Search

Prikaz knjige: Predrag Marković, Ivan Matečjić, Damir Tulić, Kiparstvo od 14. do 18. stoljeća / Scultura dal XIV al XVIII secolo, 2017.

Prikaz izložbe: Zlatne niti. Restaurirani tekstilni predmeti iz Riznice zagrebačke katedrale, Zagreb, Domitrovićeva kula, 18. rujna 2017.–31. listopada 2017., autorice izložbe i tekstova: Višnja Bralić, Marta Budicin

Recenzija, prikaz knjige "Altarističke radionice na granici: barokni mramorni oltari u Rijeci i Hrvatskom primorju" Danka Šoureka.

Prikaz izložbe: Figura i ornament. Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug, Muzej za umjetnost i obrt, 10. ožujka 2016. - 17. travnja 2016.; autorica koncepcije izložbe i tekstova Nela Tarbuk, kustosica izložbe Jasmina Fučkan.

Nekadašnja dominikanska crkva Blažene Djevice Marije od Karmela (tradicionalno Madonna del popolo – sv. Marija od Puka) u Novigradu u Istri od 1726. do 1808. bila je pod upravom franjevaca trećoredaca. Oni su tijekom 18. stoljeća poduzeli više obnoviteljskih zahvata na crkvi, njezinu inventaru i pripadajućem samostanu. U sklopu obnove, koja se dogodila oko 1783., za vrijeme uprave gvardijana Franje Kocijančića, bilo je uređeno njezino svetište i podignut novi oltar, a crkva je dobila fasadu klasicističkih obilježja. Fragmentarno sačuvana štuko dekoracija stropa lađe s prikazom sv. Franje Asiškog u slavi po svoj prilici nastaje u isto vrijeme. Riječ je o djelu mješovitih rokoko-klasicističkih stilskih obilježja, koje se u korpusu štuko dekoracija stropova i svodova, sačuvanih u crkvama na području Istre, ističe kao rijedak primjer s figuralnim prikazima oblikovanima u reljefu. Na temelju stilskih obilježja klasicističke fasade crkve iznosi se pretpostavka o autorstvu rovinjskog arhitekta Simonea Battistelle (1726. – 1800.), s mogućom ulogom (izradom nacrta ili posredovanjem u odabiru izvođača) i u oblikovanju štuko dekoracije stropa.

Prikaz, recenzija izložbe "Varaždin pod krunom Habsburgovaca", Gradski muzej Varaždin: Palača Sermage i Palača Herzer, 28. listopada 2015. – 2. listopada 2016.

Sažetak međunarodnog znanstveno-stručnog skupa "Putovima europske nematerijalne baštine u 21. stoljeću: Sveti Martin, simbol dijeljenja", Zagreb, Dugo Selo, 4. – 5. listopada 2013.

Prikaz izložbe Jakov Bizjak: Kipar i pozlatar, Galerija dvorca Oršić, Gornja Stubica, 12.10.-20.11.2006., Autorica izložbe: Irena Kraševac, Autor fotografija: Milan Drmić

Prikaz izložbe: Universum sacrum, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 4. 12. 2003. –31. 3. 2004. Prikaz kataloga izložbe: Snježana Pavičić, Sakralno kiparstvo u Hrvatskome povijesnom muzeju u Zagrebu, Zagreb, 2003.

Autorica analiziraa obilježja arhitekture, ornamentike, polikromacije i skulpture oltara Bogorodice Zaštitnice u Gračišću i vrednuje njegovo mjesto među istovrsnim spomenicima u Istri. U dosadašnjoj se literaturi oltar datirao u razdoblje sredine 17. stoljeća. Tijekom nedavne stručne restauracije na predeli je otkrivena zapisana 1633. godina. Riječ je o dragocjenom otkriću budući da je to zasad najranija zapisana datacija na drvenom oltaru 17. stoljeća u Istri. U središnjoj niši donjeg dijela oltara nalazi se reljefna figura Bogorodice Zaštitnice. Uočen je niz sličnosti izmedu odjeće vjernika pod Bogorodičinim plaštom i istarske nošnje 17. stoljeća na temelju čega autorica zaključuje da je kipar prikazao konkretnu suvremenu nošnju Gračišća. Time je potkrijepljena ranije iznesena pretpostavka R. Ivančevića da su oltar i njegova skulptura izrađeni u samom Gračišću., The article discusses the architectural, ornamental, polichromatic and sculptural characteristics of the altar of the Mother of Mercy in Gračišće and evaluates its place among the similar monuments in Istria. Hitherto the altar was dated in the mid-17th century. ln the course of recent reconstruction, it was discovered that the year 1633 is inscribed on its predella. This is a valuable discovery, this being the earliest known insribed date on a 17th century wooden altar in Istria. In the central niche of the lower part of the altar stands a relief figure of Madonna della Misericordia. A number of similarities has been detected between the clothing of the faithful gathered under Madonna's cloak and the Istrian costume of the 17th century which indicates that the sculptor showed the contemporary clothes of Gračišće of the time. This supports an earlier theory by Radovan Ivančević that both the altar and the sculpture were made in Gračišće itself.

U radu se interpretira nekoliko dosad neobjavljenih drvenih kipova s područja Istre izrađenih prema istim predlošcima, ali zamjetno različite kakvoće. Kipovi sv. Filipa i sv. Jakova u istoimenoj župnoj crkvi u Filipani djela su baroknih stilskih obilježja koja kakvoćom predstavljaju jedan od vrhunaca drvene barokne plastike u Istri. Na temelju visokog stupnja srodnosti sa skulpturom iz Filipane iznesena je pretpostavka da je kip svetice manirističkih stilskih obilježja iz Zbirke Rošić u Zagrebu djelo istog majstora. Kipovi dvaju svetaca iz crkve sv. Stjepana u Lesišćini djela su manje vještog majstora koji se poslužio istim predlošcima. Iako su u usporedbi s ostalim djelima ove skupine kipovi oltara sv. Stjepana u istoimenoj crkvi u Brseču radovi skromnijeg dosega, riječ je o vrijednim primjerima provinicijalnog i rustičnog baroka naglašene ekspresivnosti. Na temelju stilskih osobina kipova te arhitekture i ornamentike brsečkog oltarnog nastavka za prikazanu je skulpturu ponuđena okvirna datacija u razdoblje kraja 17. i početka 18. stoljeća te su konstatirani utjecaji srednjoeuropskog kiparstva i oltaristike.