Search

Increasing evidence points to host genetics as a factor in COVID-19 prevalence and outcome. CCR5 is a receptor for proinflammatory chemokines that are involved in host responses, especially to viruses. The CCR5-Δ32 minor allele is an interesting variant, given the role of CCR5 in some viral infections, particularly HIV-1. Recent studies of the impact of CCR5-Δ32 on COVID-19 risk and severity have yielded contradictory results. This ecologic study shows that the CCR5-Δ32 allelic frequency in a European population was significantly negatively correlated with the number of COVID-19 cases (p=0.035) and deaths (p=0.006) during the second pandemic wave. These results suggest that CCR5-Δ32 may be protective against SARS-CoV-2 infection, as it is against HIV infection, and could be predictive of COVID-19 risk and severity. Further studies based on samples from populations of different genetic backgrounds are needed to validate these statistically obtained findings.

Sažetak Uvodnog predavanja: Za učinkovitost javnozdravstvenih preventivnih programa, kao i u kliničkoj medicini, ključno je osiguranje i kontinuirano unaprjeđenje kvalitete te načela rada koja uključuju znanje, vještine i učenje, posvećenost, suradnju, i podržavajuću okolina. Unaprjeđenje kvalitete je važno jer značajno povećava učinkovitost preventivnih programa te doprinosi uspješnoj iprovedbi aktivnosti i realizaciji željenih ciljeva/rezultata. Unaprjeđenje kvalitete u provedbi programa cijepljenja tako doprinosi uspješnoj prevenciji i kontroli bolesti protiv kojih se cijepi. EVM postavlja standarde koje treba zadovoljiti svaki element u lancu opskrbe i provedbe programa cijepljenja i to je sustav sveobuhvatnog procesa kontinuiranog osiguranja i unaprjeđenja kvalitete programa cijepljenja. EVM je sustav evaluacije koji se razvio na temelju prethodna dva sustava koji su bili u upotrebi od 2003.2009. godine (EVSM – Effective vaccine store management i VMA – Vaccine management assessment), i kontinuirano se razviuja i unaprjeđuje prema povratnim informacijama korisnika, postoji nekoliko verzija, najnovija verzija je iz 2021. EVM je proces evaluacije/procjene kvalitete lanca opskrbe nacionalnog programa cijepljenja (ima više od 100 pitanja koji se koriste u evaluaciji) i uključuje procjenu kvalitete i određivanje prioriteta poboljšanja. Evaluacija se provodi na više razina (nacionalnoj – središnje skladište, regionalnoj, lokalnoj i na mjestu cijepljenja – ambulante, cijepni punktovi) i može se ocjenjivati svaka karika u procedbi programa cijepljenja. Sustav EVM je organiziran kroz kriterije, kategorije, zahtjevi i pitanja. Kriteriji su provedbene i upravljačke funkcije koje se provode, kategorije su inputi, outputi i performanse infrastrukture i provedbe. Zahtjevi/potrebe definiraju minimalne standarde za svaku kategoriju, a kroz pitanja se procjenjuje jesu li standardi zadovoljeni. Svaki kriteriji (postupci/funkcije i upravljanje infrastrukturom i programom cijepljenja) se ocjenjuju prema svakoj od kategorija. Na taj način se dobije kompleksna analiza koja omogućuje detaljan uvid u organizaciju i provedbu svakog elementa programa cijepljenja koji se procjenjuje na nekoliko razina i kroz nekoliko dimenzija/domena. U ovoj vježbi prikazat ćemo pregled sustava i alata za učinkovito upravljanje cjepivima (engl. Effective Vaccine Management, EVM) koje je razvila Svjetska zdravstvena organizacija, te detaljnije pokazati na praktičnom primjeru procjenu i evaluaciju jednog elementa/domene u organizaciji i provedbi programa cijepljenja – upravljanje zalihama cjepiva - Stock management. pomoću alata za osiguranje i unapređenje kvalitete (QA/QI) prilagođenih iz općih alata za područje promicanja zdravlja za uporabu na području prevencije infekcije HIV-om. Primjenom ovakvih alata provoditelji preventivnih programa dobit će uvid u razinu kvalitete provedbe svojih programa/projekata i mogućnosti unaprjeđenja u određenim područjima, a alati se mogu koristiti i za evaluaciju programa/projekata (radni paket 6. Primjena u praksi, work package 6. Practical Application). Time će se postići povećanje učinkovitosti i racionalizacija preventivnih programa. U sklopu vježbe u uvodnoj prezentaciji će se prikazati osnovne informacije o sustavu evaluacije aktivnosti u javnozdravstvenim programima koje je razvila Svjetska zdravstvena organizacija - Intra- Action Review, koji je izrađen za područje evaluacije i poboljšanja u području prevencije COVID-19, ali principi se mogu prilagoditi i koristiti i u drugim područjima.

Aim: Neuroinvasive arboviruses such as tick-borne encephalitis virus (TBEV), West Nile virus (WNV) and Usutu virus (USUV) are widely distributed in continental Croatia. We analyzed the prevalence of neuroinvasive arboviral infections detected in humans and animals ('One Health') in the 2022 transmission season. Methods: Diagnosis in humans was confirmed by detection of viral RNA in the cerebrospinal fluid (CSF) or urine (WNV) and/or specific IgM antibodies in the CSF (TBEV, WNV). In horses, WNV IgM/IgG antibodies were detected in serum samples. In a bird, USUV RNA was detected in brain tissue by RT-PCR. Results: During the 2022 transmission season (up to 31 August), TBEV infection was confirmed in 15 patients (12 males and 3 females ; median age 58, IQR=23-69 years). Clinical presentations were 'febrile headache' (N=2), meningitis (N=12) and meningoencephalitis (N=1). WNV was detected in five patients presented with meningitis (N=2), encephalitis (N=2) and myelitis (N=1). The median patients' age was 54 (IQR=28- 65) years. TBEV infections occurred from April to August in Primorje-Gorski Kotar (cluster of 8 cases), Osijek-Baranja, Varaždin, Virovitica- Podravina and Brod-Posavina County. WNV was detected in August in Osijek-Baranja and Zagreb County. Two TBEV infections were imported from Bavaria (Germany) and Poland. In addition, acute asymptomatic WNV infections (IgM positive) was recorded in four horses from Zagreb, Zagreb County and Brod- Posavina County. For the first time in Croatia, clinically manifest WNV neuroinvasive infection was confirmed in one horse from Osijek- Baranja County. USUV was confirmed in a dead blackbird (Turdus merula) from Zagreb presented with neurologic symptoms. Conclusion: TBEV infections were continuously detected in continental Croatian regions. Human WNV infections re-emerged in 2022 after a three- year absence. For the first time in Croatia, clinically manifest neuroinvasive infection was confirmed in a horse (WNV) and a blackbird (USUV).

U lipnju 2019. godine, Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je obaviještena o grupiranju oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa (KME) na području Gorskog kotara. Od šest oboljelih pacijenata, pet ih je konzumiralo nepasterizirano (sirovo) kozje mlijeko s obiteljske farme u razdoblju od dva tjedna prije pojave simptoma, dok je jedna oboljela osoba u anamnezi navela nedavni ugriz krpelja. Kako bi procijenili rizične faktore za infekciju proveli smo slučaj-kontrola studiju u kojoj je izabrano šest kontrolnih ispitanika među zdravim osobama, članovima obitelji ili stanovnicima sela u kojem je zabilježeno grupiranje oboljelih. Provedeno je epidemiološko anketiranje i virološko testiranje oboljelih osoba i kontrolnih ispitanika. Izračunali smo omjer šansi za pojedine rizične izloženosti. Uzorci seruma koza, konja i psa s obiteljske farme testirani su na prisutnost neutralizacijskih protutijela na virus KME (KMEV). Uzorci kozjeg mlijeka i 65 krpelja vrste Ixodes ricinus prikupljenih sa životinja testirani su na prisutnost KMEV RNA metodom RT-PCR. Oboljele su 4 osobe ženskog i 2 osobe muškog spola, a medijan dobi oboljelih osoba bio je 41 godinu (10-85 godina). Oboljele osobe imale su 25 (95% interval pouzdanosti 0.8-1410.2, p = 0.021) puta više šanse da konzumiraju sirovo kozje mlijeko u posljednja dva tjedna u odnosu na zdrave kontrole. Nitko od oboljelih niti kontrola nije bio cijepljen protiv KME. Virus KME nije dokazan u uzorcima mlijeka niti krpeljima, dok je serološko testiranje životinja s farme ukazalo na izloženost virusu: šest koza iz stada imale su neutralizacijska protutijela na KMEV. Rezultati istraživanja pokazali su da je izvor epidemije bila konzumacija nepasteriziranog kozjeg mlijeka s obiteljske farme. Nakon preporuke za prestanak konzumacije proizvoda od nepasteriziranog mlijeka, nije bilo novooboljelih osoba. Ova epidemija ukazuje na potrebu provođenja edukacije među proizvođačima i potrošačima o rizicima koje donosi konzumacija nepasteriziranih mliječnih proizvoda. Preporuča se dodatno testiranje ljudi, domaćih životinja i krpelja radi boljeg razumijevanja epidemiologije KME u Gorskom kotaru, te za ciljano donošenje preporuka o cijepljenju protiv KME.

Donošenje nove Direktive o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, kao i sve veći broj oboljelih od legionarske bolesti, ukazali su na potrebu za sustavnim pristupom u provedbi preventivnih mjera za smanjenje rizika od legionarske bolesti. Zbog bolje procjene rizika Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko- goranske županije je predložio, a Primorsko- goranska županija prihvatila, program pod nazivom „Legionella pneumophila - monitoring i edukacija“. Programom su obuhvaćeni subjekti od posebnog javnozdravstvenog interesa (klinički bolnički centar, lječilište, psihijatrijske bolnice, thalassotherapie, centri za rehabilitaciju, domovi za starije i nemoćne, sportski centri, dječji vrtići, fontane). Realizacijom programa subjekti su educirani o mjerama koje preventivno moraju poduzimati kako bi se smanjio rizik od pojave legionarske bolesti. Prije provedbe mjera suzbijanja provedena je analiza rizika u predmetnim objektima kojom su definirane kritične točke za razvoj i razmnožavanje Legionella te su dane preporuke za provedbu sanitarno - higijenskih i građevinsko - tehničkih mjera sanacije. U onim subjektima kod kojih je u uzorcima vode potvrđena prisutnost Legionella pneumophila, poduzete su mjere suzbijanja Legionella (pasterizacija i/ili hiperkloriranje) u vodoopskrbnom sustavu. Rezultati ostvareni realizacijom ovog programa potvrdili su opravdanost proaktivne uloge Zavoda za javno zdravstvo u prepoznavanju potencijalnih rizika i potrebi pravovremenog poduzimanja preventivnih mjera.

Prirodni ljekoviti činitelji su dijelovi prirode koji povoljno djeluju na unapređenje i očuvanje zdravlja, poboljšanje kvalitete života, kao i sprečavanje, liječenje, oporavak i rehabilitaciju. Hrvatska je nedvojbeno bogata nalazištima prirodnih ljekovitih dok su mjesta primjene puno manja zbog niza razloga. Upravo u javnom zdravstvu i mreži županijskih zavoda leži odgovornost za očuvanje prirodnih ljekovitih činitelja. Lječilišni turizam ne može opstati bez prirodnih ljekovitih činitelja koje dijelimo na klimatske, morske i toplične (balneološke) ljekovite činitelje. Potrebno je definirati i primijeniti lječilišne uvjete u zdravstvenom i lječilišnom turizmu.

Evaluacijom preventivnih aktivnosti na otoku Rabu postignuta je dostupnost, kontinuiranost i sveobuhvatnost preventivnih javnozdravstvenih usluga. U „Zavodu u malom“ kontinuirano se pruža preventivna zdravstvena skrb za stanovnike otoka Raba, iako ne smijemo zanemariti i izrazito sezonski karakter rada Ispostave u pružanju zdravstveno-ekoloških i higijensko-epidemioloških usluga čija je i izrazita specifičnost zdravstveni nadzor posebno onih koji pružaju razne ugostiteljsko- turističke usluge brojnim turistima. Prema načelu proaktivnog pristupa, značajno je unapređenje poslova na području higijensko- epidemiološkog nadzora subjekata u poslovanju s hranom. S epidemiološkog aspekta to istovremeno znači unapređenje preventivnih mjera za zarazne bolesti. Gotovo svi aspekti ekologije vezani za zdravstvenu ekologiju prisutni su i u turističkim aktivnostima. Heterogenost, dinamičnost, sezonalnost i elastičnost turističke potražnje daju novu dimenziju utjecaja na okoliš, odnosno na zdravstvenu ekologiju. U „Zavodu u malom“ na otoku Rabu, provode se preventivne zdravstveno-ekološke usluge s ciljem zaštite zdravlja ljudi (praćenje, ocjenjivanje, prevencija i korekcija) vezano uz čimbenike okoliša (bioloških, kemijskih, fizikalnih itd.) s potencijalno štetnim djelovanjem u svim medijima okoliša koji s čovjekom dolaze u dodir - voda, namirnice, zrak, tlo itd. Upravo u javnom zdravstvu i mreži županijskih zavoda stoji odgovornost za očuvanje prirodnih ljekovitih činitelja, bez kojih ne može opstati lječilišni turizam. Dobra kvaliteta prirodnog okruženja pruža više pogodnosti za zdravlje i dobrobit ljudi, a samim tim i za zdravstveni turizam.

Bakterija Legionella pneumophila tek je 1976. godine identificirana kao uzročnik teških, a ponekad i masovnijih oboljenja ljudi povezanih sa sustavima u kojima se može pronaći stajaća slatka voda. Legionele redovito koloniziraju razne vodoopskrbne sustave i uređaje, a čovjek se inficira inhalacijom kontaminiranog vodenog aerosola. Oboljevanju su podložne sve dobne skupine, češće stariji, s kroničnim bolestima pluća, srca i bubrega. Posebno su ugroženi imunokompromitirani. Legionela je odgovorna za 2-15% pneumonija u općoj populaciji. U cilju prevencije bolesti uzrokovanih patogenim legionelama, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske županije (NZZJZ) provodi propisane i preporučene preventivne i protuepidemijske mjere. Temelj za protuepidemijske i preventivne mjere predstavlja Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i niz stručnih preporuka nacionalne i međunarodne razine. U analizi rizika od legionarske bolesti koriste se različite laboratorijske metode dokazivanja legionele iz uzoraka vode, a što NZZJZ samostalno provodi od 2013. godine.

Na području grada Čabra javna vodoopskrba vrlo je kompleksna. Voda se doprema CVS-om (centralni vodoopskrbni sustav), koji zahvaća lijevi izvor Čabranke i opskrbljuje mjesta: Čabar, dio Prezida, Tršče i Gerovo. Plešce dobiva vodu iz izvora Podstene i Požarnica, preostali dio Prezida iz izvora Mlake, Mandli iz izvora Mandli, Donji Žagari iz izvora Žagari i Hrib iz izvora Hrib. Analizirani su rezultati ispitivanja kakvoće vode za ljudsku potrošnju petogodišnjeg županijskog monitoringa, u razdoblju od 2012. do 2016. g. U odnosu na ostale dijelove Primorsko- goranske županije, na području Čabra zabilježeni su značajno veći udjeli zdravstveno neispravnih uzoraka. Ukupno je ispitano 519 uzoraka, od čega je 38% (N=197) bilo nesukladno prema kriterijima Pravilnika (NN 125/13, 141/13, 128/15). Dominantni uzrok onečišćenja bio je mikrobiološki (27% ; N=138), a fizikalno-kemijske standarde nije zadovoljilo 14% (N=75) uzoraka. Promatrajući samo mikrobiološki neispravne uzorke, kod njih čak 83% (N=114) zabilježeno je fekalno onečišćenje. U promatranom razdoblju svi ispitani mikrobiološki pokazatelji pokazali su rastući trend. Značajno poboljšanje u kakvoći vode zabilježeno je 2013. g., međutim tada su uz najviše koncentracije rezidualnog klora mjerene i najviše koncentracije THM-a, ali još uvijek unutar dozvoljenih vrijednosti. Koncentracija rezidualnog klora u najvećem broju uzoraka (38%) je minimalna dok u čak 8% uzoraka prelazi propisanu MDK vrijednost od 0, 5 mg/l. Nakon 2013. g. pokazatelji mikrobiološkog onečišćenja ponovno su u porastu, što ukazuje na neadekvatno održavanje vodoopskrbnog sustava, primarno na nedostatak kontinuirane dezinfekcije.

Dovoljna količina zdravstveno ispravne vode za piće predstavlja osnovni preduvjet razvoja društva. Zdravstveno neispravna voda za ljudsku potrošnju, za posljedicu može imati učestale hidrične epidemije. S obzirom da je na području Gorskog kotara zabilježen veći postotak nesukladnosti u odnosu na kriterije definirane Pravilnikom (NN 125/13, 141/13, 128/15), cilj ovog rada bio je prikazati rezultate ispitivanja županijskog monitoringa kakvoće vode u vodoopskrbnoj mreži ovog područja. Goransko stanovništvo vodom za piće opskrbljuju tri komunalna društva, iz Delnica, Čabra i Vrbovskog. Analizirani su rezultati kakvoće vode s područja opskrbe pojedinog komunalnog društva, te je praćen trend kretanja rezultata tijekom petogodišnjeg razdoblja (2012.–2016.). Također, rezultati ispitivanja uspoređeni su sa rezultatima šest ostalih komunalnih društva u Primorsko-goranskoj županiji, koja među županijama generalno zauzima jedno od vodećih mjesta u državi po kakvoći vode za ljudsku potrošnju kao i priključenosti stanovništva na vodoopskrbnu mrežu. Analiza podataka pokazala je značajno veći udio zdravstveno neispravnih uzoraka na području komunalnog društva Čabar u odnosu Vrbovsko i Delnice. U usporedbi s županijskim prosjekom, u Gorskom kotaru je veći udio nesukladnih uzoraka. Uzrok nesukladnosti je u najvećem broju slučajeva fekalno onečišćenje, po čemu se Gorski kotar također razlikuje od ostalih dijelova županije, gdje je onečišćenje također najčešće mikrobiološko, ali ne fekalnog podrijetla.

Natural health remedies are parts of natural attractions that have a favorable effect on preservation and improvement of health and the quality of life, as well as prevention, treatment, and rehabilitation of disease (talassotherapy, climathoterapy, balneotherapy). Environmental health is by definition is the branch of public health that is concerned with aspects of the natural and built environment that may affect human health. We anonymously ask 100 employees of the Teaching Institute of Public health of Primorsko - goranska county as medical tourists to fulfill a questionnaire and choose between the same medical procedures in natural health resort destination which offers natural health remedies and some other destination, with of course the same cost of travel and accommodation. Also we ask if they will stay a day or two longer in natural health resort destination if they choose that destination. In the questionnaire 56% choose natural health resort destination also 57.1 % of them choose to stay longer. We conclude that potential tourist in medical tourism will choose more often the same medical procedure with the same costs in natural health resort destination also that he/she will have tendency to stay for a longer time, which will benefit the natural resort destination. We need law regulations that when natural health resort is regarded as one, it must have above standards in environmental health with continuous following of health promotion indicators.

Prikazana je obrada tri slučaja morbila u Rijeci početkom 2015, poduzete protuepidemijkse mjere, obrada kontakata oboljelih.Prikazano je kretanje broja oboljelih od morbila u Primorsko goranskoj županiji od 1971. do 2015.

S pojavom epidemije Ebole u Africi , pripreme za slučaj unosa Ebole u našu županiju su se intenzivno provodile. Zdravstveni nadzor je proveden nad velikim brojem osoba koje su se vraćale iz zemalja gdje je bilo Ebole, najviše iz Nigerije.

One of the most important factors of successful substance abuse treatment is the early start. In Croatia adolescents start with substance abuse approximately at age of 16. Recent selection method for identification of adolescents in the substance abuse risk (drug tests from urine samples), was simple and exact method but used very rare, usually guided by the pressure of parents or the court. Also, such method presented the source of legal and ethical questions. So, the application of standardized psychological tests, the measued relevant aspects of personality, during systematic medical exams of adolescents could hep with this early detection. These aspects are: a) the level of life quality in the light of perception of adolescent interaction with his/her environment, their personality traits and cognitive functioning b)the amount of given support in the process of psychosocial development of adolescent, which is very important in that development period, and the level of adolescent self-esteem c)the characteristics of family dynamic, social status, communication styles and parenting styles First, standardized psychological tests would be used and also the validation of the new ones would be carried. Second, the screenig would be done. Finally, the adolescents in the risk would be directed to the conseling centers. Their attitudes and behaviour could be modified if they have been involved in different psychotherapeutic/counseling processes.Considering ethical and legal questions, described detection method presented here was more suitable one than the others.

U Priručniku su opisana osnovna načela i svrha organizacije centara za dobrovoljno HIV savjetovanje itestiranje. Priručnik sadrži i poglavlja o smjernicama te protokolu rada u centrima koja će zdravstvenim djelatnicima, liječnicima i članovima njihovog tima u praksi biti korisno pomagalo (osnovne informacije o HIV/AIDSu i HIV savjetovanju i testiranju, vještine savjetovanja, organizacija službe, protokol rada u Centru za dobrovoljno HIV savjetovanje i testiranje, zakonski propisi i etički aspekti rada, postupci i pojmovnik)

Uvod: COVID-19 (engl. coronavirus disease 2019 ) je virusna zarazna bolest koju uzrokuje SARS-CoV-2 virus (engl. severe acute respiratory syndrome coronavirus). Prvi slučajevi ove bolesti zabilježeni su krajem 2019. godine u kineskom gradu Wuhanu. Nakon prvih detektiranih slučajeva u Kini, virus se vrlo brzo proširio cijelim svijetom. Tijekom prvog vala širenja SARS Cov 2 virusa, u proljeće 2020. godine, došlo je do porasta broja oboljelih od COVID-a 19 i do dodatnog opterećenja bolničkih sustava. Svaki bolesnik koji zatraži medicinsku pomoć u OHBPu prolazi proces procjene prioriteta liječenja, odnosno trijaže, kojim se određuje kategorija hitnosti i okvirno vrijeme zbrinjavanja. Za postupak trijaže su zadužene posebno educirane medicinske sestre /tehničari zaposleni u OHBP-u Cilj: Cilj istraživanja je ispitati udio COVID 19 bolesnika u ukupnom broju zaprimljenih bolesnika, utvrditi pripadajuću trijažnu kategoriju i daljnji tijek liječenja COVID 19 bolesnika u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu Opće bolnice Gospić u razdoblju od 1. 01. 2021. do 31.12. 2021. godine. Metode: U istraživanju je sudjelovalo ukupno 2405 COVID 19 bolesnika koji su obrađeni u Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu Opće bolnice Gospić u razdoblju od 1.01.2021. do 31.12.2021. Podaci o bolesnicima su uzeti retrospektivnom analizom medicinske dokumentacije Rezultati: Udio bolesnika sa COVID-om 19 bilo je 15,46%, Najveći broj zaprimljenih bolesnika je bio u travnju19.0% i studenom 17.2%, prvoj trijažnoj kategoriji je pripadalo 0.3%, a drugoj trijažnoj kategoriji 2.6% bolesnika. 1. i 2. trijažnoj kategoriji češće su pripadali muškarci i stariji od 75 godina, 74,8% bolesnika u bilo je bez kroničnih bolesti, 55,2% bolesnici u dobi od 66 do 75 godina ima dvije kronične bolesti, 37,8%. bolesnika je zadržano na bolničkom liječenju i bilo je starije od 75 godina Zaključak: Tijekom pandemije COVID-19 svim bolesnicima u hitnom bolničkom prijemu je potrebno pružiti jednake uvijete skrbi vodeći računa o poštivanju epidemioloških mjera kako ne bi došlo do širenja virusa na ostale pacijente i zdravstveno osoblje, Introduction: COVID-19 (Coronavirus disease 2019) is a viral infectious disease caused by the SARS-CoV-2 virus (severe acute respiratory syndrome coronavirus). The first cases of this disease were recorded at the end of 2019 in the Chinese city of Wuhan. After the first detected cases in China, the virus spread very quickly throughout the world. During the first wave of the spread of the SARS Cov 2 virus, in the spring of 2020, there was an increase in the number of patients with COVID-19 and an added burden on hospital systems. Any patient who requests medical assistance in the OHBP goes through the process of assessing the priority of treatment, triage, which determines the category of urgency and the approximate time of care. Objective: The objective of the research is to examine the share of COVID 19 patients in the total number of admitted patients, to determine the corresponding triage category and the further course of treatment of COVID 19 patients in the Unified Emergency Hospital Admission of the Gospić General Hospital in the period from 01/01/2021 to 12/31/2021. Methods: A total of 2,405 COVID 19 patients who were treated in the Unified Emergency Department of the Gospić General Hospital in the period from January 1, 2021. until 31.12.2021. Data on patients were collected through a retrospective analysis of medical records Results: The share of patients with COVID-19 was 15.46%, the largest number of admitted patients was in April 19.0% and November 17.2%, the first triage category was 0.3%, and the second triage category was 2.6% of patients. The 1st and 2nd triage categories more often belonged to men and older than 75 years, 74.8% of patients were without chronic diseases, 55.2% of patients aged 66 to 75 years had two chronic diseases, 37.8% the patient was kept on hospital treatment and was older than 75 years Conclusion: During the COVID-19 pandemic, it is necessary to provide equal conditions of care to all patients in emergency hospital admission, taking care to observe epidemiological measures in order to prevent the spread of the virus to other patients and health personnel

Implementacija sustava upravljanja rizicima u zdravstvenoj njezi u stacionaru IDZ Pazin dovela je do praćenja potencijalnih rizika te smanjenju negativnih ishoda čime se osigurala kvaliteta zdravstvene njege. Kvalitetu ukupne zdravstevne skrbi pacijenata smještenih u stacionaru Pazin omogućuje pridržavanje svih okolišnih čimbenika za pacijenta te zaposlenike, poštujući standarde kvalitete., The implementation of the risk management system in health care in the IDZ Pazin hospital has led to the monitoring of potential risks and the reduction of negative outcomes, thus ensuring the quality of health care. The quality of the overall health care of patients placed in the Pazin hospital enables compliance with all environmental factors for the patient and employees, respecting quality standards.