Search

Aim: We have compared open-access articles in different scientific fields before (2017-2019) and after (2020-2022) implementing open science policies in order to measure their implementation at the University of Rijeka, Croatia.

Aim: to determine differences in openness and sharing of scientific papers. Methods: We have analysed scientific papers from the Croatian Scientific Bibliography (CROSBI) from University of Rijeka (Croatia) in 4 fields (2017–2019) on a sample of 210 papers. The SciMago Journal Rank (SJR) quartiles were used as a metric. We have checked the presence of the full text in open access in 3 types of repositories (Repository UNIRI-Dabar, ArXiv, CROSBI) and on social academic network ResearchGate. Tendency of self-archiving and sharing with regard to the field of science was investigated. Results: Scientists in the field of natural sciences (N=55, 78.6%), and biomedicine and health (N = 49, 70%) publish more (P, Cilj: utvrditi razlike u otvorenosti i dijeljenju znanstvenih radova na Sveučilištu u Rijeci. Metode: Analizirani su znanstveni radovi autora Sveučilišta u Rijeci iz Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI) u 4 područja (2017.–2019.) na uzorku od 210 radova. Kao metrički pokazatelj kvalitete časopisa korišteni su kvartili SciMago Journal Rank (SJR). Provjerena je prisutnost cjelovitog teksta u otvorenom pristupu u 3 vrste repozitorija (Repozitorij UNIRI – Dabar, ArXiv, Crosbi) i na društvenoj akademskoj mreži ResearchGate. Istraženo je postojanje razlika u stupnju sklonosti samoarhiviranju i dijeljenju radova s obzirom na područje znanosti. Rezultati: Znanstvenici iz područja prirodnih znanosti (N=55, 78,6%) i biomedicine i zdravstva (N=49, 70%) značajno više (P

U ovom radu prikazan je oblik međuknjižnične, odnosno međuinstitucijske suradnje, na primjeru zajedničkog projekta Knjižnice Muzeja grada Zagreba i Središnje geofizičke knjižnice Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Suradnja je ostvarena realizacijom stručnog skupa i izložbe u povodu obilježavanja druge obljetnice potresa u Zagrebu. Cilj je rada informiranje o mogućnostima međuknjižnične suradnje te, prenoseći stečena praktična iskustva i znanja, poticanje budućih projekata i partnerstva. Uz pregled nekih od pogleda na međuknjižničnu suradnju i partnerstvo, rad donosi i informacije o tome kako je došlo do suradnje navedenih dviju knjižnica te idejnom i praktičnom radu – realizaciji skupa i koncepciji izložbe.

Visokoškolske knjižnice koriste institucijske repozitorije kako bi pohranile i omogućile otvoreni pristup sadržajima nastalim na njihovim institucijama. Ocjenski radovi studenata zastupljeni su u velikom postotku među ostalim vrstama radova u repozitorijima. Analiza korisničkih zahtjeva za nedostupnim ocjenskim radovima pohranjenim u Repozitoriju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dala je uvid u strukturu te informacijske potrebe i motivacije korisnika repozitorija, što nemamo prilike ispitati kod radova u otvorenom pristupu. Analizirani su svi zahtjevi pristigli od ožujka 2018., kad je nad Repozitorijem Prirodoslovno-matematičkog fakulteta uspostavljena navedena funkcionalnost, do kraja 2021. godine. Cilj istraživanja bio je upoznati strukturu korisnika i njihove interese, kao i demonstrirati važnost pohranjivanja radova u otvorenom pristupu. Rezultati istraživanja pokazali su da je interes za ocjenskim radovima studenata velik i da je njihovo potencijalno čitateljstvo znatno šire od uskog akademskog kruga (fakultetskih studenata, nastavnika i istraživača)., Academic libraries use institutional repositories to store and provide open access to content created at their institutions. Students' theses are represented in a large percentage among other types of documents in repositories. Analysis of user requests for inaccessible theses stored in the Repository of the Faculty of Science University of Zagreb provided insight into the structure and information needs and motivations of repository users, which we do not have the opportunity to examine in open access documents. All requests received from March 2018, when the above mentioned functionality was established over the Repository of the Faculty of Science, until the end of 2021, were analyzed. The aim of the research was to get to know the structure of users and their interests, as well as to demonstrate the importance of storing documents in open access. The results of research showed that the interest in student theses is great and that their potential readership is much wider than narrow academic circle (faculty's students, teachers and researchers).

Stručni skup i izložba povodom obilježavanja druge obljetnice zagrebačkog potresa 22. ožujka 2020.

Djeca se susreću s likovnom umjetnosti od najranijeg djetinjstva. To je ujedno najosjetljivije razdoblje njihova razvoja. S pomoću likovne kulture djeca izražavaju vlastite emocije koje još ne znaju iskazivati riječima. Kako bi se likovna kultura kvalitetno provodila potrebno je poznavati likovni jezik. Njegove sastavnice su likovni i kompozicijski elementi. Velika važnost stavlja se i na poznavanje likovnih tehnika te načina korištenja istih. Svaka od tih sastavnica uči se putem zabave i igre u predškolskim ustanovama. Ona je važan dio odgojno-obrazovnog procesa. Likovna umjetnost može obogatiti i doprinijeti svakoj od domena razvoja. U završnom radu prikazan je utjecaj na razvoj govora, kognicije, motorike i socio-emocionalnog razvoja predškolske djece. Svaki odgojitelj mora znati stupanj razvoja djece kako bi stvorio kvalitetan nastavni plan za predškolsku djecu. Završni rad sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela. U teorijskom dijelu prikazan je utjecaj likovne umjetnosti na područja razvoja motorike, kognicije, jezika i emocionalnog života. U praktičnom dijelu provedena je analiza dječjih crteža s motivom ljudske figure. Children are experiencing visual art since their earliest childhood which is also the most sensitive period of their development. Using fine art children express their own emotions, which they can´t express in words. It´s necessary to know the art language in order to have a good quality education, which components are visual and compositional elements. Of great importance is the knowledge of the techniques of art and their use. Each of these components is learned through fun and games in preschools. It is an important part of the educational process. Art can enrich and contribute to each of the domains of development. The thesis presents the impact on the development of speech, cognition, motor skills and socio-emotional development of preschool children. Every educator needs to know the level of child development in order to create a quality curriculum for preschoolers. The final thesis consists of a theoretical and a practical part. In the theoretical part, the influence of the visual arts on the areas of motor development, cognition, language and emotional life is presented. In the practical part, an analysis of children's drawings with a human figure motif was performed.

The aim of this case study is to take a look at the practices of publishing, archiving, and sharing scientific papers at the University of Rijeka, Croatia.

The earthquake that we describe occurred in 1738 in Međimurje, a province situated between the Mura and the Drava rivers in the northernmost Croatia, bordering with Slovenia to the west and northwest and Hungary to the northeast. It is located in the western part of the Pannonian Basin, in the contact area with the eastern Alps and the north-western Dinarides. Contemporary seismicity is very low – the two largest instrumentally recorded earthquakes in the greater Međimurje region in the last 110 years (M = 4.7) occurred in 1919 (M = 4.7) and 1943 (M = 4.8). Only 7 events with magnitudes M ≥ 3.0 are listed in Međimurje in the instrumental era. Historical seismicity of this region is poorly known. These facts heavily influenced the assessed seismic hazard in Međimurje, which is currently mostly controlled by seismicity in the neighbouring epicentral areas. However, the two strong events of 1738 and 1838 that are either missing from the relevant catalogues or are listed with the wrong parameters, indicate that significant earthquakes in Međimurje are not as rare as it may seem from the instrumental data. Herewith we present the first detailed macroseismic study of the most important known event in Međimurje – the Čakovec earthquake of 1738. We describe all the sources used – from the monography by Bedeković (1752) and diverse documents from the mostly Pauline monasteries, to reports from canonical visitations and various historical, archaeological and art history studies. We also measured the HVSR of ambient noise at several localities from where we had reports on the damage, in order to characterize the soil and assess possible amplification and/or building-soil resonance effects. The data collected enabled us to resolve the problem of the date of the earthquake (30 March 1738, around 1 am UTC), and to estimate intensity (MSK) for 13 localities. Those intensity data points were inverted for the hypocentral coordinates and the epicentral intensity by the modified R. Musson’s MEEP 2.0 program, using the MEEP, centroid (Boxer), and Bakun-Wentworth methods. The representative location was taken as the barycentre of 3000 bootstrap solutions (with replacements), 1000 for each method used. The 68% and 90% confidence limits ellipses centred at the macroseismic epicentre were estimated obeying the minimum area and minimum ellipticity constraints. The epicentre is located about 4 km from the city of Čakovec, close to the Čakovec fault, which we thus identify as an active one capable of producing very strong and destructive earthquakes. This fact has the potential to significantly influence seismic hazard in Međimurje.

Tko je Andrija Mohorovičić? Zašto bismo uopće trebali znati tko je taj čovjek? Kakve on veze ima s vremenom? Ova mala izložba otkrit će vam čime se sve ovaj čovjek bavio u svom životu i zašto je on hrvatski velikan! Uz pregled djelovanja Andrije Mohorovičića, prikazani su i predmeti i instrumenti koje je on koristio u svom radu. (Predmeti su dio zbirke Memorijalnih prostorija Andrije Mohorovičića Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.)

Dana 6. travnja 2017. navršeno je 350 godina od katastrofalnog potresa u Dubrovniku. Radi se o potresu koji je toliko štete nanio Dubrovniku i Dubrovačkoj Republici da je izravno utjecao i na njezinu budućnost. Iako to nije jedini jaki potres u dubrovačkoj povijesti, ovaj je posebno upamćen zbog izuzetno teških posljedica, koje su nastupile zbog više uzroka. Te ćemo uzroke ovdje spomenuti, a posebno ćemo se osvrnuti na seizmološki aspekt toga potresa, te na današnja seizmološka istraživanja u Dubrovniku i okolici. Prema tome, svrha ovog rada nije tek obljetničarsko nabrajanje posljedica katastrofalnog potresa od prije 350 godina, već i ukazivanje na postupke kojima bi se moglo spriječiti ili ublažiti posljedice budućih jakih potresa. Za nadati se da je naše društvo danas bolje organizirano za sprječavanje posljedica potresa poput onih iz 1667. nego u XVII. stoljeću!

The goal of this study is to determine the importance of certain journals for the geophysical community at the Faculty of Science in Zagreb. Above is achieved by compiling a list of journals most cited by the scientific staff at the Geophysical department from 2000 to 2014.

Knjižnica Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu suočila se krajem 2008. godine sa šesterostrukim smanjenjem proračuna za nabavu serijskih publikacija. Zato je bilo potrebno preispitati opravdanost kupnje svakog naslova. Stručnu procjenu nositelja kolegija i drugih znanstvenika o relevantnosti pojedinih časopisa može nadopuniti objektivno mjerenje važnosti časopisa kroz jednostavnu bibliometrijsku analizu. U tu svrhu skupljeni su popisi referenci iz svih zananstvenih radova znanstvenika Geofizičkog odsjeka u razdoblju od 2000. do 2011. godine te je analizirana učestalost pojavljivanja svih naslova časopisa koji se citiraju u radovima. Pod pretpostavkom da učestalost citiranja radova iz određenog časopisa potvrđuje važnost istoga za znanstvenika, časopisi su poredani po relevantnosti. Obradom podataka stvorena je ljestvica najcitiranijih naslova časopisa i određen je medijan starosti citata za cijeli skup, koji iznosi 9 godina. Dobivena ljestvica može biti koristan objektivni pokazatelj donosiocima odluke o izgradnji knjižnične zbirke časopisa.

Opis motivacije i procesa digitalizacije tiskane baštine Andrije Mohorovičića na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu

Bibliometrijska analiza radova Instituta Ruđer Bošković i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu (1998. – 2002.)