Search

U radu su prezentirani rezultati istraživanja utjecaja modifikacije limunskom kiselinom i biološke razgradnje drva na stabilnost dimenzija i početno bubrenje. Mjereni su: dobitak mase drva modifikacijom, gubitak mase ispiranjem, gubitak mase uslijed djelovanja gljiva truležnica i početno bubrenje. Korištene su bjeljika bijelog bora i obične bukve. Svi uzorci su pripremljeni prema DIN 52184. Modifikacija bjeljike bijelog bora i bukovine napravljena je prema ranije optimiranim režimima. Modifikacija limunskom kiselinom rezultira povećanjem stabilnosti dimenzija i umanjena iznosa bubrenja u vremenu u odnosu na prirodno drvo. Vrijeme izlaganja čistim kulturama gljiva od 3, 6 dana je prekratko, a broj od 4 izabrana uzorka za ispitivanje početnog bubrenja suviše je malo da bi se sa sigurnošću utvrdio utjecaj biološke razgaranje na početno bubrenje.

U radu su prezentirani rezultati do sada izrađenih istraživanja na polju kemijske modifikacije drva s limunskom kiselinom. Prezentirani su rezultati istraživanja utjecaja modifikacije drva limunskom kiselinom na stabilnost dimenzija i ispiranje, optimirane su koncentracije limunske kiseline i katalizatora. Mjereni su: dobitak mase drva uslijed modifikacije, gubitak mase uslijed ispiranja, učinak smanjenja bubrenja, učinka smanjenja utezanja. Korištena je bjeljika bijelog bora. Uzorci su pripremljeni prema DIN 52184. Za modifikaciju bjeljike običnog bora pripremljeno je šest koncentracija limunske kiseline i katalizatora natrij-hipofosfita u vodenoj otopini. Uzorci su impregnirani a potom termokondenzirani na 140 °C, 10 sati. Dobitak mase uslijed modifikacije drva limunskom kiselinom se povećava povećanjem koncentracije limunske kiseline i katalizatora u vodenoj otopini. Modifikacija limunskom kiselinom rezultira povećanjem stabilnosti dimenzija u odnosu na prirodno drvo. Prilikom ispiranja modificiranog drva kod svih grupa uzoraka smanjuje se stabilnost dimenzija.