Search

This paper presents the possibilities of implementing the principles of circular economy in the upstream sector of the petroleum industry in order to reduce the negative impact of oil and gas exploration and production on the environment. It is obvious that the scope of these principles is very large, processing technologies and reusability are well known, but unfortunately there are still too few examples of their application in practise. The reasons for this are mostly insufficiently strict application of legal regulations and the high cost of applying the most modern waste treatment technologies.

In its geological past Earth has gone through several cold (ice ages) and warmer periods. Earth is now in the warmer period, but the average increase in global temperature, called global warming, which has been happening in the last hundred years, especially in the last 70 years, takes up special attention and causes significant concern of the scientific community. Global warming refers to changes within the climate system that have resulted in an increase in the average temperature on the Earth's surface since the mid-nineteenth century to the present day. Recent changes in global climate are largely attributed to human activities, and its direct consequence, but also an additional cause is the increase in global temperature. Climate change, which occurs due to global temperature increase, has different and long-term impacts on the environment and wildlife. This paper gives an overview of the impacts and consequences of the recent climate change on the ecosystem, weather conditions, seas and oceans and glaciers.

Buduće eksploatacijsko polje ugljikovodika (EPU) Severovci nalazi se na sjevernom dijelu Republike Hrvatske, u Koprivničko-križevačkoj županiji, te se većim dijelom prostire na području Općine Novo Virje, Općine Ferdinandovac i Grada Đurđevca, a manjim dijelom na području Općine Molve i Općine Kalinovac. Na budućem eksploatacijskom polju ugljikovodika Severovci planirani su sljedeći zahvati: opremanje bušotine Sev-1 površinskom i dubinskom opremom za pridobivanje plina, smanjenje bušotinskog radnog prostora Sev-1 na optimalnu veličinu za pridobivanje plina (80 m x 70 m) i izgradnja površinskog sustava za eksploataciju na BRP-u Severovci-1, izgradnju priključnog plinovoda DN 100 (4“) od bušotine Sev-1 do plinske stanice (PS) Molve istok te polaganje elektro i signalnog kabela u zajednički rov od BRP Mol-31R do BRP Sev- 1. S ciljem održavanja kontinuiteta proizvodnje ugljikovodika, u budućnosti se može pojaviti i potreba za rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih rudarskih i drugih objekata u funkciji tehnoloških procesa. Izrađena studija o utjecaju na okoliš eksploatacije nafte i plina obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša.

Domestic natural gas production in Croatia covers around 50% of total consumption while the rest of the domestic needs is covered by gas supply form the European gas market. As a solution to diversification and more secure natural gas supply in Croatia, the construction of a LNG receiving and regasification terminal has been considered. In last two decades various types of the terminal construction have been studied which resulted with the decision to build up a Floating Storage and Regasification Unit (FSRU) as a contemporary Croatian strategic project. In this paper, the LNG project in Croatia will be analysed due to the present situation on European and global gas market.

For the last few decades the petroleum companies base their development strategies on the concept of sustainable development taking into consideration all three dimensions of the sustainable development concept, namely the economic, the social and the environmental aspect. All the petroleum industry activities pose threat and have a significant impact to the environment. With the rise of environmental consciousness during the middle of the last century, environmental protection has been embedded into the petroleum industry activities but in the last few decades with rise of environmental standards it has become quite challenging for some petroleum companies to rise up to all the expectations. Petroleum industry in Croatia is based mainly around the activities of former national, today public limited, company INA. Three major environmental challenges facing petroleum industry in Croatia are greenhouse gas emissions from sour natural gas processing plant, corrosion pipeline damage and leakage and gas production platforms decommissioning in the northern Adriatic Sea. All the mentioned challenges will be analysed in the paper.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 130 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Bač-1Is bušaćim postrojenjem National-402. Zadatak bušotine je pronalaženje ležišta plina u Kloštar Ivanić formaciji. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika DR-02, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na području Općina Velika Pisanica. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Naftna industrija se susreće s problemima korozije od samih početaka djelovanja. Većina procesne opreme izrađena je uglavnom od ugljičnog čelika. Prilikom proizvodnje ugljikovodika, ovisno o vrsti ležišta, proizvodi se i slojna voda, čija se količina s vremenom povećava. Uz to, pridobiveni fluid može sadržavati i određene količine ugljikovog dioksida i sumporovodika, koji uzrokuju korozijska oštećenja opreme. Posljedice korozijskih oštećenja opreme, u najgorem slučaju, rezultiraju puknućem, pri čemu dolazi do izljeva ugljikovodika, posljedica čega su visoki troškovi sanacije zagađenog područja te nepoželjan utjecaj na okoliš. Najčešće se u svrhu sprečavanja nastanka korozije i njenog napredovanja primjenjuju inhibitori korozije. U novije se vrijeme, s ciljem dodatnog smanjenja negativnog utjecaja naftne industrije na okoliš, primjenjuju tzv. „zeleni“ inhibitori korozije (engl. Green corrosion inhibitors). Prva istraživanja vezana uz takve tipove inhibitora provedena su korištenjem ekstrakata biljaka kao inhibitora korozije.

Planirani zahvat obuhvaća uređenje bušotinskog radnog prostora Sel-1Is (plato veličine 140 x 100 m) za smještaj bušaćeg postrojenja i izradu bušotine Sel-1Is. U slučaju negativnog ishoda ispitivanja bušotine Sel-1Is: likvidaciju kanala bušotine, saniranje bušotinskog radnog prostora te vraćanje zemljišta vlasniku na daljnju uporabu. U slučaju pozitivnog ishoda ispitivanja bušotine Sel-1Is: smanjenje površine bušotinskog radnog prostora na optimalnu veličinu za smještaj opreme za pridobivanje ugljikovodika (70 x 30 m) ; izgradnju priključnog plinovoda promjera DN 100 (4“) i kondenzatovoda promjera DN 50 (2“), duljine 405 m, od bušotine Sel-1Is do priključka na otpremni plinovod i otpremni kondenzatovod čvor Vučkovec – čvor Međimurje. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica eksploatacijskog polja ugljikovodika „Zebanec“, u Međimurskoj županiji, na području Općine Selnica. Izradom bušotine Selnica-1 Istok (Sel- 1Is) namjerava se utvrditi perspektivna ležišta donje miocenskih pješčenjaka serije A (plinsko ležište) i A` (naftno ležište) te potvrditi rasprostiranje mezozojske karbonatne podloge neogena (plinsko ležište B), u kojem je dosadašnjim radovima utvrđeno zasićenje plinom. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 150 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Cerić-1 (Crć-1) bušaćim postrojenjem National-402. Za pristup bušotinskom radnom prostoru koristit se postojeći zemljani poljski put koji je spojen na makadamsku cestu koja vodi prema naselju Cerić. Zadatak bušotine je probušiti i ispitati potencijalno plinsko ležište u gornjo- miocenskim turbiditima (primarni cilj) te naftno ležište u brečo-konglomeratima Vukovarske formacije (sekundarni cilj). Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Sava-10 (SA-10), u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na području Općine Nuštar. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Planirani zahvat na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Đeletovci“ obuhvaća: izgradnju modularnog sustava od više skid jedinica za obradu plina na MOS Đeletovci, ugradnju kontejnera s utisnom klipnom sisaljkom na bušotinskom radnom prostoru Đt-6 te prenamjena postojećeg priključnog naftovoda bušotine Đt-6 u utisni vodovod, te ugradnju kontejnera s utisnom klipnom sisaljkom na bušotinskom radnom prostoru Đt-17. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog eksploatacijskog polja ugljikovodika “Đeletovci”, u Vukovarsko-srijemskoj županij, na području Općine Nijemci. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Planirani zahvat je privođenje eksploataciji postojećih bušotina Slc-2 i Slc-3 i njihovo priključenje na sabirno-otpremni sustav eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“ preko postojeće bušotine Slc-1. Radovi na izgradnji priključnog naftovoda i priključnog plinovoda za plinsko podizanje podrazumijevaju sljedeće aktivnosti: izgradnju nadzemnih priključnih naftovoda DN 80 (88, 9 x 4, 78 mm), standard API 5L, Grade B od bušotine Slc-2 do Slc-1 i od Slc-3 do Slc-1 ; izgradnju nadzemnih utisnih plinovoda za CO2 za plinsko podizanje DN 50 (60, 3 x 5, 5 mm) od bušotine Slc-1 do Slc- 2 i od Slc-1 do Slc-3 te spajanje na erupcijske uređaje ; instalaciju dozirnog agregata (DA) na armirano-betonske temelje na bušotinskom radnom prostoru Slc-2 i Slc-3 i postavljanje uzemljenja na bušotinske uređaje. Privođenjem eksploataciji postojećih bušotina Slc-2 i Slc-3 namjerava se osigurati kontinuitet eksploatacije ugljikovodika na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“, u Zagrebačkoj županiji, na području Općine križ. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 150 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Ber-1 bušaćim postrojenjem National-402. Zadatak bušotine je probušiti i ispitati potencijalno plinsko ležište u gornjomiocenskim (pontskim) pjščenjacima. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Sava-10 (SA-10), u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na području Općine Tompojevci. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Eksploatacijsko polje ugljikovodika „Sjeverni jadran“ obuhvaća plinska polja Ana, Annamaria, Ida, Ika, Ika JZ, Irina, Ivana, Vesna i kompresorsku platformu Ivana K, a nalazi se u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske. Zauzima površinu od 1 665, 48 km2. Na području eksploatacijskog polja ugljikovodika „Sjeverni jadran“ radi petnaest eksploatacijskih platformi (Ana, Annamaria A, Ida A, Ida B, Ida C, Ika A, Ika B, Ika JZ, Irina, Vesna, Ivana A, Ivana B, Ivana C, Ivana D i Ivana E) i jedna kompresorska platforma (Ivana K), a eksploatacija prirodnog plina se odvija od 22. listopada 1999. godine. Planirani zahvat poduzima se radi intenziviranja eksploatacije plina i povećanja iscrpka te procjene potencijala dublje zalježućih tankoslojevitih pješčenjačkih ležišta a obuhvaća sljedeće: (1) izradu i privođenje eksploataciji četiri nove bušotine (Ika B duboka, Ika-C, Ilena-2 i Ira-1DIR), (2) izgradnju tri nove eksploatacijske platforme (Ika C, Ilena i Ira) te, (3) izgradnju podmorskih priključnih cjevovoda od novih eksploatacijskih platformi do postojećih eksploatacijskih platformi i to: a) od nove eksploatacijske platforme Ika C do postojeće eksploatacijske platforme Ika JZ kao sabirne stanice, b) od nove eksploatacijske platforme Ilena do postojeće eksploatacijske platforme Ivana B i c) od nove eksploatacijske platforme Ira do postojeće eksploatacijske platforme Irina kao sabirne stanice. Planirane bušotine bit će izgrađene samopodižućom bušaćom platformom. Bušotina Ika B duboka bit će izgrađena s postojeće eksploatacijske platforme Ika B, a ostale će bušotine (Ika-C, Ilena-2 i Ira-1DIR) biti izgrađene na novim lokacija na koje će se, radi privođenja novih bušotina eksploataciji, postaviti nove eksploatacijske platforme Ika C (bušotina Ika-C), Ilena (bušotina Ilena-2) i Ira (bušotina Ira-1DIR). Nove eksploatacijske platforme Ika C, Ilena i Ira su tipa monopod kao i većina postojećih eksploatacijski platformi unutar EPU „Sjeverni jadran“ (npr. Ivana C, Ivana D, Ida A, Ida B, Ida C, Ika B, Irina, Ana i Vesna), a za pridobivanje i otpremu plina koristit će se isti tehnološki proces kao i na postojećim eksploatacijskim platformama. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (kvalitetu mora, kakvoću sedimenta, geomehaniku i statiku morskog dna, morsku floru i faunu, zrak i klimu, kulturnu baštinu, povećanje buke, nastanak otpada, zaštićena područja, ekosustave i staništa, ekološku mrežu, ribarstvo itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Eksploatacijska polja ugljikovodika Stružec, Mramor brdo, Voloder i Okoli nalaze se u Sisačko-moslavačkoj županiji na području Općine Velike Ludine, Grada Popovače i Grada Kutine, te u Zagrebačkoj županiji na području Općine Križ. Na eksploatacijskom polju ugljikovodika Stružec planirani su sljedeći zahvati, odnosno izgradnja slanovoda, dogradnja pumpaonice slojne vode (PSV) i ugradnja visokotlačnih centrifugalnih pumpi, izgradnja plinovoda i naftovoda, polaganje instrumentalnih i elektrovodova, ugradnja odvajača slobodne tekućine (OST) i visokotlačnog separatora/odvajača kondenzata iz komprimiranog kaptažnog plina (unutar kompresorske stanice (KS) Stružec) i rekonstrukcija sustava vatrozaštite na otpremnoj stanici (OS) Stružec. Na preostalim eksploatacijskim poljima obuhvaćenim ovom studijom, planirana je još izgradnja priključnog plinovoda i naftovoda te izgradnja betonskih temelja i postavljanje kompresora na lokaciji centralne plinske stanice (CPS) Okoli, na eksploatacijskom polju ugljikovodika Okoli. S ciljem održavanja kontinuiteta proizvodnje nafte i plina, u budućnosti se može pojaviti i potreba za rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih rudarskih i drugih objekata u funkciji tehnoloških procesa. Izrađena studija o utjecaju na okoliš eksploatacije nafte i plina obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša.

Objekti prerade plina Molve su tri procesne jedinice CPS Molve I, Il i III. Procesna jednica CPS Molve I puštena je u rad 1980. godine i ulaznog je kapaciteta 1x106 m3 plina/dan, CPS Molve II je puštena u rad 1984. godine i ulaznog je kapaciteta 3x106 m3 plina/dan, a CPS Molve III je puštena u rad 1992. godine i ulaznog je kapaciteta 5x106 m3 plina/dan. Nakon dugogodišnjeg rada procesnih postrojenja prerade plina na centralnoj plinskoj stanici (CPS) Molve (CPS Molve I, Il i III) i smanjenja pridobivenih količina prirodnog plina i plinskog kondenzata te povećanja pridobivenih količina slojne vode, nužni su određeni zahvati i preinake. Obuhvat zahvata se nalazi unutar ograde centralnih plinskih stanica (CPS) Molve I, Il i III i neće biti zadiranja u nove površine. Planirani zahvat obuhvaća sljedeće radove: (1) na CPS Molve I - optimizaciju parnog sustava, komprimiranje plina niskog tlaka na KS CPS I i djelomičnu dekomisiju, (2) na CPS Molve II - optimizaciju parnog sustava, prenamjenu dijela postrojenja, djelomičnu dekomisiju, redukciju NOx emisija plinskih turbina, proširenje kapaciteta pumpaone slane vode, (3) na CPS Molve III - optimizaciju NGL postrojenja i (4) na CPS Molve (CPS Molve I, II i III) - rekonstrukciju sustava za opskrbu i pripremu vode visoke tehnološke kvalitete te sustava za obradu otpadnih voda. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica eksploatacijskog polja ugljikovodika „Molve“, u Koprivničko-križevačkoj županiji, na području Općine Virje. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Za potrebe eksploatacije plina na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Vukanovec“ planira se spojiti bušotinu Vuk-1 cjevovodom na čvor Vučkovec. Iako trasa prolazi područjem dva eksploatacijska polja, plinovod od bušotine Vuk-1 (EPU Vukanovec) do Čvora Vučkovec (EPU Vučkovec) je u funkciji eksploatacije plina iz ležišta eksploatacijskog polja Vukanovec. Trasa rova za polaganje cjevovoda i kabela sastoji se od: (1) priključnog plinovoda DN 150 (6“), materijal prema API 5L GRADE B, debljina stjenke 6, 4 mm, maksimalni radni tlak do 70 bar, (2) priključnog kondenzatovoda DN 50 (2“), materijal prema API 5L GRADE B, debljina stjenke 3, 9 mm, maksimalni radni tlak do 70 bar, (3) tehnološkog (rasteretnog) cjevovoda DN 100 (4“), materijal prema API 5L GRADE B, debljina stjenke 5, 2 mm, maksimalni radni tlak do 50 bar, (4) optičkog kabela i (5) visokonaponskog 20 kV kabelskog voda standardnog presjeka 70 mm2. Priključni plinovod je dimenzioniran za transport 250 000 m3 plina/dan. Izmjenom postojeće trase rova za polaganje cjevovoda i kabela od BRP Vuk-1 do čvora Vučkovec ne mijenjaju se parametri planiranih cjevovoda (promjer, kvaliteta čelika, debljina stijenke, radni tlak) niti količina protoka plina kroz plinovod. Duljine postojeće i nove trase cjevovoda i kabela su jednake i iznose 3079 m. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica eksploatacijskog polja ugljikovodika „Zebanec“, u Međimurskoj županiji, na području Općina Gornji Mihaljevac, Sveti Juraj na Bregu, Štrigova i Selnica. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Eksploatacijska polja ugljikovodika Molve, Kalinovac, Stari Gradac, Gola, Ferdinandovac i Čepelovac-Hampovica nalaze se u Koprivničko-križevačkoj županiji na području Grada Đurđevca, Općine Gola, Općine Molve, Općine Hlebine, Općine Peteranec, Općine Novigrad Podravski, Općine Ferdinandovac, Općine Kalinovac, Općine Kloštar Podravski, Općine Novo Virje i Općine Virje, te u Virovitičko-podravskoj županiji na području Općine Pitomača, Općine Špišić Bukovica i Općine Lukač. Na spomenutim eksploatacijskim poljima ugljikovodika planirana je izrada novih bušotina Mol-43, StG-1R, StG-7, StG-8, Go-10 i Čep-1S i njihovo privođenje eksploataciji, izgradnja priključnih plinovoda i naftovoda te privođenje eksploataciji postojećih bušotina Mol-23, Mol-38, Mol-42, StG-3, F-18 i F-21, izgradnja utisnih slanovoda, postavljanje prenosivog kompresorskog postrojenja na postojećim plinskim bušotinama Mol-9, Mol-12, Mol-25, Kal-2, Kal-4R i Kal-21, izgradnja kompresorske stanice na PS Molve istok i na PS Gola duboka/CPS Gola, dogradnja sustava (komprimiranje/pumpanje) za otpremu nafte i ugradnja kompresora na Stanici za naftu i plin Ferdinandovac. S ciljem održavanja kontinuiteta proizvodnje nafte i plina, u budućnosti se može pojaviti i potreba za rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih rudarskih i drugih objekata u funkciji tehnoloških procesa. Izrađena studija o utjecaju na okoliš eksploatacije nafte i plina obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša.

Eksploatacijska polja ugljikovodika Jagnjedovac, Cvetkovec i Peteranec nalaze se u Koprivničko-križevačkoj županiji na području Grada Koprivnice i Općina Sokolovac, Koprivnički Ivanec, Đelekovec, Drnje, Peteranec i Rasinja te u Varaždinskoj županiji na području Grada Ludbrega. Eksploatacijsko polje geotermalne vode Lunjkovec-Kutnjak nalazi se u Koprivničko- križevačkoj županiji na području Općina Legrad, Đelekovec, Koprivnički Ivanec i Rasinja, u Varaždinskoj županiji na području Grada Ludbrega i Općina Mali Bukovec i Veliki Bukovec, te u Međimurskoj županiji na području Općine Donja Dubrava. Na planiranim eksploatacijskim poljima planirani su sljedeći novi zahvati odnosno izgradnja priključnih plinovoda od postojećih bušotina Jag-2, Jag-8, Jag-23, Jag-25, Jag-31 i Jag-37 alfa do postojećih priključnih cjevovoda na eksploatacijskom polju ugljikovodika Jagnjedovac, privođenje proizvodnji postojeće bušotine Cve-1 na eksploatacijskom polju ugljikovodika Cvetkovec, privođenje proizvodnji postojeće bušotine Per-4 na eksploatacijskom polju ugljikovodika Peteranec, te izrada nove bušotine Kt-1T, na eksploatacijskom polju geotermalne vode Lunjkovec-Kutnjak. S ciljem održavanja kontinuiteta pridobivanja nafte, plina i plinskog kondenzata u budućnosti se može pojaviti i potreba za rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih rudarskih i drugih objekata u funkciji tehnoloških procesa. Izrađena studija o utjecaju na okoliš eksploatacije nafte i plina obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša.

Pogon Vinkovci čine tri eksploatacijska polja ugljikovodika: naftno polje Đeletovci, naftno polje Ilača i naftno-plinsko polje Privlaka koja su smještena na području Vukovarsko- srijemske županije (općine: Otok, Nijemci, Stari Jankovci i Tovarnik). Osim izrade nove bušotine Đt-1z, te izgradnja potrebne infrastrukture za njeno privođenje proizvodnji u slučaju pozitivnog ishoda provedenih ispitivanja na navedenim eksploatacijskim poljima ugljikovodika trenutno nije planirana izgradnja novih objekata, ali se u cilju održavanja kontinuiteta proizvodnje nafte i plina u budućnosti može pojaviti potreba za rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih rudarskih i drugih objekata u funkciji tehnoloških procesa. Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije nafte i plina obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša.

Eksploatacijska polja ugljikovodika „Lipovljani“, „Jamarica“, „Kozarica“ i „Janja Lipa“ nalaze se na prostoru Sisačko-moslavačke županije (Gradovi Novska i Kutina te Općina Lipovljani) i Požeško-slavonske županije (Grad Lipik). Osim izrade nove bušotine Kz-42, te izgradnja potrebne infrastrukture za njeno privođenje proizvodnji u slučaju pozitivnog ishoda provedenih ispitivanja, na spomenutim eksploatacijskim poljima ugljikovodika trenutno nije iskazana potreba za izgradnjom novih objekata, ali se u cilju održavanja kontinuiteta proizvodnje nafte i plina u budućnosti može pojaviti potreba za rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih rudarskih i drugih objekata u funkciji tehnoloških procesa. Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije nafte i plina obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Eksploatacijsko polje ugljikovodika Mosti nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji na području Grada Koprivnica i Općina: Koprivnički Bregi, Novigrad Podravski, Sokolovac i Virje te u Bjelovarsko- bilogorskoj županiji na području Općine Kapela te do sada nije privedeno eksploataciji. Planiranim zahvatom nastoji se staviti u funkciju postojeće naftne bušotine (Mosti-6, Mosti-8 i Mosti-17) i plinsku bušotinu Mosti-10, te izgraditi sabirno-transportni sustav s potrebnom infrastrukturom. Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije nafte i plina obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Moderni brodovi za prijevoz ukapljenog prirodnog plina su brodovi s dvostrukim dnom čija se klasifikacija vrši prema tipu spremnika. Spremnici su posebno projektirani budući da se u njima skladišti prirodni plin ohlađen na -161 °C, što je temperatura vrelišta metana. Bitna karakteristika ukapljenog prirodnog plina je visoka zapaljivost, o čemu treba voditi računa pri projektiranju i rukovanju brodom. Razvoj brodova za ukapljeni prirodni plin započeo je sredinom dvadesetog stoljeća. Veličina skladišnog prostora tih brodova stupnjevito je rasla do današnje maksimalne veličine od oko 260000 m3. Svjetska flota brodova za ukapljeni prirodni plin danas broji više od 300 plovila.

In the global economy today energy certainly has a strategic importance. Almost 50 % of primary energy which Croatia needs is met by using natural gas. In the natural gas sector numerous organisational and structural changes have been occurring in the last few years. Data about needs and future plans considering natural gas supply in Croatia will be presented in the paper.

Prirodni plin se od izvora do potrošača najčešće transportira visokotlačnim plinovodima. Kada je udaljenost između mjesta proizvodnje i potrošnje veća od 4000 km, a i zbog diversifikacije dobavnih pravaca prirodnog plina, sve se više primjenjuje ukapljivanje prirodnog plina i njegov transport brodovima. Konačan izbor procesa za ukapljivanje prirodnog plina ovisiti će o varijablama projekta, stupnju razvoja novih ili poboljšanja postojećih procesa i raspoloživosti potrebne opreme. U radu su prikazani procesi koji se danas primjenjuju za ukapljivanje prirodnog plina i njihova zastupljenost u praksi.

Casing drilling technology involves drilling and casing a well simultaneously. It eliminates the conventional drill string by using the casing itself as the hydraulic conduit and means of transmitting energy to the bit. Casing drilling has been employed in many countries as an effective method of reducing the overall drilling costs by lessening drilling time and drill string problems encountered during conventional drilling process such as lost circulation, differential sticking, well control, and wellbore instability. This paper describes development, application area, benefits and limitation of casing drilling technology.

Geosteering includes trajectory changes in directional and horizontal drilling where decisions are made in real-time related to data acquired by logging while drilling measurements. Steering is possible by placing resistivity, gamma-ray, density and porosity sensors above the motor or integrating sensors in rotary steerable system. Procedures of geosteering provide precise wellbore positioning and production of oil and gas from thin reservoirs, drilling multi-lateral wells and extended-reach wells at lower cost. Currently used geosteering systems and their application during off-shore horizontal well drilling in Croatia will be presented in the paper.

Effect of polymer swelling that was considered to be a problem, gives today a possibility, to complete wells that are a problem one for conventional packer setting and sealing. Polymers (rubbers) can swell in hydrocarbons or water based fluids as well. Several ways of application have been accepted. Mainly they are connected with open hole and sand screen completions in unconsolidated formations. The ability of changing the volume to more than several hundred percent, can help to avoid packer failure. When defining swelling packer elements it is important to determine their mechanical properties, swelling speed in various fluids, and stability (ageing tests). To implement home made products it was necessary to provide laboratory testing equipment for such purpose. The developed apparatus enables use of different fluids, temperature change up to known reservoir temperature, and pressure differential that element can withstand.

Formate-based fluids has been successfully used in over hunders HPHT well operations since they introduced in field practice. They have many advantages when compared with conventional HPHT drilling and completion fluids such as: minimal formation damage, maintenance of additve stability at high temperatures, reduced hydraulic flow resistance, low potential for differential sticking, naturally lubricating, low corrosion rates, biodegradability with little risk to the environment ect. Formate-based fluids can be applied in deep slim hole drilling, shale drilling, reservoir drilling, salt drilling and gas hydrate drilling. The laboratory testing was carried out to evaluate the rheological behavior of formate-based fluids as a function of temperature. Formate-based fluids were formulated using potassium formate brine, xanthan polymer, PAC, starch and calcium carbonate. Experimental results show that potassium formate improves the thermal stability of polymers.

U Studiji je napravljena analiza tržišta i dobavnih pravaca prirodnog plina u Republici Hrvatskoj. Također je izvršena i analiza razvoja tehnologije transporta SPP- a brodovima te je za transport SPP- a izrađena tehno- ekonomska analiza. Osim navedenog Studija uključuje i analizu cijene transporta prirodnog plina u obliku stlačenog prirodog plina i ukapljenog prirodnog plina.

The introduction of positive-displacement steerable motors in directional drilling practice offers better directional control in comparison with earlier used directional drilling systems and makes directional drilling widely accepted technology. But some disadvantages of the technology as drilling the curved parts of the wellbores in sliding mode and hole cleaning connected problems, demand further development of directional drilling systems. That results in rotary steerable systems development introduced in the practice in the late 1990s. Systems enable continuous rotation of the drillstring during drilling and more efficient transfer of weight to the bit. That results in higher rate of penetration and improved hole cleaning. Application of the rotary steerable system in a hole drilling in the Adriatic Sea area in Croatia as well as characteristics of the system and results of the application will be presented in the paper.

One of technologies that can be used to increase profitability in the development of high cost off-shore operations as well as marginal or partially depleted reservoirs is so called intelligent completion. That implies such completion systems that allows monitoring, control and change of relevant data through production, by the use of remotely controlled and operated systems. Essence of the system is such way of completion that allows change of space and hydrocarbons flow conditions from the layer to the surface, without the need for further workover works. Technical characteristics of the system, with evaluation and a way of economic evaluation are presented in the paper.

Osim vrednovanja uspješnosti opremanja i održavanja bušotina bitna je i analiza rizika ili opasnosti od mogućih propuštanja opreme. Da bi se izbjeglo pretpostavke i nagađanja, moguće je primijeniti odgovarajuću kombinaciju metoda određivanja pouzdanosti pojedine komponente sustava. Procjena pouzdanosti uključuje povezivanje učestalosti kvarova s obzirom na proteklo vrijeme rada. Kao primjer primjene analize pouzdanosti poslužiti će moguće kombinacije opremanja bušotina na moru na platformama sa sidrenim užetima (TLP-eng. tension leg platform). Navedena analiza treba omogućiti razumijevanje opravdanosti primjene skupljih (ali pouzdanijih) komponenti opremanja sustava. Također će poslužiti za identificiranje kritičnih elemenata sustava koje bi trebalo drugačije projektirati ili eliminirati. Konačno, ona treba omogućiti vrednovanje alternativnih opremanja za bilo koji tip bušotine na kopnu ili na moru.

Proizvodnja ugljikovodika iz ležišta tradicionalno se povećavala izradom novih bušotina, što je imalo za posljedicu povećanje operativnih troškova. Izrada višekanalnih bušotina jedan je od načina smanjenja troškova. Iako je prva višekanalna bušotina izrađena već davne 1954. godine, ta je tehnologija uvedena u praksu tek prije petnaestak godina. U radu će biti prikazana važeća podjela višekanalnih bušotina, kao i današnja razina razvoja odnosno primjene višekanalne tehnologije.

Tijekom procesa bušenja tlak u bušotini je obično veći od slojnog tlaka. Pod djelovanjem diferencijalnog tlaka, koji je najveći na stijenkama kanala bušotine, dolazi do prodora filtrata isplake u stijene pribušotinske zone. Prodor filtrata uzrokuje povećanje slojnog tlaka, hidrataciju šejla i pojavu in-situ naprezanja. Ukoliko izazvana naprezanja premašuju čvrstoću stijena može doći do njihove deformacije i narušavanja stabilnosti kanala bušotine. Većina problema koji se javljaju pri bušenju šejla pripisuje se nadtlaku ili hidrataciji ili njihovoj kombinaciji. Različiti šejlovi različito se ponašaju u kontaktu sa isplakom ili njezinim filtratom. Zbog toga, pri izboru isplake koja će se primjeniti u konkretom slučaju, pažnju treba obratiti na tip odnosno sastav isplake koja, uz osiguranje stabilnosti kanala, treba zadovoljiti i ostale zahtjeve pri izradi kanala bušotine. U radu se prikazuju rezultati laboratorijskih istraživanja utjecaja odabrane isplake s različitim koncentracijama K2CO3, KCl i NaCl na stabilnost uzoraka jezgri iz bušotina Al Mahr-2 i Jihar-2. Za određivanje utjecaja isplake na uzorke stijena korišteni su test disperzije, test bubrenja i određivanje vremena kapilarnog upijanja.

Jedna od tehnologija koju je moguće primijeniti za povećanje profitabilnosti pri razradi marginalnih ili djelomično iscrpljenih ležišta je tzv. "inteligentno" opremanje. Ono podrazumijeva takve načine opremanja koji omogućavaju da se uz ostvarivanje proizvodnje prate relevantni parametri, te kontrolira i upravlja proizvodnjom pomoću daljinski upravljanih sustava. Bit sustava je onaj način opremanja koji omogućava mijenjanje mjesta i uvjeta protjecanja ugljikovodika iz ležišta do površine, bez potrebe za dodatne radove na održavanju bušotine.

Since, petroleum industry is considered to be one of the main environmental polluters, increased attention is put on environmental protection during petroleum activities for minimising their negative environmental impact. During exploration, well stimulation and oil and gas production a certain amount of reservoir brine, solids and other wastes are produced. By using injection technology petroleum industry waste is injected into suitable underground geological formations, from where it originated and it is safely removed from the human biosphere. With this injection technology, both the liquid and solid phases are deposited simultaneously and safely into the selected formation. Compared to the injection technology, surface disposal of petroleum industry waste, along with its technological imperfections, is much more expensive and more environmentally intensive. This kind of waste disposal technology has been known and implemented for more than half a century in developed countries. For the last two the same technology has also been used in Croatia. At this moment, petroleum industry waste is in Croatia injected just at one oil field, but there are several projects that consider wells and geological structures suitable for disposal of this kind of waste. With the negative publicity regarding environmental impact in the past, and considering the new set of environmental laws and standards, the waste injection technology could be the solution for the petroleum industry on how to achieve sustainable waste management and diminish its impact on environmental balance that is predicted to be even greater. Furthermore, implementation of injection technology could also be the solution for greenhouse gas problem.