Search

Ekološki problemi suvremenog društva ne mogu se niti pokušati razumjeti niti rješavati bez dubljeg razumijevanja etičkih principa koji vode donošenje odluka uključenih aktera. Odnosom čovjeka prema okolišu, a time i njegovim praktičnim djelovanjem prema živom i neživom svijetu koji ga okružuje, upravljaju etički principi koji potpadaju pod antropocentričke i eko/biocentričke orijentacije. Cilj je rada istražiti etičke perspektive hrvatskih građana/ki prema živom svijetu, i to kroz njihovu percepciju: 1) prava živih bića na život i 2) motiva čovjekove brige za živi svijet (biljke i životinje). U teorijskom dijelu rada ideja „prava živog svijeta na život“ određuje se kroz tri postojeća dominantna pristupa: (biološki) egalitarizam, antropocentrički ekscepcionalizam (čovjekova dominantnost) i borba vrsta za opstanak (prirodna kompetitivnost). Nadalje, „motivi čovjekova postupanja prema živom svijetu“ definiraju se kroz četiri ključna etička pristupa: deontološka etika (etika dužnosti), utilitarna etika (etika korisnosti), etika emotivnosti (osjećaji) i situacijska etika (okolnosti). U metodološkom dijelu rada prikazani su rezultati empirijskog istraživanja provedenog na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana/ki (2014.; N = 1000). Rezultati pokazuju da u svijesti većine ispitanika prevladava: 1) egalitarizam kao pravo na život (životinjske vrste imaju jednako pravo na život kao i čovjek) i 2) deontološka etika kao motiv čovjekova postupanja prema živom svijetu, s time da postoje određene statistički značajne razlike s obzirom na ispitana sociodemografska obilježja. Na kraju se daje i kraća usporedba dobivenih rezultata s rezultatima ranije provedenih istraživanja na užoj studentskoj populaciji (2005., 2007., 2010.)., In order to better understand and attempt to resolve today’s pressing environmental issues, we need a deper understanding of the ethical principals that guide the decisions of involved actors. The relationship between humans and their environment, including their practical behaviour toward the living and non-living world, is guided by ethical principles which are anthropocentric or eco/bio/centric in nature. The goal of this paper is to examine the ethical foundation of Croatian citizens’ relationship toward their living environment through their perception of 1) the right of the living beings to life and 2) the motives behind human care for the living world (plants and animals). In the theoretical part of the paper, the idea of “the right of the living world to live“ is defined by three dominant theoretical approaches: (biological) egalitarianism, anthropocentric exceptionalism (human domination) and the fight for survival (natural competition). Furthermore, “the motives behind human behaviour toward the living world“ are defined by four key ethical approaches: deontological ethics (duty), utilitarian ethics (usefulness), emotions (feelings) and situational ethics (circumstances). In the methodological part of the paper, the results from the empirical research conducted on the representative sample of Croatian citizens (2014, N=1000) are presented. The results reveal that most respondents prefer 1)“egalitarianism“ (animal species have the same right to life as humans) and 2)“deontological ethics“as the main motive for human behaviour toward the living world. In addition, statistically significant differences are found in relation to respondents’ socio-demographic characteristics. Finally, we offer a brief comparison of these results with those from the previous research done in 2005, 2007 and 2010 on a narrower student sample.