Search

Precizna poljoprivreda je moderan koncept upravljanja poljoprivredom koji koristi digitalne tehnike za praćenje i optimizaciju procesa poljoprivredne proizvodnje. Agroekološki pristup usredotočen je na interakcije između biljaka, životinja, organizama u tlu, ljudi i okoliša. Cilj mu je optimizirati upotrebu prirodnih resursa, poboljšati biološke procese u tlu i poboljšati cikluse biomase, hranjivih sastojaka, ugljika i vode. U radu se prikazuje pregled najnovije literature o opravdanosti korištenja precizne poljoprivrede na primjeru prosječnog OPG-a u RH. Nadalje, prikazuju se saznanja iz područja agroekologije u primjeni precizne poljoprivrede u svijetu i u Hrvatskoj, te uporaba precizne poljoprivrede na konkretnom primjeru OPG-a Ervačić i Poljoprivrednog obrta Doha. Temeljem analize izloženih podataka, mogu se navesti neka predviđanja za budućnost te će se evaluirati uspješnost ovakvog načina poljoprivredne proizvodnje. Također, daju se prijedlozi za implementaciju novih tehnologija koje mogu dodatno unaprijediti trenutnu proizvodnju. Sustav stalnih tragova ili tehnoloških traka predstavljaju paralelne linije koje omogućuju prohod poljoprivredne mehanizacije kroz polje radi obavljanja gnojidbe i zaštite bilja tijekom vegetacije, a formiraju se u sjetvi. Ovaj sustav omogućava preciznu gnojidbu i zaštitu bez preklapanja prohoda i predstavlja poboljšanje konvencionalne agrotehnike, što je prihvatljivo za manja poljoprivredna gospodarstva kod kojih nije moguće ili je neracionalno koristiti strojeve u sustavu digitalne ili precizne poljoprivrede.

Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19.) propisane su ovlasti jedinica lokalne samouprave u pogledu uređenja i održavanja poljoprivrednih površina. Na temelju zakona donesen je Pravilnik o agrotehničkim mjerama (NN 22/19). Pravilnik o agrotehničkim mjerama propisuje agrotehničke mjere koje moraju provoditi vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta prilikom obrade poljoprivrednog zemljišta kako se ne bi umanjila njegova bonitetna vrijednost. Izvješće o primjeni propisanih mjera za 2019. godinu od 556 jedinica lokalne samouprave Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu – Centru za tlo dostavilo je 106 jedinice lokalne samouprave (19, 1 %). Prema dostavljenim podacima praćenje provedbe propisanih agrotehničkih mjera provedeno je na ukupno 403 502 ha. Najviše nadzora i postupanja vezano je za primjenu slijedećih agrotehničkih mjera: minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka, sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, suzbijanje biljnih bolesti i štetnika. Najmanje nadzora i postupanja vezano je za primjenu agrotehničkih mjera: postupanje s biljnim ostatcima, održavanje organske tvari i humusa u tlu, održavanje povoljne strukture tla te mjera gnojidba mineralnim i organskim gnojivima, odvodnja i navodnjavanje. Najčešći problemi u provedbi agrotehničkih mjera su neriješeni imovinskopravni odnosi, iseljavanje domicilnog stanovništva i zapuštenost njihovih posjeda, staračka domaćinstva koja ne mogu održavati zemljište, neusklađenost podataka katastra i gruntovnice i dr. Na kraju pregleda provedbe agrotehničkih mjera želimo naglasiti važnost njihove primjene na području Republike Hrvatske. Kontinuirana skrb jedinica lokalne samouprave i gradova o provođenju agrotehničkih mjera na svom području ključan je subjekt kvalitetne i prosperitetne poljoprivredne proizvodnje te zdravog, čistog i urednog okoliša za sve nas.

Kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis Hübner) svake godine pravi štete na kukuruzu hraneći se na svim nadzemnim dijelovima biljke. Cilj rada bio je ispitati koliko mjesto napada na stabljici utječe na prinos kukuruza. Poljski pokus je postavljen 2012. godine na Poljoprivrednom institutu u Osijeku. U pokus su uključene različite razine navodnjavanja, dušične gnojidbe te četiri hibrida kukuruza. Disekcijom stabljike utvrđena su najveća oštećenja od gusjenica ispod klipa kukuruza na svim tretmanima. Korelacijskom analizom utvrđena je statistička značajnost između mase klipa i oštećenja stabljike ispod klipa i kod klipa, dok oštećenje iznad klipa nije utjecalo na prinos kukuruza. Iako su utvrđene statističke značajnosti između prinosa i oštećenja od ličinki veza je bila jako slaba što ukazuje da na prinos kukuruza osim ličinki utječu i drugi čimbenici.

Zabilježeni su negativi trendovi u govedarskoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj i u Zagrebačkoj županiji u razdoblju od 2009. do 2019. godine te smanjenje broja goveda svih pasmina (osim mesnih). Mladi poljoprivrednici koji rade na OPG-u, budući nasljednici OPG-ova i poljoprivrednici koji se još uvijek bave govedarskom proizvodnjom, ali su pred zatvaranjem proizvodnje ili su se preorijentirali, planiraju i dalje proizvoditi. Svojoj djeci ne savjetuju nastavak govedarske proizvodnje. Oni koji su odustali od govedarske proizvodnje ni pod kojim se uvjetima neće vratiti u proizvodnju. Uočeni su problemi u govedarskoj proizvodnji od kojih se ističu manjak radne snage, niske otkupna cijena mlijeka i mesa, nesigurno tržište poljuljano uvozom, nepovoljni krediti i komplicirana kreditna papirologija. Poljoprivrednici se malo i nerado usavršavaju, ne poznaju i ne iskorištavaju mjere ruralnog razvoja, ne udružuju se. Od mjera koje bi poboljšale situaciju u sektoru govedarske proizvodnje prioritetno proizvođači spominju povećanje otkupne cijene proizvoda, veće poticaje i rasterećenje poljoprivrednika u davanjima.

Zbog sve veće svijesti o ekologiji, komunalni otpad se koristi u svrhu dobivanja komposta. Kako bi se utvrdila kvaliteta takvog komposta ispitiana je energija klijavosti krastavca (Cucumis sativus L.) i salate (Lactuca sativa L.). U istraživanju je korišteno pet supstrata, dva dobivena iz komunalnog otpada, dva dobivena iz poljoprivrednih ostataka te jedan komercijalni supstrat. Klijavost salate se pokazala osjetljivija od krastavca na različite supstrate pa je time i bolji indikator pogodnosti određenog supstrata. Indeks klijavosti kod salate pokazao je određeni obrazac, tj. bio je visok kod korištenja poljoprivrednih komposta kao i kod određenih primjesa tih komposta s tresetom dok su supstrati od komunalnog otpada pokazali određeni fitotoksični efekt tj. imali su najlošiji indeks klijavosti salate.

U radu su prikazani rezultati primjene sjetve kukuruza Twin Row tehnologijom u BiH na površinama OPG-a Jović, Prud (Odžak) uporabom sijačica Gaspardo SP-4 i MaterMacc Twin row- 2. U istraživanju su korišteni hibridi OSSK 403 i OS 378 zasijani u standardnoj sjetvi s razmakom redova od 70 cm i u Twin Row sjetvi s razmakom udvojenih redova od 22 cm. Prinos hibrida OSSK 403 u standardnoj sjetvi je iznosio 15.153 kg ha-1 sa standardnom devijacijom od 510, 905 i koeficijentom varijacije od 3, 37%. Prinos hibrida OSSK 403 u sjetvi Twin Row iznosio je 15.693 kg ha-1 ili 3, 56% više u odnosu na standardnu sjetvu. Prinos hibrida OS 378 u standardnoj sjetvi iznosio je 13.426 kg ha-1 sa standardnom devijacijom od 319, 225 i koeficijentom varijacije od 2, 38%. Prinos hibrida OS 378 u sjetvi Twin Row iznosio je 14.455 kg ha-1 ili 7, 66% više u odnosu na standardnu sjetvu.

Istraživanje energetske vrijednosti i godišnjeg prirasta drvne mase nekih kultivara vinove loze na različitim podlogama provedeno je tijekom 2015. godine na području vinogradarske regije Istočna kontinentalna Hrvatska, podregija Slavonija, vinogorje Đakovo, položaj Mandićevac. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj podloge na energetsku vrijednost i godišnji prirast drvne mase različitih kultivara vinove loze. Pri izvođenju pokusa korišteno je pet vinskih sorata (Rajnski rizling, Graševina, Sauvignon bijeli, Traminac i Chardonnay), koje su cijepljene na dvije različite podloge. Reprezentativni uzorci drvne mase su uzeti slučajnim odabirom. Osušeni uzrorci su izvagani, te im je izmjerena energetska vrijednost. Najmanja masa orezanog drva izmjerena je kod sorte Traminac na klonu SI 8 i podlozi SO4, a iznosila je 0, 04 kg. Najveća masa orezanog drva izmjerena je kod Sauvignona bijelog i iznosi 0, 44 kg. Najmanja energetska vrijednost utvrđena je kod sorte Rajnski rizling na klonu SI24 i podlozi SO4, a iznosila je 17219 J/g. Najveća energetska vrijednost utvrđena je kod sorte Graševina klon SI 11, podloga Kober 5BB te iznosi 18005 J/g. Nisu utvrđene statistički značajne razlike utjecaja podloge na energetsku vrijednost i godišnji prirast drvne mase. Dobiveni rezultati se odnose na jednogodišnje istraživanje, za kvalitetniju procjenu utjecaja podloge na istraživane pokazatelje, trebalo bi istraživanje nastaviti na više godina i lokacija.

Na četiri poljoprivredne površine (remize) tijekom tri roka košnje dobivene su statistički značajne razlike u prinosima flornih sastavnica zasijanog travnjaka. Sijane trave, zeljanice te korovske vrste su dominirale u prinosima 363, 3±23, 7 kg ha-1 suhe tvari (trave), 309, 6±29, 3 kg ha-1 suhe tvari (zeljanice i korovi), dok su djeteline imale signifikantno niže prinose 126, 0±23, 4 kg ha-1 suhe tvari. Tijekom godine se prinosi nisu mijenjali. Budući da se radi o zapuštenim poljoprivrednim površinama prinosi suhe tvari su bili višestruko niži nego oni koje su proveli drugi autori. Stoga je, radi smanjenja šteta na ratarskim usjevima, potrebno intenzivirati podizanje oraničnih remiza (osobito DTS-a) u „šumskim lovištima“ kako bi se podigla kvaliteta sočnih voluminoznih krmiva za divlje parnoprstaše.

Kako bi smanjili rizike koji se javljaju pri uvođenju novog proizvoda na tržište, provodi se pokusni marketing. Cilj istraživanja je bio utvrditi prihvatljivost nove ugostiteljske ponude CroSea među potrošačima, kao i njezinu isplativost. Anketno ispitivanje je provedeno na uzorku od 450 ispitanika, konzumenata CroSea ponude. Rezultati istraživanja su pokazali da su ispitanici vrlo zadovoljni ugostiteljskom ponudom CroSea. Tijekom mjesec dana provedbe pokusnog marketinga ostvaren je pozitivan financijski rezultat. Financijska analiza projekta za trogodišnje razdoblje pokazuje isplativost ugostiteljske ponude CroSea.

Cilj istraživanja bio je utvrditi povezanost socio-demografskih obilježja i ponašanja potrošača u konzumaciji hrane tijekom radnog vremena. Anketno ispitivanje provedeno je na uzorku od 206 zaposlenih ispitanika. Rezultati istraživanja pokazali su kako muškarci tijekom radnog vremena potroše više novaca na hranu te učestalije odabiru brzu hranu, gazirana pića i pekarske proizvode u odnosu na žene. Žene pak učestalije odabiru voće. Mlađi ispitanici (18- 29 godina) češće konzumiraju brzu hranu i slatkiše tijekom radnog vremena. Brzu hranu učestalije konzumiraju zaposlenici privatnih poduzeća i oni koji imaju vlastitu tvrtku u odnosu na zaposlene u državnoj službi, koji pak konzumiraju više voća tijekom radnog vremena.

The orange spiny whitefly (OSW), Aleurocanthus spiniferus, is a worldwide known citrus pest native to tropical Asia. Since the beginning of the 20th century, OSW spread throughout Asia, the Pacific, central and Southern Africa and from 2008 it was intercepted many times in EPPO area (Italy, Croatia and Montenegro). OSW polyphagy is well known, being able to infest more than 90 host plants belonging to unrelated botanical families, although Citrus spp. are considered the primary hosts. Accurate samplings highlighted OSW new host associations extending the range of plant families potentially exploitable and confirming the existence of host-shift phenomena. Analyses of the mitochondrial COI gene revealed that OSW Apulian population belongs solely to one of the two haplogroups present in China. Furthermore, the study of microbiota allowed us to identify the principal endosymbiotic bacteria in OSW. So far, field samplings confirmed the presence of predators belonging to Coccinellidae family able to prey on different evelopmental stages of A. spiniferus. These findings could be considered as an opportunity for biological control of OSW. Results laid solid foundations in the knowledge of European OSW populations now invading Italy and neighbouring countries to counteract a pan-Mediterranean invasion of this harmful whitefly. Further studies are essential for the assessment of an effective IPM strategy tailored either for organic or intensive agricultural context.

Izgled tkiva sisa kod muznih krava dobar je pokazatelj kvalitete okruženja u kojoj se životinje nalaze, menadžmenta mužnje i ispravnosti muznih uređaja, te se također može upotrijebiti kao indikator za rizik od nastanka mastitisa. Različiti uzroci i mehanizmi utječu na stanje tkiva sisa vimena krava u proizvodnji mlijeka. Mogu se izdvojiti tri najveća uzroka: strojna mužnja, okolišni utjecaji i infekcija. Promjene koje nastaju kao posljedica strojne mužnje podijeljene su u tri skupine: kratkoročne (boja, otečenost i otvorenost vrha sise), srednjoročne (suhoća kože, pukotine i brazde), te dugoročna hiperkeratoza. Potrebno je održavanje dobre kondicije sisa, a to se može postići dobrim menadžmentom i higijenom mužnje, kvalitetnom pripremom krave za mužnju te dobrom zaštitom sisa na kraju mužnje.