Search

Izlaganje na 17. danima visokoškolskih i specijalnih knjižnica na temu otvorene znanosti u knjižnicama Sveučilišta u Zagrebu.

Iako na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu studira relativno malen broj studenata s invaliditetom na svim razinama studija, Fakultet je učinio značajan iskorak u pružanju potpore studentima s invaliditetom s ciljem njihove integracije u akademskoj zajednici. Brošura sadrži sve važne informacije vezane uz rad sa studentima s invaliditetom na EFZG-u.

Svrha priručnika je doprinos izjednačavanju pristupa visokom obrazovanju studentima s invaliditetom informiranjem, educiranjem i senzibiliziranjem sveučilišnih nastavnika, stručnog i administrativnog osoblja na rektoratima, fakultetima i akademijama o specifičnim potrebama studenata s invaliditetom u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Studentima s invaliditetom smatramo studente s oštećenjima vida i sluha, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, specifičnim teškoćama učenja (disleksija i ADHD) te studente sa psihičkim bolestima i poremećajima. Svrstavajući ove studente u skupinu studenata s invaliditetom nikako nam nije bila namjera stigmatizirati ih ili etiketirati, nego ukazati na potrebu prilagodbe akademskih sadržaja njihovim mogućnostima i prezentirati neke primjere takvih prilagodbi. U ovom će se priručniku pojašnjavati pristup informacijama

In this paper, the IT-based innovation in the library environment is being discussed and linked to the existing situation in the library practices and management. It is suggested that the need for restructuring procedures and processes in libraries, being inherently the non- profit institutions, arises from the competitive pressures from the other information providers and the increased library patrons' expectations. This can be achieved by reengineering the library processes by using the contemporary technology, which includes the radio frequency identification (RFID) technology and (in the longer run) by designing "virtual libraries", with holdings consisting of e-books, which can be borrowed over the electronic networks. Although the technology-based innovation opportunities are usually limited by the lack of library staff training, inadequate strategic orientation, or other organizational deficiencies, the situation in Croatia is rather paradoxical, as the long overdue implementation of the nationwide inter-library information system seems to represent the main obstacle to the innovation processes.

Cilj. Na primjeru konferencije u organizaciji visokoškolske knjižnice cilj je prikazati koristi koje konferencija može donijeti u okupljanju i povezivanju knjižnice s korisnicima i suradnicima. Pristup/metodologija. Prikazana je konferencija o medicinskim informacijama (Medical Information Conference Croatia – MICC) koju organizira Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Obrađeni su rezultati koji govore o broju i strukturi predavača te sudionika konferencije. Zaključci naznačuju ulogu konferencije koja je pružila knjižnici priliku za sudjelovanje u stalnom usavršavanju djelatnika u medicini te uključivanje u službene programe trajne medicinske izobrazbe liječnika. Rezultati. Uspješnost koncepcije konferencije MICC koju je organizator usklađivao s korisničkim zahtjevima i potrebama potvrđena je istraživanjem provedenim na broju i strukturi sudionika konferencije. Rezultati pokazuju da su liječnici najčešći sudionici konferencije (čine 45,1 % sudionika u razdoblju od 2009. do 2018. godine), čime je ostvaren cilj knjižnice u pružanju podrške stručnjacima iz područja djelovanja svoje matične ustanove. Praktična primjena. Konferencije su djelotvoran način povezivanja visokoškolske knjižnice s korisnicima i suradnicima, ali i pružanja podrške u ostvarivanju obrazovnih ciljeva matične ustanove. Knjižnice organiziranjem konferencija mogu sudjelovati u osvještavanju informacijskih potreba sudionika, poučavati ih informacijskoj pismenosti i poticati na cjeloživotno učenje. Društveni značaj. Specijalizirane konferencije iz područja djelovanja visokoškolskih knjižnica, usmjerene na informacijsko opismenjavanje, doprinose upoznavanju korisničke zajednice s aktualnim temama s područja znanstvenih informacija i znanstvene komunikacije. Originalnost/vrijednost. U ovom radu opisana je jedina redovita konferencija korisnika medicinskih informacija organizirana u Hrvatskoj od strane visokoškolske knjižnice. Također, rad prikazuje iskustvo visokoškolske knjižnice u organizaciji konferencije, izboru tema i prepoznavanju informacijskih potreba korisničke zajednice.

Mladi ljudi prolaze kroz intenzivne promjene na psihičkoj, fizičkoj i emocionalnoj razini te ih počinju zanimati nove, ranije neotkrivene stvari, kao npr. moda, glazba, film, pop kultura itd.. Također, počinju razmišljati o budućem partneru, karijeri, fakultetu, daljnjem obrazovanju i odabiru posla kojim se žele baviti u životu. Za razliku od odraslih koji se pri donošenju odluka u svakodnevnom životu često oslanjaju na prijašnje iskustvo, mladi ljudi proces donošenja odluka započinju traženjem određenih informacija. Zdravstvene informacije temelj su donošenja odluka vezanih za zdravlje svakog pojedinca. Odluke koje se u području zdravlja donose u razdoblju mladenaštva, odražavaju se na zdravstveno stanje tih osoba u zreloj i starijoj dobi. O zdravstvenom ponašanju i odlukama donesenih u mladosti itekako ovisi zdravstvena slika buduće zrele i odrasle populacije. U mnogim zemljama u svijetu mladi zdravstvene informacije dobivaju u okviru obrazovnog sustava ili savjetodavnih zdravstvenih službi. U Hrvatskoj ne postoji sustavna edukacija ni savjetovanje mladih o temama koje se tiču zdravlja. Ukoliko mladima nisu dostupne zdravstvene informacije ili su dostupne informacije netočne ili neodgovarajuće, to može imati negativan utjecaj na zdravlje jer je upitno kakvu će odluku o zdravlju mladi donijeti. S druge strane, pravodobna, odgovarajuća, točna informacija može poslužiti kao temelj i kao podrška u procesu donošenja ispravnih odluka povezanih sa zdravljem ili pak utjecati na zdravstveno ponašanje pojedinca. Cilj je ovog rada odrediti informacijske interese i potrebe učenika i učenica pri traženju zdravstvenih informacija. Metodologija. U istraživanje je uključeno 255 učenika prvog i četvrtog razreda I. gimnazije u Osijeku. Istraživanje je provedeno metodom anketiranja tijekom rujna i listopada 2016. godine. Ovo istraživanje dio je znanstveno-istraživačkog projekta pod nazivom Istraživanje informacijskog ponašanja mladih pri pretraživanju informacija za zdravlje na mobilnim uređajima – INGI2015-15. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju koje zdravstvene teme zanimaju mlade. Nadalje, rezultati pokazuju koje i kakve informacijske potrebe u odnosu na zdravlje imaju mladi u Osijeku te kome se najčešće obraćaju kako bi takve informacijske potrebe zadovoljili, odnosno olakšali si donošenje odluke vezane za zdravlje. Istraživanje također odgovara na pitanje o tome postoji li razlika u informacijskom ponašanju između učenika i učenica pri traženju informacija za zdravlje. Originalnost/Vrijednost. Originalnost ovoga rada ogleda se u činjenici što je prvo istraživanje u Hrvatskoj koje se bavi zdravstvenim informacijskim potrebama mladih. Vrijednost rada očituje se u pružanju uvida u informacijsko ponašanje mladih. Praktična primjena. Rezultati mogu poslužiti kao podloga za oblikovanje nastavnih predmeta koji će uključivati zdravstvene teme, mogu poslužiti u radu savjetodavnih služni za mlade te kao osnova za oblikovanje smjernica za razvoj i unaprjeđenje informacijskih službi i usluga namijenjenih mladima. Ograničenja. Istraživanje je provedeno na relativno malom uzorku te su generalizacije o temi zdravstvenog informacijskog ponašanja mladih onemogućene. Kako bi se dobio detaljniji uvid u informacijske potrebe i ponašanje mladih u Republici Hrvatskoj potrebno je provesti istraživanje na većem uzorku ili na nacionalnoj razini.

Visokoškolske ustanove prolaze kroz različite postupke vrednovanja koje provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje te visokoškolske knjižnice sve češće sudjeluju u evaluaciji znanstvene produktivnosti. Cilj je postera uputiti na ulogu Središnje medicinske knjižnice u procesu dviju nedavnih reakreditacija u matičnoj ustanovi – Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Reakreditacija visokog učilišta provedena je akad. god. 2014./15., a reakreditacija doktorskih studijskih programa 2016. godine. Prikazat će se aktivnosti knjižnice u postupku reakreditacije (prikupljanje, analiza i interpretacija podataka, pisanje odgovarajućih poglavlja u dokumentu samoanalize, posjet stručnog povjerenstva i dr.), metodologije pri metričkoj analizi i specifičnosti znanstvene produkcije u biomedicini.

Uslugu izdavanja potvrda o citiranosti/indeksiranosti radova za potrebe znanstveno- nastavnog napredovanja, stručnog napredovanja (primarijat) te postupka izbora u znanstvena društva, Središnja medicinska knjižnica (SMK) neprekidno pruža skoro 30 godina. Tijekom vremena potvrdnice su se nadopunjavale novim metričkim pokazateljima (h-indeks, čimbenik odjeka i sl.), a svrhe izdavanja su se umnožavale (prijava znanstvenih projekata, završetak doktorskog studija i sl.). S jedne strane, bilo je to prepoznavanje uloge knjižnice u važnom segmentu pripreme podloge za provjeru znanstvene/stručne podobnosti, odnosno probir izvrsnosti, a s druge strane zahtjevna zadaća za knjižničare SMK. Opseg i metode te bibliometrijske aktivnosti prikazat će se na sakupljenim podacima iz 2016. godine.