Search

Prikaz zbirke kratkih priča Maše Kolanović “Poštovani kukci i druge jezive priče” koja je 2020. godine dobila Nagradu Europske unije za književnost. Maša Kolanović u 12 kratkih priča opisala je sve dijagnoze suvremenog kapitalizma i tranzicije u Hrvatskoj danas. Inovativno i hrabro uhvatila se ukoštac s brojnim tabu-temama današnjice, da bi kroz rijetko viđene hibridne žanrove u hrvatskoj književnosti ‘tranzicijske gotike’, ‘postsocijalističke zone sumraka’ i ‘jezive stvarnosne proze’ ispripovijedala kako izgleda kafkijanski svijet u lokalnom, hrvatskom kontekstu.

Prikaz knjige Larisina pisma u izdanju Art Radionice Lazareti iz 2019. godine. Larisina pisma na konceptualno inovativan način predstavljaju pisma djevojčice Larise Ivanovne Lavrenko iz Sovjetskoga saveza upućena dječaku Antunu Caru u Jugoslavije nastala u tri godine međusobne prepiske, od 1967. do 1970. godine.

Prikaz knjige akademske slikarice Jelene Trpković iz Beograda “Sisak – Dubrovnik: pisma ljeta 1980.” koju je 2019. godine izdala udruga Kultura vrijednosti iz Siska. U knjizi slikarica predočava izbor iz svoje intimne korespondencije nastale tijekom ljetnog boravka u likovnoj koloniji Željezare Sisak davne 1980. godine. U sadržajem bogatoj, a obimom skromnoj knjizi “Sisak – Dubrovnik: pisma ljeta 1980.” sabrani su dijelovi iz pisama koje slikarica Jelena Trpković šalje u Dubrovnik svom suprugu, dubrovačkom književniku Milanu Milišiću kako bi mu približila vlastitu svakodnevicu likovne kolonije i život u gradu Sisku.

Prikaz romana “Otok” klasika mađarske književnosti 20. stoljeća Sándora Máraija iz 1934. godine u prijevodu Xenie Detoni (OceanMore, Zagreb, 2020). U ovom kratkom romanu Márai je osmislio i opisao fikcionalni Dubrovnik tridesetih godina prošlog stoljeća. Kriminalistički zaplet romana samo je povod za razrješenje niza filozofskih pitanja i životnih dilema koje su glavnog lika i nagnale na putovanje u Dubrovnik.

Prikaz pjesničke zbirke “Ptice koje se prerano svuku” akademika Luka Paljetka (Društvo dubrovačkih pisaca, 2019.). Pjesme se grafički nižu u neprekidnom brojčanom nizu, a ritam pjesničkoj zbirci diktira neminovnost sudbine koja razdvaja pjesme u dvije cjeline određene prolaznošću života. Većina pjesama u zbirci tako bilježi vrijeme suočavanja s bolešću bračne partnerice gdje se metafizički pojmovi i filozofska razmišljanja izmjenjuju sa sjećanjima na povijest jedne ljubavi.

Prikaz publikacije Centra za mirovne studije "Učiti za mir", objavljena 2011. godine. Publikacija nudi preciznu, detaljnu i stručnu analizu vrijednosti, sadržaja i metoda mirovnog obrazovanja te najprikladniji način njegovog uvođenja u formalni obrazovni sustav.

U radu se prikazuju i problematiziraju višeznačni odnosi postkomunističkog svijeta i to kroz interpretaciju romana „Hansenova djeca“ (2004.) suvremenog crnogorskog književnika Ognjena Spahića. Također, definira se geografski i romaneskni prostor Srednje (Istočne!) Europe, obilježen višestrukim kolonijalnim odnosima moći i ugnjetavanja, te se problematizira neraskidiva veza povijesne “istine” i književne “laži” koju postmodernistička paradigma konstantno propituje i kritizira. Svi ovi pojmovi dobivaju novu dimenziju i težinu promatrajući se u novom historijskom i prostornom kontekstu europskog kontinenta (post)komunističkog razdoblja. Dodatna razina interpretacije aktualnih pojmova književne i kulturne teorije moguća je i zbog glavnog motiva analiziranog romana, bolesti gube, koja u romanu funkcionira kao višeslojna metafora (post)komunističkog tranzicijskog prostora i vremena.

Interkulturna interpretacija dramskog opusa srpske spisateljice Biljane Srbljanović, prije svega njezine diplomske drame Beogradska trilogija (1997.), u ovom radu, suprotstavlja se aktualnom europskom projektu o interkulturalnosti kao novoj spasonosnoj ideologiji. Ne zanemarujući realne poteškoće interkulturne paradigme, rad propituje održivost interkulturnih pojmova, prije svega (ne)mogućnost interkulturnog (pa onda i interkonfesionalnog i intercivilizacijskog) dijaloga. Propitivat će se i temeljni pojmovi interkulturne hermeneutike, svoje-tuđe i domaće- strano, koji čine tematsku osnovicu u većini dramskih tekstova Biljane Srbljanović. Iako autorica nije pozicionirala vlastitu poziciju kao interkulturnu, odnosno nije autorica dvojbene nacionalne (više)pripadnosti, njezini dramski tekstovi to svakako jesu, što će se i pokušati dokazati u ovom radu.

Prikaz zbornika Въпреки различията. Интеркултурни диалози на Балканите (2008.) koji je rezultat međunarodne konferencije održane u Sofiji 2006. godine. Autori ovog zbornika zagovaraju interkulturne dijaloge usprkos različitosti.

Zadatak Antifašističkog vodiča za ljepši svijet je da olakša pristup historiji i praksi antifašizma. Nastoji antifašizam izvući iz njegove okoštale sadašnjosti, kako bi ga se osvježilo i prilagodilo budućnosti. Ne nastoji ga se ponovo izmisliti, već teži da ga se radikalno i suvremeno promišlja, kako bi postao izvodiv.

Osnova ostvarenja prava manjina koja osiguravaju oživotvorenje i očuvanje njihovih kulturnih specifičnosti nije zakonsko propisivanje, već ostvarivanje takvih prava u klimi društvene tolerantnosti, prihvaćanja činjenice multietničnosti i prava na očuvanje kulturalnih specifičnosti onih društvenih skupina koje nisu većinske. U ovom izlaganju propitujem je li hrvatsko društvo spremno suočiti se s ovim zahtjevom. Potom propitujem koju definiciju snošljivosti i međukulturnog dijaloga prihvatiti, a da ona bude prihvatljiva i nacionalnim manjinama, posebice njihovim istaknutim aktivistima i političarima, a i većinskom narodu i njeovim političkim predstavnicima? U uvodnom dijelu izglaganja, osvrćem se na zakonodavne standarde koji obvezuju hrvatske institucije u pogledu promicanja kulture tolerancije i zakonskog utemeljenja prava nacionalnih manjina. Potom analiziram prvenstveno stanje u hrvatskom društvu ; fenomene poput retradicionalizaicje hrvatskog društva, eskalacije netrpeljivosti prema manjisnkim društvenim skupinama, te komercijalizaicju ukupne tematike u medijima - koja ne zaobilazi čak ni javne medije koji bi trebali prvenstveno težiti obrazovnoj i informativnoj funkciji. Sugeriam zaključno da je izostanak etničkog pluralizma u medijima, vidljiv kroz često etiketiranje pripadnika nacionalnih manjina te getoizaicja tema koje se tiču manjina (kroz posebne formate emisija za i o manjinama ili kroz specijalizirana manjinska glasila koja su namijenjena uskom čitateljskom krugu) kočnica uspostavi hrvatskog društva kao multuietničkog i multikulturalnog. Naime, dokle god prihvaćamo nezastupljenost manjina u političkim, obrazovnim, zabavnim, informativnim, dakle svim programima elektornskih medija ili u svim rubrikama tiskovina, društveno nismo sazreli i dokazali da je zaživio duh snošljivosti i međukulturnog dijaloga, uzajamnog poštovanja i razumijevanja između svih građana, bez obzira na njihovu etničku, kulturnu, jezičnu ili vjersku pripadnost.

Autori se u radu bave ulogom vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u djelovanju prema medijima na lokalnoj i regionalnoj razini, koja im je namijenjena Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Točnije, autori predstavljaju dijelove istraživanja "Funkcioniranje vijeća i predstavnika nacionalnih manjina", koji ukazuju na mjeru u kojoj vijeća i predstavnici zaista i ispunjavaju tu svoju funkciju u praksi.