaluated by determination of breaking strength and elongation, dimensional change and spirality after laundering, permeability of fabrics to air, their propensity to surface pilling and abrasion resistance, all according to the standardized test methods.

Plain socks can be men’s, women’s or children’s. They are essentially made from three yarns. The base yarn is most often cotton or woollen, single or ply, or one of many other yarns with similar shape and fibre composition. Various plain socks which have special uses are developed using the same construction principles as classic plain socks. Therefore, socks for skiers, football, handball, basketball and tennis players are made according to predefined principles with some yarns that have special properties being knitted into certain sock parts. There is a continuous search for the most suitable yarns and yarn properties for all of the above mentioned and similar shapes of plain socks. The focus of this research is on the production of classic winter plain socks with viscose SIRO yarns and modal fibre yarns. Sock samples were made using hosiery machine with a cylinder-bed diameter of 95 mm (3 ¾ inches) which knitted with 108 needles, i.e. it had the E9 gauge. On this type of machine, up to five yarns with total yarn count of 50 to 100 tex are optimally knitted into a row. The described yarns were used to make three samples per each type of plain sock with different base and plated yarns. The base yarns had the yarn count of 20 and 25 tex, the plated PA 156 and 220 dtex and the elastane 54 tex. The masses of produced socks were 19.3 to 23.0 g/pc.

In the total world production, the share of cotton fibres is gradually decreasing, so that new fibres are needed to replace or supplement them. A double bed circular knitting machine with a machine gauge of E17 was used to knit five samples of knitted fabrics in plain double jersey weft knitted structure made of 20 tex yarns. The samples were knitted using cotton, Lyocell, modal, micromodal and viscose yarns. The ring spinning method was used to spin cotton and micromodal yarns, Lyocell yarns were spun using the air-jet spinning method, modal yarns were spun using the rotor spinning method, and viscose yarns were spun using the SIRO spinning method. The structure parameters and the tensile properties were determined for the unfinished and finished knitted fabrics, with emphasis on the percentage of elasticity when the knitted fabric was stretched in the course and wale direction. The mass per unit area of the analysed knitted fabrics ranged from 128 to 180 g/m2, while the volume mass ranged from 0.21 to 0.40 g/cm3. All the manufactured and analysed knitted fabrics were compared with cotton knitted fabrics.

Tight elastic clothing items are frequent in general but also play an important role in sports equipment and medical applications. A proper choice of geometry and mechanical properties is essential for good balance between function and comfort. In an appropriate engineering analysis the deformational properties of both body tissue and elastic sock need to be accounted for. The limb is considered here as a composite cylinder consisting of concentric thick walled tube with rigid core. It is loaded by the pressure resulting from the tightly applied cylindrical membrane representing sock or compressive bandage. Linear elastic deformation is considered in all materials involved. The results are given in the form of diagrams of stress distribution in the cylinder. Examples indicate the influence of geometry and material properties to the stress state in the tissue.

The raw materials, fines and yarn structures for the production of simple fine women's hosiery and hosiery with increased compression are listed. Tubular knitted samples were made of a uniform structure used in making of fine women's hosiery. The samples were made on a 100 mm (4 inches) diameter of a cylindrical knitting machine with 400 needles and the gauge of E32. Tubular knitted samples were made in three weft structures: plain, partially plaited 1+1 and fully plated. In each structure, three subgroups of samples with three different loop sinking depths of 550, 700 and 850 units were knitted. In this way, nine basic samples were obtained that presented the basic structures of fine elastic women's hosiery with increased compression. In the manufacturing of the samples, the basic yarn is Polyamide with the fineness of 60 dtex f 60 and the yarn plating is the elastane yarn with the fineness of 22/17 dtex f7. The parameters of the knitting structure were measured with special emphasis on the length of the yarn in one knitted row, which ranged from 630 to 1320 mm. The tensile properties of the samples were measured in the wale and course direction. The compressibility of such tubular elastic knitted fabrics was measured after their tightening on a stiff cylinder which imitated the diameter/circumference of a particular part of the woman's leg. The diameter/range of cylinders were 110/350, 120/375, 125/395, 160/505, 200/630 and 250/790 mm. The measured compression was up to 1, 86 kPa (14 mmHg). The simpler constructions of fine women's hosiery are attaining compression on the cylinder (leg) up to 0, 80 kPa (6 mmHg), increased compression hosiery up to 1, 33 kPa (10 mmHg) and hosiery with a maximum compressibility up to 1, 86 kPa (14 mmHg).

The knitted fabric thermophysiological comfort is influenced by fabric characteristics and structure, including yarn spinning and finishing process. The research on viscose double jersey knitted fabrics knitted from ring, rotor and SIRO spun yarns counts of 20 tex were carried out. Beside the knitted fabric structure parameters analysis, thermal and water vapour resistance using the Sweating Guarded Hot Plate according to standard ISO 11092:2014 were determinate. The yarns made by different spinning processes have an impact on the knitted fabric structural parameters, thus on thermal and water vapour resistance. The greatest reduce of the thermal resistance were obtained after finishing process of knitted fabric made by SIRO yarn. Greatest difference in the water vapour resistance is between knitted fabrics made of ring and rotor yarns.

Materija ovog udžbenika je podijeljena u dva osnovna dijela. U prvom dijelu su obrađena kulirna pletiva koja se u većini slučajeva upotrebljavaju u izradi pletene odjeće poput gaća, potkošulja, majica, vesta, pulovera, prsluka, čarapa, rukavica, šalova i sličnih proizvoda. U drugom dijelu udžbenika su obrađena osnovina ili lančana pletiva koja se u osnovi ne mogu izrađivati ručno i iz njih se niti veoma teško paraju.

Sve se više traže pređe koje će u primjeni zamijeniti klasične pamučne pređe izrađene prstenastim postupkom predenja. U izradi pletiva, naročito rublja, često se koriste pamučne jednostruke pređe finoće 20 tex. Iz više razloga, s porastom broja stanovnika, proporcionalno se ne povećava i proizvodnja pamučnih pređa. Zbog toga se pristupa izradi pređa koje će zamijeniti ili nadopuniti pamučne pređe u različitim područjima primjene. Za ova istraživanja izrađeno je pet pređa finoće 20 tex koje se koriste za izradu kulirnih pletiva namijenjenih izradi različitih laganijih odjevnih predmeta, plošne mase 120 do 200 g/m2 . Izrađene su dvije pređe s viskoznim vlaknima, jedna postupkom prstenastog predenja, a druga postupkom rotorskog predenja. Izrađena je i jedna pređa s tencel vlaknima i prstenastim sustavom predenja, jedna pređa s modalnim vlaknima i aerodinamičkim postupkom predenja i jedna pređa s mikro modalnim vlaknima, također aerodinamičkim postupkom predenja. S navedenim pređama, jednom viskoznom Siro pređom i jednom pamučnom pređom, izrađeno je sedam uzoraka glatkih kulirnih desno-desnih pletiva na kružnopletaćem dvoigleničnom stroju finoće E17, promjera iglenica 200 mm (8 inča).

Uspoređeni su parametri nejednolikosti (ukupna nejednolikost, nejednolikosti na različitim mjernim dužinama 1, 3 i 10 m dužine mjerenja dlakavosti aerodinamičke predene pređe iz mikro modalnih vlakana ispredene na aerodinamičkoj predilici J20 s parametrima nejednolikosti rotorske i konvencionalne prstenaste predene pređe iz istih vlakana. Kako bi se smanjio broj ulaznih utjecajnih parametara na parametre nejednolikosti, uspoređivanje je izvršeno na pređama jednakih namjena (pletenje) te jednakih finoća od 20 tex (Nm 50). Pod pretpostavkom da distibucija mase u pređama slijedi normalnu (Gausovu) krivulju proveden je t-test za nejednolikost pređa. Pokazalo se da je ukupna nejednolikost aerodinamičke pređe manja od nejednolikosti rotorske, a veća od nejednolikosti konvencionalne prstenaste pređe, dok je na većim mjernim duljinama (1 m, 3 m i 10 m) manja od obiju pređa, rotorske i prstenaste pređe. Broj tankih mjesta aerodinamičke pređe na osjetljivosti mjerenja -30 % je veći od broja ovih grašaka na prstenastoj pređi za 9,2 puta, dok u odnosu na rotorsku pređu manji je za 4,2 %. Aerodinamička pređa na razini osjetljivosti +50 % ima najmanji broj debelih mjesta. U pogledu dlakavosti, aerodinamička pređa je razmjerno bolje kvalitete., All unevenness parameters (overall unevenness, unevenness on different cut lengths of 1 m, 3 m and 10 m and hairiness) of the air-jet yarn produced from micro modal fibers spun on the J20 air jet machine using the unevenness parameters of the rotor spun and conventional ring spun yarn produced form the same fibers were compared. In order to reduce the number of input influencing parameters on the unevenness properties, the comparison was performed on yarns for the same end-use (knitting) and with an equal count of 20 tex (Nm 50). Assuming that the mass distribution in the yarns follows a normal (Gauss) curve a t-test of yarn unevenness was carried out. It was shown that the overall unevenness of the air-jet-spun yarn is smaller than that of the rotor spun yarn and is greater than the unevenness of the conventional ring spun yarn, while over larger cut lengths (1 m, 3 m and 10 m) it is smaller than in both yarns, rotor and ring spun yarns. The number of thin places in air-jet-spun yarns at a sensitivity level -30% is higher than the number of these faults in the ring spun yarn by 9.2 times and compared with the rotor spun yarn lower by 4.2%. The air-jet-spun yarn at a sensitivity level +50 % has the smallest number of thick places. In terms of hairiness, the air-jet-spun yarn has a relatively higher quality.

Fine ženske čarape spadaju u najfinija pletiva jer se izrađuju najfinijim pređama, npr. PA multifilamentnim pređama finoće 17 ili 20 dtex, pri čemu je plošna masa oko 30 g/m2. Izrađuju se pređama različitih sirovinskih sastava, finoća i struktura. Fina ženska dugačka čarapa ima po cijeloj svojoj duljini različitu strukturu, a time i različita rastezna svojstva. Da bi se dobile različite rastezljivosti, a time i sile pritiska na nogu, potrebno je uplitati pređe određenih rasteznih svojstava u prikladnim prepletima. Za ova istraživanja izrađeno je šest uzoraka pletiva s različitim dubinama kuliranja i u različitim prepletima. Prva grupa uzoraka je izrađena s PA multifilamentnom pređom finoće 33 dtex f34. Druga grupa uzoraka je izrađena u djelomično platirnom prepletu 1+1 pri čemu je temeljna struktura izrađena s PA multifilamentnom pređom i u svako drugi red očica još je upletena elastanska pređa finoće 22/17dtex f7, a treća grupa uzoraka je izrađena u potpuno platirnom prepletu pri čemu su u jedan red upletene jedna PA multifilamentna pređa finoće 33 dtex f34 i jedna elastanska pređa finoće 22/17 dtex f7. U ovakvim uzorcima analizirani su parametri strukture pletiva.

More and more yarns are being made in the world that will replace classic cotton yarns produced by the ring spinning system. Single cotton yarns with counts of 14, 16, 20 and 25 tex are often used for underwear production. For a number of reasons the increasing number of population does not cause a proportional increase in the production of cotton yarns. Therefore, yarns are manufactured that will replace or complement cotton yarns in different areas of application. For this study five 20 tex yarns were made which are used for manufacturing weft knitted fabrics from which various lightweight articles of clothing are made, generally with a fabric mass from 120 to 200 g/m2. The yarns were made by the ring, rotor and aerodynamic spinning process of viscose, Tencel, modal and micromodal fibers. Using these yarns, one viscose Siro yarn and one cotton yarn, seven samples of plain double knit fabrics were knitted on a circular double bed knitting machine with a gauge of E17 and needle bed diameter of 8 inches (200 mm). The machine knitted with 8 knitting systems at a rotation speed of 60 rpm. The results of the study especially highlight significant differences in stretching properties of the finished and unfinished knitted fabrics caused by specific structures and properties of individual yarns.

Knitwear that are worn in direct contact with the skin, except of cotton, are often made of man-made artificial fibres from cellulose. In this paper four different weft double jersey knitted fabrics made of standard single cotton ring spun yarn ; viscose single ring and rotor spun yarns, and SiroSpun® ring two-play yarn of the same linear density were used. The quality of raw and finished knitted fabrics were evaluated and their applicability assessed for the intended purpose. Along with the basic characterization of yarns, the testing of mass per unit area, thickness and number of wales and courses per unit length of knitted fabrics were carried out. Knitwear usage quality were analysed by determination of breaking strength and elongation, dimensional change and spirality after laundering, their propensity to surface pilling and abrasion resistance, all according to the standardized test methods.

Simple fine women’s hosiery is most often made of multifilament polyamide (PA) yarns with the yarn count of 13, 17, 20, 22, 30, 33, 40, 44, 60 and 72 dtex. The main part or the body of the hosiery is made with one yarn and different loop length. The compressibility of the hosiery depends on the structure and the stretch size of knitwear. Hosiery with stronger compression is made by simultaneously knitting with polyamide and elastane yarns in one row. Elastane yarn can be knitted in every row or in just a few rows of knitwear. Six tubular samples with different densities and structures were made. The first group of samples were knitted with PA multifilament yarn with the yarn count of 33 dtex f34. The second group of samples were made with PA multifilament yarn and additional elastane yarn with the yarn count of 22/17 dtex f7 is knitted in every other row. The third group of samples were made with one PA multifilament yarn with the yarn count of 33 dtex f34 and one elastane yarn with the yarn count of 22/17 dtex f7 knitted in every row. In these samples with different density, structure and composition, the structural parameters were analysed and stretchability and compressibility were measured.

U knjizi se obrađuju tehnološki izračuni proizvodnje različitih pletiva koja se upotrebljavaju u izradi odjeće, u kućanstvu i tehničkom području.

Sve se više izrađuju pređe koje će u primjeni zamijeniti ili dopuniti klasične pamučne pređe dobivene tehnikom prstenastog predenja. U izradi rublja često se koriste pamučne jednostruke pređe finoće 14 do 25 tex, a za izradu laganih gornjih odjevnih predmeta i končane pređe finoće 10 tex x 2 do 17 tex x 2. Za ova istraživanja izrađeno je pet pređa nazivne finoće 20 tex koje se koriste za izradu kulirnih pletiva namijenjenih izradi raznih laganijih odjevnih predmeta, u načelu plošne mase 120 do 200 g/m2. Pređe su izrađene na prstenastim, rotorskim i aerodinamičkim predilicama s viskoznim, liocelnim, modalnim i mikromodalnim vlaknima. S navedenim pređama, jednom viskoznom SIRO pređom i jednom pamučnom pređom, izrađeno je sedam uzoraka glatkih kulirnih desno-desnih pletiva na kružnopletaćem dvoigleničnom stroju finoće E17, promjera iglenica 200 mm (8 inča). Pletiva su dorađena. U rezultatima istraživanja istaknute su razlike u parametrima strukture i vlačnim svojstvima nedorađenih i dorađenih pletiva prouzročene specifičnim strukturama i svojstvima pređa ispredenim različitim postupcima i tehnikama predenja.

Koristeći baze podataka UN, FAO, navedena je svjetska proizvodnja pamučnih vlakana za posljednjih pedeset godina i dvadeset najznačajnijih proizvođača. Danas Kina i Indija proizvode oko 50 % svjetske proizvodnje pamučnog vlakna, a sedam zemalja, oko 80 %. U posljednjih desetak godina Peru proizvodi 45 do 50 tisuća tona godišnje, pretežito dugačkog i ekstra dugačkog pamučnog vlakna sorte Tanguis i Pima te del Cerro i Aspero. Peru također proizvodi oko 1500 t organskog pamučnog vlakna. U radu su navedene cijene pamučnog vlakna preuzete s burzi koje trguju pamučnim vlaknima. Peru izvozi oko 70 % proizvedene kvalitetne i moderne odjeće na američko tržište.

Navedeni su sirovinski sastavi, finoće, strukture i istezna (vlačna) svojstva pređa za izradu finih ženskih čarapa. Slikovno su prikazani položaji glavnih izmjera ženske noge koji se koriste pri projektiranju čarapa. Navedeni su iznosi pojedinih izmjera ženske noge. Opisana je veza između finoće i istezljivosti pređe (vlačnih svojstava pređe) te dubine kuliranja s opsegom noge na koju treba nalijegati čarapa. Na čaraparskom automatu promjera cilindrične iglenice 100 mm (4 inča) ispleteni su uzorci cjevastih pletiva s PA multifilamentnim pređama finoće 20 dtex f 20, 30 dtex f 34, 40 dtex f 40 i 60 dtex f 60. Sa svakom pređom su izrađeni uzorci s četiri dubine kuliranja jediničnih iznosa: 400, 550, 700 i 850. Raznim metodama određen je utrošak pređe za oblikovanje očice, utvrđeni iznos utroška je od 2, 12 do 3, 24 mm. Za mjerenje duljine oparane pređe iz pletiva značajan je iznos predopterećenja. Teorijska jednadžba za računanje utroška niti u očici ovakvog pletiva daje 21, 4 do 41, 2 % manji utrošak niti u očici od stvarnog utroška te se ne preporuča primjenjivati pri projektiranju strukture i rasteznih svojstava finih ženskih čarapa.

Navode se podjele čarapa s naglaskom na njihovu kompresivnost. Definiran je pojam opće kompresivnosti i medicinske kompresivnosti čarapa. Navode se glavne značajke pređa za izradu finih čarapa s povećanom kompresivnosti. Razmatra se stupanj kompresivnosti kod klasičnih finih ženskih čarapa, čarapa povećane kompresivnosti, prevencijskih čarapa i medicinskih elastičnih kompresijskih čarapa. Opisani su uređaji za mjerenje kompresivnosti elastičnih medicinskih čarapa. Objašnjava se pojam venske insuficijencije i kronične venske insuficijencije. Predlažu se prevencijske mjere za suzbijanje venske insuficijencije i korištenje medicinskih elastičnih čarapa za terapijsko liječenje kronične venske insuficijencije i pokretnih i nepokretnih osoba.

Navedene su osnovne izmjere ženske noge koje koriste pri izradi standarda u proizvodnji finih ženskih čarapa. Tabelarno su prikazane izmjere iz hrvatskih normi i veličine čarapa značajnijeg evropskog distributera finih ženskih čarapa. Izrađivani su uzorci finih ženskih čarapa s četiri PA filementne pređe finoće 13 dtex f5, 17 dtex f5, 22 dtex f7 i 33 dtex f10. Za pletenje je korišten čaraparski automat finoće E32, promjera cilindrične iglenice 100 mm (4 inča), koji je pleo s 400 igala i brzinom rotacije iglenice 250 do 700/min pri četiri bitno različite dubine kuliranja. Jedan uzorak čarape izrađivan je s jednom finoćom pređe i u jednoj dubini kuliranja. Mjerena je popriječna rastezljivost čarapa ili rastezljivost u smjeru redova očica. Analizom dijagrama sila - rastezljivost procijenjen je elastični dio u rastezljivosti kao i rastezljivost do početka trajne deformacije te prekidna rastezljivost i prekidna sila.

Na kružnopletaćem dvoigleničnom stroju promjera iglenica 8e˝ (200 mm), finoće E17, koji je pleo s 8 pletaćih sistema izrađivana su u temeljnom prepletu kulirna desno-desna pletiva s ciljem mjerenja sile povlačenja pletiva. Na stroju se može plesti pređama finoće 12 do 36 tex. Izrađivani su uzorci pletiva s dvije jednostruke i dvije končane pamučne pređe nazivne finoće 20 i 28 tex te 10 tex x 2 i 14 tex x 2. Prilikom izrade uzoraka korištena je optimalna osnovna regulacija rada stroja za finoću pređe 20 tex. Sa svakom pređom izrađivano je po pet uzoraka duljine oko 2 m i kod svakog uzorka na stroju mjerena sila povlačenja pletiva. Izrađena pletiva imaju širinu oko 20 cm x 2 i plošnu masu 145 do 257 g/m2. Pri izradi uzoraka s finijim pređama, prosječna sila povlačenja pletiva iznosi 14, 8±1, 6 cN/igli, a kod pletenja s grubljim pređama i do 19, 1±2, 1 cN/igli.

Na čaraparskom automatu promjera cilindrične iglenice 100 mm (4e″) koji je pleo sa 400 igala izrađeni su uzorci finih ženskih čarapa s četiri finoće multifilamentne PA pređe finoće 13 dtex f 5, 17 dtex f 5, 22 dtex f 7 i 33 dtex f 10. Sa svakom finoćom pređe izrađeni su uzorci čarapa pri četiri dubine kuliranja jediničnih iznosa u računalnom progaramu 400, 550, 700 i 850. U svim su uzorcima analizirani parametri strukture pletiva i mjerena istezna svojstva pletiva. Prilikom istezanja pletiva određeno je područje elastičnosti pletiva, početka trajne deformacije i prekidne istezljivosti pletiva. Mjerena je istezljivost pletiva u smjeru redova očica ili tzv. poprječna istezljivost čarape i istezljivost u smjeru nizova očica, ili uzdužnom smjeru čarape. Finoća pređe i dubina kuliranja značajno utječu na istezna svojstva čarapa.

Klasičnim postupkom predenja na prstenastoj predilici ispredene su pređe iz egipatskog pamuka Giza 75 FG nazivnih finoća 14, 3, 16, 7, 20, 0 i 25, 0 tex. Svaka od navedenih pređa ispredena je sa većim koeficijentom uvijanja i različitim postotkom isčeska 14, 16, 18 i 20%. Na kružnopletaćem jednoigleničnom stroju malog promjera, od navedenih pređa izrađene su dvije skupine glatkih kulirnih desno-lijevih pletiva s različitom napetosti pređe pri njenom ulasku u pletaći sustav. Prva je skupina uzoraka izrađena s uobičajenom napetosti pređe koja se koristi kod izrade ovakvih pletiva (0, 15 cN/tex), dok je druga skupina uzoraka izrađena s većom napetosti (0, 40 cN/tex). Dobivena mjerenja statistički su obrađena i testirana.

Verschiedene Qualitaetsparameter fue Gestricke, wie z.B.Flaechengewicht, Gestrickdicke, Deckungsgrad und Maschendichte, haengen von unterschidlichen Produktionsparameter ab. Eine Beeinflussung dieser Parameter geschieht durch Garn-und Maschinenauswal, aber auch durch die Auswahl der Strickwerkzeuge und einer geeingneten Paraffinierung. Fuer die Verarbeitung im Strickprozess sind die Reibungseingeschaften der Garne ein wichtiger Parameter fuer die Prozesssicherheit.

Navedene su osnovne značajke o organizaciji 47. IFKT kongresa s posebnim naglaskom na tekstilnu industriju Turske, zemlje domaćina. Također su navedeni podaci o svim tehničkim dostignućima na području izrade pletiva, a koja su podrobno obrađena na ovom kongresu. Naglasak je na suvremenim metodama izrade tzv. pametnog tekstila koji se koristi pri izradi različitih uniformi, u prvom redu vojnih, potom policijskih kao i medicinskih i bolesničkih. Turska industrija razvija jednu posebnu grupaciju tzv. medicinskog tekstila.

Projektirane su i izrađene muške kratke čarape, bez uzorka, na čaraparskom automatu promjera cilindra 95 mm, (3¾e“) koji je pleo sa 108 igala. Izrađivane su četiri obuvne veličine i to vel. 10, 11, 12 i 13 namijenjene proljetno- jesenskom periodu. Čarape su izrađivane u temeljnom platirnom desno-lijevom prepletu s pamučnom pređom finoće 50 tex i filamentnom pređom finoće 168 dtex, izrađenom od PA 6 nedovoljno poznatih karakteristika. U okrajak čarape još je upletena elastanska nit („gumica“) finoće 54 tex. Prije i nakon procesa pletenja te nakon deset pranja na temp. 95 C mjerene su osnovne značajke pređa. Također je mjerena masa čarape i parametri pletiva u čarapi te četiri najznačajnije dimenzije čarapa prije i nakon pranja. Mjerena je visina tijela čarape, duljina stopala čarape te polovica opsega tijela i polovica opsega stopala čarape. Rastezna svojstva pređa bitno se razlikuju prije pletenja i nakon desetorostrukog procesa pranja. Prekidna sila pamučne pređe veća je nakon deset pranja i do 27, 47%. Prekidna sila i istezljivost PA filamentne pređe manja je i do 59, 54% nakon deset pranja. Čarape se skupljaju uzduž i popriječno nakon deset pranja 11 do 19, 14% te nakon procesa pranja nemaju istu obuvnu veličinu. Zbog termičke nestabilnosit filamentne niti izrađene od PA 6 preporuča se nakon upotrebe čarape prati na hladno.

U radu su navedene značajke čaraparskih automata na kojima se izrađuju fine ženske čarape s gaćicama. Također su prema stadnardu navedene izmere čarapa s gaćicama za određene odjevne veličine. Za izradu uzoraka čarapa korišten je jednocilindrični čaraparski automat finoće E32, promjera cilindra 100 mm (4e˝) koji je pleo s 400 igala. Izrađivane su tri grupe čarapa s gaćicama s različitim pređama. Korištene su poliamidne filamentne pređe finoće 22, 33 i 56 dtex koje imaju prekidnu rastezljivost oko 30% te elastanske finoće 22 dtex koje imaju prekidnu rastezljivost veću 52 do 284%. Prilikom projektiranja i izrade čarapa mijenjana je gustoća pletenja u dijelu koji obuhvaća stopalo čarape, potkoljenični i nadkoljenični dio noge te kukove i struk tijela. Na izrađenim nedorađenim čarapama mjerena je rastezljivost čarape u navedenim dijelovima i navedene sile pritiska na nogu.

Planski je nabavljen ravnopletaći dvoiglenični stroj upravljan elektromotorem, finoće E5 koji ima duljinu iglenice 90 cm na kojoj plete 175 x 2 igala i jedan pletaći sustav. Stroj nije namijenjen industrijskoj proizvodnji već tzv. kućnoj upotrebi. Ovakvi se strojevi koriste u kućnoj radinosti, različitim institucijama poput kulturno-umjetničkih društava, udruga, samostana, rehabilitacijsko-edukacijskih centara namijenjenih različitim uzrastima i sl. Stroj je proizvodno testiran s pređama različitih finoća, struktura i sirovinskih sastava pri različitim dubinama kuliranja i razmacima između iglenica. Svi su uzorci izrađivani u glatkom kulirnom desno-desnom prepletu. Za pletenje su korištene jednostruke i končane pređe finoće 102, 151, 184 i 194 tex. Sa svakom su pređom pleteni uzorci pri orjentacijskoj dubini kuliranja 3, 4, 5 i 6 i također orjentacijskom razmaku iglenica 3, 4, 5 i 6. Ukupno su izrađena 64 uzorka pletiva. Urošak niti u očici iznosi 9, 04 do 14, 35 mm, a plošna masa pletiva 194 do 523 g/m2. Na osnovi eksperimentalnih podataka izvedene su matematičke ovisnosti između pojedinih parametara strukture pletiva i opisane linearnim jednadžbama s tri ili četiri nepoznanice. U osnovi se pletiva koriste za izradu nekonvencionalnih gornjih odjevnih predmeta, različitih prekrivača i prostirača, ali i za konvencionalnu pletenu gornju odjeću.

On a double-bed circular knitting machine with a needle bed diameter of 8e˝ (200 mm), and machine gauge of E17, which knitted with 8 knitting systems, rib fabrics in basic construction were made. The machine is used to knit cotton knitted fabrics to be used for making children's clothing, especially undershirts and undergarments. Yarns counts from 12 to 36 tex can be used for knitting on the machine. Fabric samples were made from single cotton yarns in counts 16, 20, 24 and 30 tex. When making fabric samples, the optimum machine control for 20 tex yarns was applied. From each yarn 5 samples approximately 2 m long were made and fabric take down force was measured for each sample. When the fabric was removed from the knitting machine, fabric-take down force was measured in different ways. When making samples from finer yarns, average fabric-take down force amounted to 15.1 cN/needle, and when using coarser yarns it amounted to 22.9 cN/needle. Different measuring conditions provide essentially different average tensile forces for fabric-take down force.

Fizikalna i mehanička svojstva pletiva određuju opseg njihovog krajnjeg korištenja u različitim potrebama i aplikacijama. U ovom radu je ispitan utjecaj anizotropije pletiva i finoće pređe desno-desnih kulirnih pletiva na vrijednosti prekidnih svojstava pletiva i granične čvrstoće pri djelovanju vlačne sile pod različitim kutovima obzirom na smjer pletenja. Stoga su ispitana 4 uzorka pletiva različite finoće pređe na koja djeluje vlačna sila pod kutovima 0°, 15°, 30°, 45°, 60°, 75° i 90°. Za navedene kutove su eksperimentalno u laboratoriju dobivene vrijednosti prekidne sile, prekidnog istezanja i rada do prekida. Zbog varijacije vrijednosti prekidnih sila i prekidnih istezanja u različitim smjerovima, definira se koeficijent anizotropije za što preciznije određivanje stupnja anizotropije. S povećanjem broja finoće pređe postiže se manja varijacija prekidnih svojstava, koeficijent anizotropje se smanjuje. Pored toga vrijednosti prekidnih svojstava pletiva rastu s porastom broja finoće pređe neovisno o smjeru djelovanja vlačne sile, osim prekidnog istezanja koje se smanjuje. Teorijski su izračunate prekidne sile i granične čvrstoće desno-desnih kulirnih pletiva i uspoređene su s njihovim pripadnim eksperimentalno vrijednostima.

One of the sewing troubles during sewing operation is material damage that can be caused by needle. Speed of sewing machine and material preparations as well. In the published papers about this subject it could be seen that more research works have led to understanding of the complex interaction in the damage phenomenon considering kind of needle and speed of sewing machine but not material preparation. The aim of cotton preparation is to make raw cotton fabric wettable and dyeable. It involves scouring of raw cotton for removing impurities like wax, grease and dirt and bleaching for increase whiteness and removing seed coat fragments. Scouring of cotton is conventionally done with sodium hydroxide that at harsh conditions not only achieves the removal of impurities but also leads to a some damages to the cellulose causing a high weight loss and decreasing the strength. The concenquences of cellulose demage is high needle penetration force the of later one is the high. Various studies are required to make quality-sewing product. In the field of preparation processes the present study will compare conventional and enzymatic scouring in sawability and large-scale properties of treated cotton knit fabrics using sodium hydroxide and alkaline pektinase.

One of the sewing troubles during sewing operation is material damage that can be caused by needle, speed of sewing machine and material preparations as well. In the published papers about this subject it could be seen that more research works have led to understanding of the complex interaction in the damage phenomenon considering kind of needle and speed of sewing machine but not material preparation. The aim of cotton preparation is to make raw cotton fabric wettable and dyeable. It involves scouring of raw cotton for removing impurities like wax, grease and dirt and bleaching for increase whiteness and removing seed coat fragments. Scouring of cotton is conventionally done with sodium hydroxide that at harsh conditions not only achieves the removal of impurities but also leads to a some damages to the cellulose causing a high weight loss and decreasing the strength. The concenquences of cellulose demage is high needle penetration force the of later one is the high. Various studies are required to make quality-sewing product. In the field of preparation processes the present study will compare conventional and enzymatic scouring in sawability and large-scale properties of treated cotton knit fabrics using sodium hydroxide and alkaline pektinase.