U ovom istraživanju cilj je da na osnovu lične percepcije fenomena individualne višejezičnosti kod studenata i studentkinja Filozofskog fakulteta, Univerziteta u Novom Sadu, ispitam njihove stavove prema vlastitoj dvo- i višejezičnosti i utvrdim da li se, u kojoj meri i na koji način odvijaju međujezički uticaji u procesu učenja trećeg jezika.U Vojvodini je u službenoj upotrebi srpski jezik i ćirilično pismo, mađarski, slovački, hrvatski, rumunski i rusinski jezik i njihova pisma (Statut AP Vojvodine („Službeni list APV” br.17/09)) u skladu sa zakonom i pokrajinskom skupštinskom odlukom, a na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu postoji duga tradicija istraživanja dvo- i višejezičnosti u odnosu na jezik većinskog naroda (Mikeš 1961, 1964, 1965, 1991; 1998; Mikeš i Vlahović 1966; 1967; Mikeš i Savić 1972, 1973, 1974; Genc 1973, 1979, 1981, 1985, 1991; Međeši 2009; Tir 2002; Horakova 2002; Puja-Badesku 2009).Korpus empirijskih podataka čine dve grupe odgovora: odgovori dvojezičnih studenata (26) i studentkinja (74) prve godine Filozofskog fakulteta u Novom Sadu školske 2011/12. godine (prosečna starost 21;8 godina) za koje su dobijeni podaci pomoću upitnika i odgovori dve trojezične alumnistkinje istog fakulteta (44 godine) za koje su dobijeni podaci audio zapisom njihovih ličnih ispovesti (životnih priča).Upitnik ima sledeće celine: o maternjem jeziku, drugom i trećem jeziku, kao i međujezičkim uticajima; a audio zapisom su zabeleženi odgovori na slična pitanja u polustrukturiranom intervjuu. Prikupljeni podaci su analizirani na osnovu kombinacije mađarskog kao ugro-finskog i slovenskih (srpski/hrvatski, rusinski, slovački, ukrajinski, poljski, ruski), germanskih (nemački, engleski) i romanskih (rumunski, francuski, italijanski, španski) kao idoevropskih jezika.Dobijeni rezultati potvrđuju rezultate savremenih istraživanja dvo- i višejezičnosti i pokazuju sledeće: bez obzira na tipološke karakteristike jezika dvojezičnost efikasno utiče na usvajanje trećeg jezika (Ringbom 1987; Cenoz 2001; Jessner 2007; Gibbons 2009), što je u ovom istraživanju dokumentovano za kombinacije jezika: mađarski kao ugro-finski i slovenski (srpski/hrvatski, rusinski, slovački, ukrajinski, poljski, ruski), germanski (nemački, engleski) i romanski (rumunski, francuski, italijanski, španski) kao idoevropski jezici; drugi jezik ima veći uticaj na učenje trećeg jezika od prvonaučenog ili usvojenog jezika (Williams and Hammarberg 1998; Bardel and Falk 2007), ukoliko je kompetencija na visokom nivou, a izloženost drugom jeziku česta i dugotrajna i ukoliko su drugi i treći jezik tipološki slični; transfer jezičkog znanja sprovodi se na nesvesnom nivou i to češće u neformalnim, nego u formalnim situacijama, kao što je potvrđeno i u drugim istraživanjima (Hoffmann 2007); komunikativna strategija opisivanja se češće primenjuje u procesu stvaranja iskaza na trećem jeziku od strategije pravljenja hibridnih varijanti; kvalitativna analiza odgovora iz životnih priča potvrđuje osnovne rezultate dobijene na osnovu odgovora studenata i studentkinja i otkriva niz nijansi koje nije moguće dobiti upitnikom, a koje se odnose na kontekst, lična iskustva i sposobnosti da se metajezičke sposobnosti stave u funkciju učenja jezika.Iako je trojezičnost po svemu sudeći budućnost civilizacijskog toka i obrazovnog sistema, možda čak i od predškolskog uzrasta, o ovom fenomenu ima još uvek malo literature. Na bazi rezultata dobijenih u ovom istraživanju, iako njihova pouzdanost nije apsolutna, jer zavise od ličnog procenjivanja fenomena, moguće je nanovo razmotriti postojeće teorije i ponovo opisati metalingvističke sposobnosti kada su u pitanju jezici koji nisu srodni u odnosu na jezike koji su srodni kada je u pitanju trojezičnost u Vojvodini., The aim of this study is to investigateattitudes towards personal bilingualism andmultilingualism and to determine if there is across-linguistic influence in the thirdlanguage acquisition process, how and howoften it occurs, according to a personalperception of the phenomenon of theindividual multilingualism among students atthe Faculty of Philosophy, University of NoviSad.In Vojvodina, the officially used languagesare: Serbian, Hungarian, Slovak, Croatian,Romanian and Ruthenian (AP of VojvodinaStatute („Službeni list APV” br.17/09)). Atthe Faculty of Philosophy in Novi Sadbilingualism, multilingualism and themajority language has been traditionallystudied since its foundation (Mikeš 1961,1964, 1965, 1991; 1998; Mikeš i Vlahović1966; 1967; Mikeš i Savić 1972, 1973, 1974;Genc 1973, 1979, 1981, 1985, 1991; Međeši2009; Tir 2002; Horakova 2002; Puja-Badesku 2009).The empirical data include two groups ofanswers: answers that the first year (2011/12)bilingual female (74) and male (26) students(mean age 21;8) gave to questions about theirmother tongue, second and third language andcross-linguistic influence in a questionnaireand answers that the trilingual alumni of the same faculty (44 years old) gave in their oralhistory.The questionnaire includes questions aboutmother tongue, second and third language, aswell as about cross-linguistic influences. Thequestions in the semi-structured interview forthe oral history are about the same topics. Theobtained data are analyzed according to thecombination of Hungarian as Finno-Ugriclanguage and Slavic (Serbian/Croatian,Ruthenian, Slovak, Ukrainian, Polish,Russian), Germanic (German, English) andRomance languages (Romanian, French,Italian, Spanish) as Indo-European languages.The obtained results confirm thecontemporary findings in bilingualism andmultilingualism research and show thefollowing: bilingualism has a positiveinfluence on third language acquisitionregardless of their typological characteristics(Cenoz 2001; Jessner 2007) and in thisresearch it is confirmed for combination oflanguages: Hungarian as Finno-Ugriclanguage and Slavic (Serbian/Croatian,Ruthenian, Slovak, Ukrainian, Polish,Russian), Germanic (German, English) andRomance languages (Romanian, French,Italian, Spanish) as Indo-European languages;the second language has a greater influenceon the third language acquisition process than the first one (Williams and Hammarberg1998; Bardel and Falk 2007), if thecompetence is on the high level, the secondlanguage exposure frequent and long, and ifthe second and the third language aretypologically similar; the linguisticknowledge is transferred subconsciously,more often in informal than in formalsituations, as it is confirmed in other studies(Hoffmann 2007); description as acommunicational strategy is more often usedthan creation of hybrid forms; qualitativeanalysis of the obtained answers in oralhistories confirm results obtained by thequestionnaire, but it also reveals variousnuances that cannot be found usingquestionnaire, about the context, personalexperiences and abilities to use metalinguisticawareness in the language learning process.In spite of the fact that trilingualism is thefuture in the civilization evolution and in theeducational system, even starting at thepreschool level, there is not enough literatureabout the phenomenon. According to theresults obtained in this research, althoughthey are not absolutely reliable, since theydepend on a personal judgment of thephenomenon, it is possible to redefineexisting theories and to describemetalinguistic abilities again when