Search

The study presents the results of a three-year experiment (2013–2015) that was carried out to determine a relationship between the soybean yield components and the seed yield under different irrigation treatments. The results indicated that the study year had the greatest effect on the number of nodes per plant (NNP), while an interaction between the irrigation and experiment year was also statistically significant. The highest average NNP was observed in 2015, being 33% higher when compared to the year 2014. The highest number of seeds per plant (NSP) was observed in 2015, being 20% and 31% higher when compared to 2013 and 2014. An abundant irrigation resulted in the highest NSP when compared to a rational and control treatment. Irrigation, study year, and their interaction did not have a statistically significant effect on the thousand seed weight (TSW) (g), but the lowest average TSW (g) was obtained in the control treatment of each study year. Regression models pertaining to the seed yield prediction in the control treatment and rational irrigation were not statistically significant. However, in the abundant irrigation, the regression model based on the TSW (g), NNP, and the NSP as the predictors provided for a statistically significant model seed yield prediction, but only the NSP was identified as a highly significant seed yield predictor.

Urbana vegetacija ima pozitivan utjecaj na više elemenata mikroklime, kao što je smanjenje temperature zraka ljeti, pročišćavanje zraka te ublažavanje buke nastale uslijed prometa i industrije. Ovo istraživanje fokusira se na bijeli žalosni dud (Morus alba var. pendula), kao biljnu vrstu otpornu na sušu i onečišćenje zraka koja predstavlja stanište brojnim pticama. Cilj istraživanja je određivanje mogućnosti predikcije koncentracije klorofila u listu putem SPAD vrijednosti bijelog žalosnog duda, kao prediktora zdravlja urbane vegetacije iz multispektralnog snimanja bespilotnim zrakoplovom radi efikasnijeg praćenja zdravlja vegetacije gradskim službama. Terenski posao SPAD uzorkovanja i multispektralnog snimanja proveden je 11. svibnja 2022. godine u Perivoju kralja Petra Krešimira IV. Klorofilmetrom SPAD 502DL prikupljeno je 38 očitanja s pet jedinki bijelog žalosnog duda. Iz multispektralnih snimki DJI P4 Multispectral bespilotnog zrakoplova izračunato je pet spektralnih kanala te sedam spektralnih indeksa. Za predikciju SPAD vrijednosti regresijom temeljenom na strojnom učenju korištena su tri algoritma: random forest (rf), support vector machine (svm) i neural network (nnet). Ocjena točnosti provedena je 10- dijelnom krosvalidacijom iz koeficijenta determinacije (R²) i korijena srednje kvadratne pogreške (RMSE). Najpouzdanije rezultate proizvela je predikcija korištenjem algoritma nnet (R² = 0.636, RMSE = 2.318), ispred svm (R² = 0.479, RMSE = 2.312) i rf (R² = 0.455, RMSE = 2.526) algoritama. Najvišu relativnu važnost varijabli postigli su spektralni kanali i spektralni indeksi izvedeni iz vidljivog dijela spektra elektromagnetskih valova, što ukazuje na mogućnost pouzdanog korištenja jeftinije varijante bespilotnog zrakoplova s RGB kamerom. Buduća istraživanja fokusirat će se na terensko prikupljanje većeg broja uzoraka SPAD vrijednosti, kao i uključivanje više vrsta urbane vegetacije u istraživanje.

The production of soybean (Glycine max L. Merr.) has increased significantly in recent years and represents one of the most important highly profitable legumes. Multiple linear regression (MLR) represented a conventional prediction approach and served as the baseline for evaluating the efficiency of machine learning algorithms for the prediction of soybean yield according to irrigation and nitrogen fertilization. Random forest and Extreme gradient boost outperformed the conventional Multiple linear regression according to all three metrics, producing 9.7% and 9.5% higher R2 than baseline.

Vaskularna flora sve je ugroženija uslijed utjecaja urbanizacije i intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Gubitak prirodnih staništa zbog promjena u poljoprivredi, odvodnjavanja močvarnih staništa i promjena vodnog režima, gradnje infrastrukture, mogu se smatrati glavnim razlozima smanjenja rasprostranjenosti i brojnosti biljnih vrsta. Na području Općine Bilje provedeno je istraživanje s ciljem praćenja stanja, inventarizacije i utvrđivanja zone obuhvata Biljske stepe, s preporukama za izmjenu zone obuhvata. Livada u središtu groblja, koja dijeli stari od novog dijela, a također i zatravljeni dio starog groblja predstavljaju posljednji ostatak stepolike livade u Hrvatskoj. U tom fitogeografski zanimljivom području gdje se susreću dvije velike fitogeografske provincije, znatan je udio istočnije rasprostranjenih stepskih, kserotermnih elemenata, kojima je tu i zapadna granica rasprostranjenosti. Na Biljskoj stepi evidentirano je šest endemskih biljnih vrsta: crnkasta sasa, Pulsatilla pratensis (L.) Miller ; crvena iglica, Geranium sanguineum L. ; mađarski divokozjak, Doronicum hungaricum Rchb. f. ; mali kaćun, Orchis morio L. ; patuljasti bademić, Prunus tenella Batsch i šarena perunika, Iris variegata L. Segment praćenja endemskih biljnih vrsta na Biljskoj stepi proveden je korištenjem tri neovisne skupine kriterija: vegetacije (na temelju snimki prikupljenih pomoću bespilotnog zrakoplova), topografije (na temelju analize mikroreljefa) i tla. Prostorni podaci tri temeljna kriterija agroekološke pogodnosti analizirani su metodom klasifikacije strojnog učenja Random Forest. Uporabom suvremenog GNSS (globalni navigacijski satelitski sustav) prijamnika s najvećom mogućom točnosti pozicioniranja u Hrvatskoj (2 cm horizontalno i 4 cm vertikalno) evidentirana je točna prostorna raspodjela i relativna brojnost istraživanih biljnih vrsta tijekom dva vegetacijska razdoblja. Dobiveni rezultati temeljeni su na intenzivnim prostornim analizama svih relevantnih podataka (geomorfoloških, klimatskih, pedoloških, hidroloških, vegetacijskih, itd.) u okviru geografskog informacijskog sustava (GIS). Utvrđena je vrlo visoka pogodnost pojedinih biljnih vrsta na predloženoj zoni obuhvata Biljske stepe, posebno s obzirom na kriterije vegetacije i reljefa. Prema razini pogodnosti, prednjače crvena iglica i mađarski divokozjak, dok šarena perunika pokazuje vrlo uski ekološki optimum. Sukladno tome, predlaže se provođenje nekoliko agrotehničkih mjera obrade tla s ciljem smanjenja zbijenosti tla na dubini do 30 cm radi stvaranja optimalnih mogućnosti razvoja korijena na predloženoj zoni obuhvata kako bi se ove zaštićene biljne vrste mogle razvijati slično i približno povoljnim uvjetima za rast i širenje stepske zajednice.

Gnojidba u preciznoj poljoprivredi jedan je od važnih čimbenika jer kvalitetna gnojidba osigurava visoke i stabilne prinose. Postupak prostorne interpolacije uzoraka tla geostatističkim metodama prepoznat je u Svijetu kao pouzdana metoda modeliranja stanja hraniva u tlu. U ovom istraživanju uspostavljen je model izrade karate precizne gnojidbe primjenom geostatističkih metoda interpolacije za gnojidbu šećerne repe kalijevim oksidom. Područje istraživanja su tri neovisne lokacije unutar Osječko-baranjske županije. Obični kriging korišten je kao metoda interpolacije, pri čemu je testirana normalna razdioba i stancionarnost podataka, kao preduvjeti za interpolaciju. Usporedbom konvencionalnog pristupa i pristupa sa preciznom poljoprivredom, utvrđena je moguća ušteda gnojiva u iznosu od 200 kg ha-1 za lokaciju 1 ; 73, 5 kg ha-1 za lokaciju 2 i 96 kg ha-1 za lokaciju 3. Pri radu korišteni su besplatni GIS računalni programi otvorenog koda SAGA GIS i QGIS.

Ječam je žitarica višestruke primjene, a jedna je hranidba svinja, što čini djelatnost OPG-a „SAN“ iz Budrovaca. Sezona uzgoja (2018./2019.) ove kulture se prema prosječnim temperaturama i ukupnoj količini oborina neznatno razlikovala od višegodišnjeg prosjeka, ali su pojave sušnih razdoblja i onih s većim količinama oborina bile raspoređene neuobičajeno za ovo područje. Agrotehničke mjere pri uzgoju ječma na površinama OPG-a izvršene su pravodobno i u skladu s rastom i razvojem biljaka. Ječam je uzgajan na 30 ha, a ostvareni prosječni prinos zrna iznosi 7, 5 t/ha. Cjelokupni urod zrna iskorišten je na OPG-u za ishranu svinja. Troškovi proizvodnje iznosili su 153.834, 60 kn, od čega je najveći dio za gnojivo (49.774, 50 kn). Kako su prihodi iznosili 261.750, 00 kn, dobit je 107.915, 40 kn.

Vodena leća je široko rasprostranjena vrsta sitnih slobodno plivajućih biljaka iz razreda cvjetnica. Tipičan predstavnik porodice kozlačevki (Lemnaceae) je velika vodena leća (Spirodela polyrhiza) i vrlo je česta na vodenim površinama kontinentalne Hrvatske. Kao i sve ostale vrste vodenih leća, karakterizira ju mogućnost vegetativnoga i spolnog razmnožavanja te vrlo brz rast. Smatra se vrlo poželjnom sirovinom za proizvodnju bioplina iz nekoliko razloga. Nužnost smanjenja zagađenja okoliša nitratima iz poljoprivredne proizvodnje te sposobnost rasta vodenih leća u eutrofnim uvjetima potaknuli su ovo istraživanje. Primarni cilj istraživanja jest utvrditi mogućnosti kontinuiranoga uzgoja velike vodene leće na različitim koncentracijama digestata, sa ciljem proizvodnje bioplina. Sekundarni je cilj utvrditi zavisnost između različitih koncentracija digestata korištenih za proizvodnju zelene mase vodene leće te kvantitete i kvalitete bioplina dobivenog postupkom anaerobne digestije pri termofilnim uvjetima.

Optimalna količina dušika u tlu ključna je za razvoj biomase i uroda poljoprivrednih usjeva. Za razliku od konvencionalnog pristupa, u preciznoj gnojidbi aplikacija dušika je varijabilna i prilagođava se postojećoj količini dušika u tlu. Na taj način usjevi na cijelom poljoprivrednom zemljištu dobivaju optimalnu količinu dušika za rast. Obzirom da se kod precizne gnojidbe u pravilu koristi manje dušika u odnosu na konvencionalne metode, ona dugoročno rezultira uštedom radnih sredstava i ljudskog rada te očuvanjem okoliša. Opisane su karakteristike senzorskog pristupa u realnom vremenu i pristupa korištenjem karata u naknadnoj obradi u GIS okruženju za preciznu gnojidbu. Korištena oprema za preciznu gnojidbu opisana je na primjeru tvrtke Belje d.d.

U ovom radu ispitan je utjecaj navodnjavanja i sorte na visinu biljaka i prinos zrna soje na području Osijeka u 2015. godini. U odnosu na višegodišnje klimatske prilike, srednje mjesečne temperature zraka bile su nešto više u srpnju, kolovozu i rujnu, dok su mjesečne oborine bile vrlo neravnomjerno raspoređene. Tretman navodnjavanja se pokazao opravdanim kod svih ispitanih sorata u pogledu istraživana dva svojstva.

Batat (Ipomoea batatas L.) je višegodišnja tropska kultura s područja Južne Amerike. Uzgajan je 2013. godine na površini od 1 ha na imanju „Pustara Višnjica“ d.o.o. Slatina. Ukupan urod iznosio je 30.000 kg, od čega je 21.000 kg bilo I. klase po cijeni od 7, 5 kn, a ostatak II. klase po cijeni od 1, 0 kn, što predstavlja vrijednost proizvodnje od 166.500, 00 kn/ha. Troškovi proizvodnje iznosili su 135.842, 50 kn/ha, a ukupna bruto dobit 30.657, 50 kn/ha. Nakon umanjenja zbog obaveza iz bruto dobiti od 20%, neto dobit iznosi 24.500 kn/ha.

U trogodišnjim poljskim ispitivanjima utvrđen je utjecaj godine, tretmana navodnjavanja i sorte na visinu biljaka i urod zrna soje u uvjetima istočne Hrvatske. Statistički vrlo značajan utjecaj (P=0,01) na visinu biljaka soje pokazuju sva tri ispitivana faktora, kao i njihove interakcije, izuzev interakcije navodnjavanja i sorte koja je bila značajna na razini P=0,05. Na urod zrna soje ispitivani faktori, kao i sve njihove interakcije, utječu na razini značajnosti P=0,01. Dobivene vrijednosti uroda zrna soje tijekom istraživanja (uglavnom veće od 3000 kg ha-1), ukazuju na važnost odabira sorte i tretmana navodnjavanja u prilagodbi proizvodnje soje nepovoljnim vremenskim utjecajima godine., Three-year field trials determined the influence of the year, irrigation treatment and varieties on plant height and grain yield of soybeans in the eastern Croatia conditions. All three investigated factors, as well as their interactions, with the exception of irrigation interactions and varieties that were significant at P=0.05, show a statistically significant influence (P=0.01) on the height of soybean plants. Soybean grain yields, as well as all their interactions, affect the significance level P=0.01. The obtained values of soybean grain yields during the study (mostly greater than 3000 kg ha-1) indicate the importance of selecting appropriate varieties and irrigation treatment in adapting soybean production to adverse weather effects of the year.

Pir je izvrstan izbor za ekološku proizvodnju, jer bolje podnosi lošije agroekološke uvjete od pšenice. Cilj ovog rada je opisati ekološku proizvodnju ove kulture (kultivar "Frankenkorn") u agroekološkim uvjetima istočne Slavonije na 40 ha površina obiteljskog gospodarstva-obrta "Klica" iz Ernestinova. osim sjetve svi ostali agrotehnički zahvati provedeni su u gotovo optimalnim agrotehničkim rokovima. Sjetva se odužila sve do sredine siječnja sljedeće godine zbog kasnije isporuke sjemena i nepovoljnih vremenskih prilika. Općenito se može reći da su te sezone uzgoja agroklimatski uvjeti, a posebno količina i raspored oborina, bili nepovoljni. To se nije značajnije odrazilo na rast i razvoj pira te količinu i kakvoću zrna. Žetva pira obavljena je u roku od pet dana. Cjelokupni urod od 105 tone zrna prodan je inozemnim partnerima nakon laboratorijske analize. Za 50 tona uroda dobiveno je 2292 kn/t, a za 55 tona 4584 kn/t. Poticaji su iznosili 215 600 kn. Ukupni troškovi proizvodnje iznosili su 167 026 kn, od kojih 48, 64% predstavljaju troškovi sjemena i zakupa površina, a dobit je iznosila 10 382, 35 kn/ha.

Istraživanja su provedena tijekom 2011. godine na proizvodnim površinama u Grubišinom Polju, Bjelovarsko-bilogorska županija. Istraženi su neki tehnološki činitelji, a praćeni su i evidentirani agrotehnički zahvati. Obrađena je ekonomika i organizacija rada. Na temelju izračunatih normi izrađena je tehnološka karta i izračunati su ekonomski pokazatelji za uzgoj 1 ha sjemenskog krumpira. Utvrđen je utrošak od 64, 90 sati rada strojeva i 122, 00 sati rada ljudi. Ukupni troškovi iznosili su 45.013, 39 kn ha-1, a vrijednost ostvarene proizvodnje iznosila je 72.000, 00 kn ha-1. Ostvarena je dobit od 26.986, 61 kn ha-1.

U ovom radu ispitan je utjecaj bakterizacije s dva soja Rhizobium phaseoli i gnojidbe mineralnim dušikom na nodulaciju i prinos dva kultivara graha. Najveći prinos graja je ostvaren kod graha zrnaša uz primjenu 30 kg N/ha i posredstvom autohtone populacije kvržičnih bakterija tla. daljnja istraživanja bi se trebala fokusirati na izolaciju i identifikaciju ove učinkovite rizobne populacije kao i istraživanja koja bi razjasnila interakcije između ispitivanih elemenata.

Predsjetvenom bakterizacijom sjemena graška u tlo se unosi selekcionirana, visokoučinkovita populacija kvržičnih bakterija pri čemu se nastoji iskoristiti što veći potencijal simbiotske fiksacije dušika u cilju ostvarivanja što većih prinosa. Bakterizacija je osim toga i okolišno prihvatljiv ali i ekonomski opravdan postupak u uzgoju graška i drugih leguminoza. S ciljem utvrđivanja djelotvornosti bakterizacije provedeno je istraživanje o utjecaju vrsta Rhizobium pisi i Rhizobium leguminosarum sv. viciae na dva kultivara graška uz tri razine gnojidbe mineralnim dušikom dok su praćeni parametri uključivali ostvarenu biomasu, nodulaciju i prinos. Bakterizacijom s R. leguminosarum sv. viciae ostvaren je najveći broj i suha masa kvržica na kultivaru Alicia dok je kultivar Čudo Amerike u nodulaciji kompatibilniji s R. pisi. Najveći prinos zrna graška ostvaren je bakterizacijom sjemena graška s R. leguminosarum sv. viciae na oba ispitana kultivara uz primjenu 30 - 60 kg N ha-1. Rezultati istraživanja ukazuju i na potrebu korištenja više djelotvornih ali kompatibilnih Rhizobium vrsta i sojeva u sredstvima za bakterizaciju graška kako bi se povećali benefiti koje ova zajednica donosi.

Za potrebe rada obavljeno je istraživanje tijekom 2008. godine na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Tonkovac u Osječko-baranjskoj županiji. Praćeni su i evidentirani agrotehnički zahvati i organizacija uzgoja ozimog ječma na površini od 17, 5 ha. Na temelju prikupljenih podataka i izrađene tehnološke karte utvrđeni su ukupni troškovi proizvodnje 8.050, 00 kn ha-1. U sjetvi ozimog ječma utrošeno je 220 kg ha-1 sjemena, što financijski iznosi trošak od ukupno 770, 00 kn ha-1 ili 9, 56% ukupnih troškova. Pri proizvodnji je utrošeno 10, 55 sati rada strojeva i trošak od 2.729, 99 kn ha- 1 što čini čak 33, 89 % ukupnih troškova. Gospodarstvo je ostvarilo prosječan prinos zrna od 5, 4 t ha-1. Ječam je prodan po cijeni od 1, 50 kn kg-1. Ostvarena je vrijednost proizvodnje od 8.100, 00 kn ha-1. Ukupna vrijednost proizvodnje sa državnim poticajem u iznosu od 2.250, 00 kn ha-1 iznosila je 10.350, 00 kn ha- 1. Nakon podmirenih troškova ostvarena je dobit 2.300, 00 kn ha-1 .

Istraživanja o nekim tehnološkim aspektima i ekonomici (ekonomskim pokazateljima proizvodnje) obavljena su tijekom 2012. godine na površinama obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) u Punitovcima u Osječko-baranjskoj županiji. Na parceli od 1 ha praćeni su i evidentirani neki agrotehnički zahvati, organizacijski aspekti i ekonomika proizvodnje kupusa. Uzgajani je kasni hibrid Bravo F1. Sjetva kupusa obavljena je sredinom svibnja u tunelima prekrivenim plastičnom folijom. Temeljem prikupljenih podataka izrađena je tehnološka karta a izračunate su i norme. Provedena je ekonomska analiza proizvodnje kupusa koja je pokazala dobar financijski rezultat. Troškovi proizvodnje od 47.812,26 kn ha-1 uz njezinu vrijednost od 63.000,00 kn ha-1 doveli su do dobiti od 15.187,74 kn ha-1. To je za uvjete proizvodnje na otvorenom i provedenim ulaganjima isplativa proizvodnja., Studies on some technological aspects and economics (economic indicators of production) were carried out during 2012 on a family farm (OPG) in Punitovci, the Osijek - Baranja County. Some agrotechnical practices, organizational aspects and economics of cabbage production were monitored and recorded on the plot of 1 ha. Cabbage late hybrid Bravo F1 was cultivated. Sowing cabbage was conducted in mid-May in tunnels covered with plastic wrap. Based on the collected data the technological map was made and the norm calculated. Economic analysis of cabbage production was conducted and it showed good financial results. Production costs of 47.812,26 HRK per ha-1 with the production value of 63.000.00 HRK per ha-1 led to a profit of 15.187,74 HRK per ha-1. That is a profitable production for the production conditions on the open and the investments.

za potrebe ovog rada obavljeno je istraživanje tijekom 2010. godine na proizvodnim površinama PZ Korođ u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Praćeni su i evidentirani agrotehnički zahvati i organizacija proizvodnje. Na temelju prikupljenih podataka i izrađene tehnološke karte utvrđeni su ukupni troškovi proizvodnje od 7.437, 05 kn/ha. S prinosom zrna od 5, 5 t/ha, uz tada važeću cijenu od 1, 15 kn/kg zrna, dobiveno je 6.325, 00 kn/ha. Na temelju ostvarenog prinosa i utrošenih sati rada ljudi utvrđeno je da PZ Korođ proizvodi 367 kg zrna ječma po satu, a za proizvodnju jedne tone troši 2, 7 sati rada ljudi. Vrijednost proizvodnje s poticajima tada od 2.250, 00 kn/ha iznosi 8.575, 000 kn/ha, a dobit nakon podmirenja troškova iznosila je 1.137, 95 kn/ha.

Za potrebe ovoga rada obavljena su istraživanja tijekom 2009.godine na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Đambić u Širokom Polju. Na površini od 1ha praćeni su i evidentirani agrotehnički zahvati, tehnologija i organizacija uzgoja začinske paprike.Na temelju prikupljenih podataka, izračunatih normi i izrađene tehnološke karte utvrđen je utrošak od 41, 5 sati rada strojeva i 950, 74 sati rada ljudi po hektaru. Podatci pokazuju da je proizvodnja radno intenzivna s velikim utroškom ljudskog rada. Ukupni troškovi iznose 41.174, 80 kn, a uz prinos od 1 t po hektaru i vrijednost proizvodnje od 70.000, 00 kn, ostvarena dobit je 28.852, 20 kn. Na temelju koeficijenta ekonomičnosti proizvodnje od 1, 70 utvrđeno je da jeproizvodnja začinske paprike ekonomična, a na 100 kn uloženih u proizvodnju ostvareno je 70 kn dobiti.

It was concluded that soybean production was not highly profitable. It was necessary to cultivate larger areas (with the higher yields) and to make soybean production more profitable. Average soybean yield by the Institute was 3.30 t ha-1 (genetic potential of soybean in Croatia is up to 5.00 t ha-1). Total production costs were 1.177.55 € ha-1, total production value was 1.310.72 € ha-1 and state subsidies amounted to 325.64 € ha-1. Working productivity was 242.30 kg of soybean per hour of labor. There was a profit of 133.17 € ha-1, based on coefficient of production efficiency of 1.11.

Cilj rada bio je utvrditi varijabilnost i razlike u dužini cvati, promjeru cvati te broju cvjetova po cvati prvog porasta 12 populacija crvene djeteline tijekom dvije uzastopne godine uzgoja sa svrhom procjene (I) vrijednosti testiranih svojstava kao deskriptora istraživanih populacija, te (II) utjecaja godine na testirana svojstva. Ukupni koeficijent fenotipske varijabilnosti dužine cvati bio je 7, 55%, promjera cvati 10, 90% i broja cvjetova po cvati 16, 33%. Efekti populacije i godine na promjer cvati i broj cvjetića po cvati bili su značajni (p=0, 01). Rezultati ukazuju da svojstva promjera cvati i broja cvjetića po cvati mogu opisati različitosti istraživanih populacija.