Search

U zaštitnim arheološkim istraživanjima nalazišta Lozan – Lendava kod Špišić Bukovice, koja su provedena u jesen 2019. godine, otkriveni su dijelovi infrastrukture kasnolatenskoga naselja. Nalazište je do sada bilo poznato kao kasnosrednjovjekovno gradište, no u istraživanjima ono nije potvrđeno. Infrastrukturu kasnolatenskoga naselja predstavljali su ostaci ukopanih objekata u kojima su pronađeni ulomci keramičkih posuda izrađenih na lončarskome kolu, no zabilježeni su i pojedini prepoznatljivi oblici koji su izrađeni rukom. Rezultati istraživanja u naselja u Lozanu odgovaraju dosadašnjim spoznajama o istovremenim naseljima oko Virovitice i Koprivnice te ukazuju na intenzivnu naseljenost Podravine tijekom kasnoga latena, odnosno krajem 2. i u 1. st. pr. Kr., The archaeological rescue excavations at the Lozan – Lendava site near Špišić Bukovica, carried out in the fall of 2019, uncovered parts of infrastructure of a Late La Tene settlement. The site used to be known as a late medieval lowland hillfort, but the excavations have not confirmed this. The infrastructure of the Late La Tene settlement was represented by the remains of buried structures containing fragments of wheel-thrown pottery, but there were also particular recognizable handmade shapes. The results of the excavations at the Lozan settlement agree with the known facts about the contemporary settlements around Virovitica and Koprivnica, indicating that the Drava Valley was intensively inhabited during the Late La Tène period, i.e. at the end of the 2nd and in the 1st century BC.

U radu se obrađuje kuhinjska i stolna keramika iz arheoloških istraživanja Starog grada Pakraca koja je proveo Institut za arheologiju između 2017. i 2020. godine. Tipološko-kronološka analiza keramike, potkrijepljena apsolutno datacijskim analizama i stratigrafijskim odnosima arheoloških konteksta, rezultirala je datacijama od 13. do u 19. stoljeće. Obrađeni su svi nalazi iz triju istraživanih sondi, a posebno se uščuvanošću većeg broja gotovo čitavih lonaca ističu nalazi iz sonde otvorene dijelom unutar jedne od kružnih kula kasnosrednjovjekovne pakračke utvrde. Nalazi iz kule daju uvid u keramografiju kuhinjske keramike predosmanlijskog Pakraca iz jedne njegove kraće vremenske epizode tijekom 15. stoljeća. Keramika koja je pronađena na području ivanovačke kapele, pak, ilustrira pakračku keramografiju od 13. stoljeća na dalje. U novovjekovnome materijalu prepoznaje se osmanlijska keramika kao i utjecaj koji je ona o keramičkoj građi ostavila i nakon vremena osmanlijske uprave Pakracom, tj. poslije 1691. godine.

Srednjovjekovna nalazišta tipa gradišta, iako odavno poznata, do danas još uvijek predstavljaju vrlo intrigantnu i nedovoljno elaboriranu temu u hrvatskoj stručnoj literaturi. Gradišta se na prostoru kontinentalne Hrvatske vrlo često susreću i zbog svojih oblikovnih značajki lako su prepoznatljiva na terenu. Podizana su na glavicama i padinama brda i gorja ili pak u nizinama, najčešće uz vodene tokove. Sastoje se od središnjeg povišenog prostora, branjenog jarkom i zemljanim bedemom ili više njih. Starija arheološka istraživanja gradišta u Hrvatskoj postavila su tezu o njihovoj pripadnosti ranosrednjovjekovnom razdoblju. Naime, na osnovi oblikovnih analogija s tipom manjih ranosrednjovjekovnih gradišta Zapadnih Slavena rani su istraživači (1950-ih godina) sva hrvatska gradišta proglasili ranosrednjovjekovnima te su ih datirali uglavnom od 10. do 13. stoljeća. Takvi zaključci ne korespondiraju sa slikom srednjoeuropskih ranosrednjovjekovnih gradišta koja svoj puni procvat doživljavaju od 8. do 10. stoljeća, da bi tek pokoja preživjela do 13. stoljeća kada se javlja novi tip središta elita – plemićkih sjedišta koji se manifestira izgradnjom tvrdih gradova – burgova i manjih drveno-zemljanih utvrda tipa kasnosrednjovjekovnih gradišta, odnosno mota. Iako su se starije postavljene teze duboko uvriježile u hrvatskoj arheološkoj, a osobito u povijesnoj i drugoj stručnoj literaturi, nove spoznaje arheoloških interdisciplinarnih istraživanja gradišta na prostoru sjeverne Hrvatske dale su pouzdane pokazatelje za njihovu kasniju dataciju i pripadnost novooformljenim plemićkim elitama razvijenog i kasnog srednjeg vijeka.

The paper presents knowledge about the meat alimentation of the inhabitants of medieval fortifications in the area of the Kingdom of Slavonia (regnum Sclavoniae). Analyzed samples of animal bones originate from the archaeological sites Veliki Zdenci–Crni Lug, Grubišno Polje–Šuma Obrovi 1, Sveta Ana–Gradina and Osijek Vojakovački–Mihalj. All of them belong to so called high-status sites, inhabited by the social elite of the medieval Slavonia. When analysing the bone remains, the stratigraphy, the absolute radiocarbon dating of certain contexts and the typological characteristics of the other finds from the archaeological contexts were taken into consideration for each site. Thus, three horizons of habitation have been recognized. The earliest (13th to 14th century) is present at Veliki Zdenci–Gradina, Osijek Vojakovački–Mihalj and Sveta Ana–Gradina sites, the next horizon (end of the 14th–15th c.) has been recognized at the sites Veliki Zdenci and Mihalj and the youngest horizon (end of the 15th–beginning of the 16th c.) is represented by the Veliki Zdenci and Grubišno Polje–Šuma Obrovi 1 sites. For each archaeological site (per context and horizons) the number of identified specimens’ for each animal species was determined and in later analyses the sites are compared by the results of the number of identified specimens’ percentage (%NISP). Inter-site comparison of dietary habits and use of animals in other purposes beside the meet for food in different periods, namely in specific horizons of individual studied sites on the bone remains of cattle, pig, small ruminants and chicken could be made for only two horizons – the earliest and the latest. In the first horizon Sveta Ana greatly differs from other sites, showing through faunal finds clear characteristics of a site of high- status inhabitants. Mihalj, on the other side, shows more indications of a non-elite site. Similarly Veliki Zdenci in the first horizon does not show faunal indicators of elite site, which is clearly changed in the second horizon when some clear indications of elite consumption can be recognized. In the third horizon the decline of prosperity of life in Zdenci is evident, while at Grubišno Polje the elite consumption habits can be recognized in several aspects. The summarized results of archaeozoological analysis of the studied four castles are also compared to the results of the archaeozoological analyses of 7 archaeologically investigated and published high status sites and, in addition, the results of 5 published non-elite sites, e.g. rural settlements were also taken into consideration in order to gain insight into meat dietary on different sites of the wider medieval Slavonian territory. Comparing the number of identified specimens of wild animals from Slavonian sites the clear differences between rural (1.57% wild NISP) and high status (5.25% wild NISP) settlements type as it was established for Hungarian sites have not been recognized. Slavonian castles fit better to the picture of wider European area where the percentage of game at castles oscillates between 2 to 5% with maximum 11%.

U knjizi se donose rezultati arheoloških istraživanja srednjovjekovnih utvrda, naselja i groblja na prostoru sjeverne Hrvatske.

U članku se predstavlja nalaz visoke cilindrične čaše iz Iloka (Újlak) koji pripada Falke-skupini kamenjače, proizvedenoj u 15. stoljeću na krajnjem istoku Saske, na području povijesnih Lužica. Čaša iz Iloka predstavlja europski najjužniji nalaz Falke-skupine kamenjače. Nakon pregleda dosadašnjih spoznaja o Falke-skupini kamenjače, o njenoj dataciji i podrijetlu radionice, iločki nalaz uspoređuje se s ostalim europskim nalazima. Čaša je, svakako, bila inventarom viteške dvorane vojvode Lovre Iločkoga, a vjerojatno je pripadala još njegovu ocu Nikoli, graditelju palače Iločkih (Újlaki) u Iloku. Postavlja se pitanje jesu li ovaj luksuzni nalaz stolne keramike vojvode Iločki naslijedili još od svojih predaka. The article presents the find of a tall cylindrical beaker from Ilok (Újlak) belonging to the Falke group of stoneware, produced in the 15th century in the far east of Saxony, in the area of historical Lusatia. It represents the southernmost known example of Falke-group stoneware in Europe. After a review of previous knowledge of Falke- group stoneware, its dating and the origin of the workshop, the Ilok find is compared with other European finds. The beaker was certainly in the inventory of the knight’s hall of Duke Lawrence of Ilok, and it had probably already belonged to his father, Nicholas of Ilok, the builder of the Újlaki palace in Ilok. The question arises as to whether the Dukes of Ilok inherited this luxurious specimen of table stoneware from their ancestors.

The Loštice goblets, goods primarily intended to a circle of high feudal lords, originating from North Moravian workshops at the end of the Late Middle Ages were used in the castles all over the Central Europe. Their distribution in the area of medieval Slavonia has not been considered so far in the professional literature. However, archaeological excavations (and one historical record) confirm their presence at six Slavonian castles and one rural settlement. The local and foreign imitations of Loštice goblets have also been found at several Slavonian sites. These new data open up possibilities of further reflections on late medieval trade and the fashion practiced by the Central European medieval elite.

Predstavljanje knjige Ranka Pavleša – Križevački, kalnički i vrbovečki kraj u srednjem vijeku, Meridijani, Koprivnica, 2020., u organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Koprivničko-križevačke županije u Križevcima i Povijesnog društva Križevci, 26.10.2021., Gradska knjižnica „Franjo Marković“, Križevci.

Predstavljanje knjige Vladimira Palošike – Glogovnica, 2. dopunjeno izdanje, Križevci-Sveti Ivan Zelina, u organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Koprivničko- križevačke županije u Križevcima i Povijesnog društva Križevci, 17.09.2021., Gradska knjižnica „Franjo Marković“, Križevci.

Institut za arheologiju je u razdoblju od 19. do 23. studenog 2019. obavio zaštitna arheološka istraživanja na površini od 800m2 na k.č. 966/5 k.o. Lozan, koja se nalazi u sklopu zaštićenog srednjovjekovnog arheološkog lokaliteta Lendava kod Lozana, općina Špišić Bukovica, Virovitičko-podravska županija. Investitor radova je OPG Marka Mikše iz Špišić Bukovice koji na tom prostoru planira izgraditi staju za muzne krave. Iako u zaštitnim arheološkim istraživanjima nismo naišli na srednjovjekovne kulturne slojeve i nalaze, iskopavanja su polučila spoznaje o postojanju nalaza iz starijeg razdoblja, odnosno iz kasnoga latena.

U sklopu Europskih dana arheologije 19. lipnja 2020. godine Muzej grada Koprivnice je u suradnji s Institutom za arheologiju u Galeriji Koprivnica predstavio izložbu Tajne željeza. Izložba je rezultat dugogodišnje suradnje znanstvenika i muzealaca, a na njoj su predstavljeni rezultati interdisciplinarnog znanstveno-istraživačkog projekta TransFER (Proizvodnja željeza uz rijeku Dravu u antici i srednjem vijeku: stvaranje i transfer znanja, tehnologija i roba, Hrvatska zaklada za znanost, IP-06-2016-5047) koji se od 2017. godine provodi u Institutu za arheologiju pod vodstvom znanstvene savjetnice u trajnom zvanju dr. sc. Tajane Sekelj Ivančan, a koji okuplja istraživače iz više znanstvenih, znanstveno- nastavnih i muzejskih ustanova i institucija u Hrvatskoj i Sloveniji.

Dr. Zdenko Vinski pokrenuo je prva arheološka istraživanja gradišta u Hrvatskoj. Njegovi pionirski radovi na toj istraživačkoj temi, započeti sredinom 20. stoljeća probnim iskopavanjem gradišta kod Svetog Petra Ludbreškog i Mrsunjskog luga kod Brodskog Stupnika, pobudili su daljnji interes arheologa za ovom vrstom lokaliteta. U radu se daje pregled svih arheološki istraživanih gradišta i nove spoznaje koje je arheologija polučila o ovom tipu lokaliteta na prostoru sjeverne Hrvatske. Prvobitne postavke dr. Zdenka Vinskoga o ranosrednjovjekovnoj dataciji gradišta u Hrvatskoj možda su promijenjene, no znanstveni ciljevi su ostvareni: istraživanja dr. Vinskoga otvorila su put našim novim spoznajama o tome da je pojava lokaliteta tipa gradište u Hrvatskoj karakteristična za razdoblje razvijenog i kasnog srednjeg vijeka.

U zaštitnim arheološkim istraživanjima na nalazištu registriranome kao srednjovjekovna utvrda ustanovljeni su ostaci kasnolatenskog naselja.

Predstavljaju se rezultati arheoloških istraživanja utvrde na položaju Veliki Zdenci - Crni lug na osnovi kojih se vremenski ovaj lokalitet može povezati s u povijesnim izvorima spominjanim "castrum Izdench".

Obavljena je četvrta, završna sezona konzervatorskih radova na arheološki otkrivenoj kuli burga Vrbovca u Klenovcu Humskome. Konzerviran je unutarnji prostor kule na način da se završnim slojem žbuke imitirao posljednji izvorni očuvani sloj podnice. Uz konzervatorske radove, nastavljena su i arheološka istraživanja unutar cisterne burga., This was the fourth and final season of conservation works on the keep of the Vrbovec Castle in Klenovec Humski, discovered by archaeologists. The interior of the keep was conserved by adding a final layer of plaster that imitates the last original preserved layer of the floor. Along with the conservation works, archaeological research continued within the castle cistern.

In this paper, we present an account of several strongholds and seats of royalty, stone castles and wooden-earthen forts whose archeological research has contributed to Croatian burgology / castelology in the last ten years. Long-term archaeological research as well as the conservation of the discovered architecture during this period are carried out annually on the Vrbovec Castle, larger archaeological investigations were carried out on the Krapina Castle for one season and smaller protective ones in the Krapina suburb on the Vukšić Hill site. In addition to exploring these stone castles in the Krapina-Zagorje County, the Castle of Dubovac was also investigated in Karlovac County, while smaller studies were also undertaken on several late-medieval fortifications, ie wooden-earthen forts whose prominent central elevation (or more elevations) was found defensive trench and earthen rampart (or a series of trenches and ramparts). Thus, in the Koprivnica-Križevci County, the elevation site of Sveta Ana-Gradina and the archeological complex Osijek Vojakovački-Mihalj, consisting of a high-rise site (wooden-earthen fort), a stone fortified house and a stone church, were investigated, and in Bjelovar-Bilogora County Grubišno Polje – Šuma Obrovi site (with settlement and church with cemetery), Mala Peratovica- Šuma Obrovi and Veliki Zdenci – Crni Lug. U ovome radu donosimo prikaz nekoliko sijela plemića, kamenih burgova i drveno-zemljanih utvrda, čijim je arheološkim istraživanjima u posljednjih desetak godina Institut za arheologiju dao doprinos hrvatskoj burgologiji/kastelologiji. Dugotrajna arheološka istraživanja kao i konzervacija otkrivene arhitekture u tome periodu provode se svake godine na burgu Vrbovcu, veća arheološka istraživanja provođena su jedne sezone na burgu Krapini te manja zaštitna u krapinskome podgrađu na položaju Vukšićev breg. Osim istraživanja navedenih kamenih burgova u Krapinsko-zagorskoj županiji, u Karlovačkoj županiji je istraživan i Stari grad Dubovac, a manja su istraživanja poduzeta i na nekoliko kasnosrednjovjekovnih gradišta, odnosno drveno- zemljanih utvrda čije je istaknuto središnje uzvišenje (ili više uzvišenja) bilo utvrđeno obrambenim opkopom i zemljanim bedemom (ili nizom opkopa i bedema). Pa je tako u Koprivničko-križevačkoj županiji istraživano visinsko gradište Sveta Ana–Gradina te arheološki kompleks Osijek Vojakovački–Mihalj koji se sastoji od visinskog gradišta (drveno- zemljane utvrde), kamene utvrđene kuće i kamene crkve, a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji su istraživana gradišta Grubišno Polje–Šuma Obrovi (s naseljem i crkvom s grobljem), Mala Peratovica-Šuma Obrovi i Veliki Zdenci–Crni Lug.

This lecture presents knowledge about the dietary habits of the inhabitants of medieval fortifications in the area of the Kingdom of Slavonia. Analyzed samples of animal bones originate from confident archaeological context from sites Veliki Zdenci-Crni Lug, Grubišno Polje- Šuma Obrovi, Sveta Ana- Gradina and Osijek Vojakovački-Mihalj. All of them are late medieval hill-forts or lowland small castles - fortified residences of the nobility of the medieval Križevci County (comitatis Crisiensis). These fortifications, protected by the ditches and earthen ramparts, are particularly densely widespread especially in the area of the medieval Križevci County, but only a few of them was surveyed using contemporary archaeological methods. Finds like kitchen-ware and cutlery, drinking vessels, jewelry, weapons, tools and other items give insight into everyday life in the castles and into the quality of life of the nobility of the medieval Slavonia. In the archaeological literature more attention is devoted to the analysis of above mentioned objects, especially the tableware that directly provides information about the status and the financial capability of the castle owners, while less attention is devoted to their dietary habits. The aim of this paper is to present a picture of the eating habits of the owner and the inhabitants of the castle, based on analysis of animal bones remains. Meat has always represented the main source of proteins, and it can be assumed that because of its good taste it was the first choice between the various foods that a nobleman could want to have on his table. Animal remains from the castle indirectly testify about the finances and the economy of the whole estate, respectively the surroundings from which the castle was supplied with food. In this paper nutrition habits of inhabitants of aforementioned small castles will be compared, and the obtained results will be compared with other castles and settlements where archaeozoological analyses were carried out and published.

The subject of the communication is Croatian medieval archaeological terminology viewed through an analysis of the published glossaries and archaeological literature. A terminology handbook for medieval archaeology is still missing in Croatia.The communication provides an insight into terminology for the early Middle Ages.

Stručno predavanje o nalazištu Osijek Vojakovački - Mihalj za širu javnost ; u organizaciji Zavoda za znanstveno-istraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Koprivničko-križevačke županije u Križevcima i Povijesnog društva Križevci, Križevci, 19.12.2019.

Arheološka istraživanja u JZ uglu dvorišta između zidova SJ 61 i SJ 69 usredotočena su na dovršavanje istraživanja zapuna cisterne, a istraživanja su provedena i uz vanjsko lice zapadnog zida burga (SJ 61) i to na području od kule pa prema sjeveru do površine koju je bilo potrebno istražiti i pripremiti za odvodni drenažni kanal, dakle sjeverni dio kvadranta A3 te južni dio kvadranta A4. Također se istraživala površina kvadranta A5 uz zapadni zid burga SJ 62 koji zatvara SZ prostoriju – gradsku kuhinju.

The Buzadovec-Vojvodica archeological site is a good example of an investigated site where archeology and the application of its methods have identified certain turning points in settlement life, most likely caused by flooding and / or soil erosion resulting from adverse weather conditions.

Arheološkim iskopavanjima provedenima tijekom 2012. i 2013. godine na nalazištu Buzadovec- Vojvodice kraj Križevaca (SZ Hrvatska) istraženo je srednjovjekovno naselje u kojem su prepoznate dvije faze zaposjedanja. Stariji horizont, komu pripada longitudinalna kuća većih dimenzija s pripadajućim tvorevinama smještenima u nizini toka rijeke Glogovnice, obuhvaća razdoblje od kraja 12. i 13. stoljeće kako je to pokazala tipološko- kronološka analiza keramičke građe, potvrđena i radiokarbonskim analizama. Arheološki zapis pokazuje da je kuća bila poplavljena i napuštena nakon toga vremena, možda početkom 14. ili tijekom prve polovine 14. stoljeće. Upravo u tom vremenu dobro su dokumentirane obilne padaline na području srednje Europe koje su posljedično izazvale i velike poplave, kakva je možda bila i uzrokom napuštanja naše kuće koja nakon toga više nije obnavljana. Mlađi horizont ovog lokaliteta smješten je u nizini, no na nešto povišenijem dijelu terena. Veći broj otkrivenih ognjišta i peći te drugih arheoloških cjelina upućuje na neku gospodarsku djelatnost koja se ovdje odvijala tijekom 15. stoljeća. Veće poplave ili oborine su možda bile uzrokom i erozije tla na ovom dijelu nalazišta, koja se dogodila u nekom vremenu iza 15. stoljeća. Naime, čitav taj dio lokaliteta prekriven je debljim slojem/nanosom sterilne zemlje koji je uslijed specifičnih prirodnih uvjeta erodirao s uzvišenja iznad ovog nalazišta. Arheološki lokalitet Buzadovec-Vojvodice dobar je primjer istraženog nalazišta na kojem je arheologija i primjena njenih metoda prepoznala određene prekretnice u životu naselja, uzrokovane najvjerojatnije poplavom i/ili erozijom tla nastalih uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Tijekom 2019. godine provedena je aerofotogrametrijska i LIDAR (3D lasersko skeniranje) izmjera helikopterom jugoistočnog kalničkog područja između sela Kamešnice, Donje Glogovnice, Velikog Poganca i Apatovca (površine oko 35 km2). Istraživanja je proveo Institut za arheologiju u suradnji s tvrtkom Vektra d.o.o, Varaždin. U kraju u kojem su tijekom srednjeg vijeka svoje posjede imali razni viteški i crkveni redovi te plemstvo, zanimljiv punkt predstavlja lokalitet Osijek Vojakovački-Mihalj s geofizikom i arheološkim iskopavanjima istražene tri cjeline (utvrđena kuća, drveno-zemljana utvrda i romanička crkva). LIDAR snimke pružile su dublji uvid u odnose i komunikacije Mihalja s drugim poznatim utvrdama i naseljima, a otkriveni su i drugi lokaliteta iz raznih arheoloških razdoblja.

Probnim arheološkim istraživanjima nizinskoga gradišta Veliki Zdenci – Crni Lug polučeni su izvanredni rezultati koji su pružili spoznaje kako o vremenu podizanja utvrde u 13. st. i vremenu napuštanja u prvoj polovici 16. st., tako i o načinima gradnje i pregradnje utvrde u raznim fazama. Širok repertoar stolne keramike, osobito u drugome horizontu utvrde (15. st.), daje nam naslutiti status vlasnika utvrde koji su opremom i namještajem svoga dvora pratili modne i statusne standarde ondašnje europske aristokracije., Archaeological test excavations of the lowland settlement (gradište) of Veliki Zdenci – Crni Lug brought exceptional results, which provided insights into the 13th century, when the fortification was built, in, and the first half of the 16th century, when it was abandoned, but also into how the fortification was built and reconstructed in various phases. The wide spectrum of ceramic tableware, especially from the second horizon of the fortification (15th c.), indicates the status of the fortification owners, who furnished their castle in line with the fashion and status standards of the European aristocracy of the time.

Small hillforts and lowland moated and mounded sites are found throughout the entire area bordered by the Drava and Sava rivers, in northern Pannonian part of Croatia, which in the Middle Ages was called as the Kingdom of Slavonia. They are located on naturally prominent positions on hilltops and slopes or in the plains where they often exploit local water courses and groundwater as an additional element of defense. There is evident concentration of such fortifications near settlements, main road communications and water courses. Their common characteristic are earthwork defensive systems such as earthen ramparts, mounds and ditches. Construction of earthen fortifications was a relatively small effort in comparison to expensive masonry work, especially in the reagions where there was a lack of natural obstacles or the lack of nearby stone sources for masonry work. Their existence may be expected at sites where the surrounding areas were changed by subsequent reconstructions (inner colonisation) and expansions (13th century) and also in the times when danger from outer enemy is actual (15th cent., Turkish incursions). The present-day archaeological understanding of their function and the time when they were raised indicates that they have served as fortified seats of feudal lords, and even more of the lower nobility, that is of their properties in the period between the 13th and 16th cent. The aim of this paper is to identify elements of the defensive system – earth walls, embankments, ditches, platforms, palisades, etc., which can be found in different types of these small castles. This insight will attempt to present their various applications, and to try to examine possible patterns in the organization of a given stronghold’s defensive system.

U široj okolici Križevaca, nekoć središta srednjovjekovne županije koja je činila okosnicu tzv. Regnum Sclavoniae, uz učestalo spominjane gradove (burgove) Veliki i Mali Kalnik, nalazi se desetak manjih utvrda od kojih većini nisu poznati spomeni u povijesnim izvorima. S obzirom na to izostala je i njihova obrada u stručnoj povijesnoj literaturi. Poneka od tih gradišta do sad nisu bila poznata niti arheološkoj struci. Cilj ovog rada jest upozoriti na te lokalitete, dokumentirane tijekom arheoloških rekognosciranja, te ih pokušati povezati s lokalitetima ili mogućim vlasnicima, odnosno plemićima koji su, prema objavljenim povijesnim izvorima, u tom prostoru imali svoje posjede. Ostaci tih utvrda očituju se u prostoru kao nizinska ili visinska gradišta, istaknutog središnjeg uzvišenja, okružena obrambenim sustavom (opkopom, bedemom). Materijal od kojeg su bila građena stambena, gospodarska i fortifikacijska zdanja uglavnom je bilo drvo i zemlja, no na ponekima, osobito onima datiranima u sam izmak kasnog srednjeg vijeka, koristi se i opeka kao građevinski materijal. Iako je iz postojećih povijesnih i arheoloških izvora u mnogim slučajevima teško pronaći poveznicu između samog lokaliteta i mogućeg vlasnika, evidentno je da pravo (i financijske mogućnosti) gradnje utvrda imaju isključivo pripadnici višeg staleža. U radu se postavlja pitanje socijalnog ranga plemstva koje je gradilo te utvrde. Je li i više plemstvo također podizalo gradišta ili njihovu gradnju valja povezivati isključivo uz pripadnike nižih staleža, a u potonjem slučaju kojeg – srednjeg ili i nižeg plemstva?

Tijekom 2007. i 2008. g. Institut za arheologiju proveo je zaštitna arheološka istraživanja na lokalitetu AN 17 Čepinski Martinci – Dubrava, na trasi autoceste Koridora 5C, dionica Osijek-Đakovo. Otkriveni su ostaci prapovijesnih, antičkog i srednjovjekovnih naselja (rani i razvijeni srednji vijek). U radu se obrađuju ostaci naselja iz razvijenog srednjeg vijeka čiji su sporadični nalazi zamijećeni u dvije zasebne zone i to u južnom dijelu istražene površine, na dijelu pristupne ceste, te na središnjem i sjevernom dijelu glavne trase buduće autoceste. Obrađuje se keramička građa i predstavlja minimalni broj posuda pronađen u svakoj cjelini ponaosob. Iznosi prijedlog funkcije objekata te razmatranje o paralelnom egzistiranju dviju zasebnih manjih naseobina u obrađivanome razdoblju.

U radu se daje prikaz burga Velikog Kalnika.

stručno predavanje za širu javnost u povodu izložbe „Poljana Križevačka 1 i 2 - nove spoznaje o prošlosti križevačke okolice“), Gradski muzej Križevci, 18. rujna 2018.

The paper examines the relations of the community toward a child in medieval and early modern period Slavonia (Northern Croatia) on the basis of archaeological evidences from cemeteries. The selection of places for child burials within the specific topography of the individual cemetery is observed as well as the findings in the graves of the children themselves. The study tries to answer the question whether the attitude of adults towards the youngest members of the community was a subject to changes depending on the different age groups of the deceased children, and weather there were certain similarities, respectively differences in funeral costumes associated with child burials in local or regional geographical context. In addition to studying the available archaeological data on the burials of children in northern Croatia, as well as ethnological data, a special emphasis is placed on the site of Saint Lawrence Church in the village Crkvari. The graveyard has continuously been used from the late Early Middle Ages till the modern period and altogether 599 graves, with a high percentage of child burials, were excavated. In contrast to numerous child graves from the modern period that make up around 70 percent of all child graves, a smaller percentage of child graves dating back to the Medieval periods was found. The possible causes of such a change in number of child graves on that site as well as phenomenon of some specific burial costumes in the different historical periods (e. g. depositing the coin underneath the head of the newborns and neonates in the modern era period) are also discussed.

Na srednjovjekovnom arheološkom nalazištu Osijek Vojakovački ‒ Mihalj u potkalničkome kraju, koje se sastoji od tri objekta – zemljane utvrde te dva kamena objekta vjerojatno sakralne namjene, provedena su geofizička istraživanja u kojima su prepoznate i nove, do sada nepoznate, strukture na ovome lokalitetu. Osnovni cilj geofizčkih istraživanja je bila procjena arheološkog potencijala izradom karata anomalija u različitim geofizičkim poljima primjenom georadarske metode (GSSI SIR3000, 400 MHz antena), magnetske metode (Geometrics G-858), metode električnog otpora na način geoelektričnog kartiranja (Geoscan RM15) i 2D geoelektrične tomografije (ARES) te niskofrekvencijske elektromagnetske metode (CMD Miniexplorer). Provedenim geofizičkim istraživanjima potvrđen je potencijal arheološkoga nalazišta i prikupljeni su svi potrebni podaci za ciljano određivanje pozicija arheoloških sondi u budućim arheološkim istraživanjima., The Institute of Archaeology (Zagreb) carried out the geophysical research of the late medieval archaeological complex Osijek Vojakovački – Mihalj (Koprivnica-Križevci County) in the cooperation with GEARH Ltd. (Maribor). The site consists of a wooden-earthen fortification (object 1) and the remains of two buildings with stone foundations for which we presume sacral purpose (objects 2 and 3). The basic goal of geophysical research was to evaluate the archaeological potential by creating anomalies maps in different geophysical fields using the georadar method (GSSI SIR3000, 400 MHz antenna), magnetic methods (Geometrics G-858), resistivity mapping method (Geoscan RM15), 2D resistivity tomography (ARES) and low-frequency electromagnetic method (CMD Miniexplorer). The geophysical research has confirmed the potential of the archaeological site and all the necessary data were collected for the purpose of determining the positions of archaeological trenches in future archaeological investigations. Furthermore, new, unknown structures were recognized at this site also which are not recognizable in terrain configuration. This especially refers to clearly recognized elongated building with five rooms in a row which is situated underneath the so called object 3 which appears above the earth as a circular stone building. Such disposition of the architectural remains underneath the surface opens the possibility of existence of a monastery, whereby this particular segment could belong to the northern wing of the monastery building. The rest of the building’s wings are less recognizable on some geophysical recordings in the southern area towards the church (object 2), and are probably less well preserved in their foundations.

Prezentirani su rezultati arheoloških istraživanja koje je Institut za arheologiju provodio od 2003. do 2013. godine. Izložba je postavljena u Arheološkom muzeju u Zagrebu 6.6.-19.8.2018.)

Tijekom proljeća i jeseni 2017. godine članovi projektnog tima TransFER proveli su reambulaciju i rekognosciranje šireg područja uz rijeku Dravu. Cilj terenskih pregleda bio je utvrđivanje poznatih arheoloških nalazišta i pronalazak novih lokaliteta povezanih s proizvodnjom i obradom željeza za potrebe znanstveno-istraživačkog projekta TransFER. No, osim položaja na kojima su po površini oranica pronađeni komadi kovačke ili talioničke zgure, tijekom više obilazaka evidentirano je nekoliko novih lokaliteta na kojima su nalazi koji ukazuju na kovačku ili talioničku djelatnost izostali, ali su prikupljeni brojni ulomci keramičkih posuda koji ukazuju na naseljenost lokaliteta u raznim razdobljima prapovijesti, antike i srednjega vijeka. U radu se donosi pregled novopronađenih arheoloških nalazišta evidentiranih na području koprivničke i đurđevačke Podravine., During spring and fall of 2017 extensive perambulations and field surveys have been undertaken on the wider territory along the Drava River. The objective of thise research, which was undertaken within a scientific-research project TransFER (IP-05-2016-5047), was to collect additional information on known archaeological sites and the discovery of new sites connected with the production and processing of iron. During the surveys over 200 archaeological sites were perambulated of which over 60 were new (Tab. 1). Even though more of these new sites, dated to various archaeological and historical periods (Fig. 2), from late Neolithic/early Eneolithic, through Bronze and Iron age and Antiquity up to medieval and Modern period, contained only pieces of ceramics, pieces of blacksmith’s or/and smelting slag were also found on a large number of them (Fig. 1). Even though pieces of Modern Age ceramics most probably found their way to these positions during fertilization or other agricultural activities, the dating range of all these sites points to the fact that the territory of the Koprivnica and Đurđevac part of the River Drava Basin has always been a favourable place to live.

Donosi se prikaz Starog grada Varaždina.

suradnja na izložbi „Poljana Križevačka 1 i 2 - nove spoznaje o prošlosti križevačke okolice“ (autori L. Okroša Rožić, D. Ložnjak Dizdar, M. Dizdar), Gradski muzej Križevci i Institut za arheologiju, Križevci, 5.– 22. rujna 2018.

Arheološko istraživanje provedeno je na tri položaja unutar srednjovjekovnog arheološkog kompleksa - drveno zemljanoj utvrdi, kamenoj utvrđenoj kući i kamenoj crkvi romaničkoga tlocrta

Obavljena je četvrta, završna sezona konzervatorskih radova na arheološki otkrivenoj kuli burga Vrbovca u Klenovcu Humskome. Konzerviran je unutrašnji prostor kule na način da se završnim slojem žbuke imitirao posljednji izvorni očuvani sloj podnice. Uz konzervatorske radove, nastavljena su i arheološka istraživanja unutar cisterne burga.

Probna arheološka istraživanja dala su izvanredne rezultate o stratifikaciji lokaliteta i o načinima gradnje bedema te pregradnjama i proširivanjima gradišta od 13. do u početak 16. stoljeća.

suradnja s Arheološkim muzejom u Zagrebu u sklopu izložbe „Povratak u prošlost - bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj / Back to the past - Copper Age in northern Croatia”, autori: Balen, Jacqueline ; Miloglav, Ina ; Rajković, Dragana, Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb, 30.8. – 19.11.2018.