Search

Soil degradation in Croatia is a worrisome phenomenon on agricultural land, and in addition to the reduction in SOM content, there is also a significant potential reduction in the content of plant available phosphorus. Therefore, 1, 000 composite soil samples on a depth of 0-30 cm in eastern Croatia were collected initally in 2005 or 2006, and then again from the same locations after 15 years. In total, 2, 000 samples from 1, 000 different production plots were collected and this paper presents an analysis of changes in available phosphorus budget on arable land and permanent plantations. The average of available phosphorus on 4, 858.3 ha of arable land and 477.4 ha of orchards and vineyard was 18.55 mg/100 g and 15 years later it was slightly increased to 19.88 mg/100 g. But, these averages hide the existence of negative trends and the degradation of significant areas by reducing the availability of phosphorus, especially on arable land. There are very significant differences among arable lands and permanent plantations considering changes in available phosphorus budget during 15 years. A significant unjustified and unacceptable phosphorus decreasing was on 37.8% of analyzed arable lands which were already poor or just medium supplied with plant available phosphorus. On the other hand, on 35.7% of arable land phosphorus increasing was determined. The situation is significantly better on permanent plantation, since only on 17.2% of analyzed area unjustified and unacceptable decreasing of phosphorus budget happened, but on 60.3 % phosphorus budget was increased. Considering the changes in the content of phosphorus, potassium and SOM on arable land and permanent plantations of different initial levels of fertility, we can conclude the following: 1) fertilization is not carried out in accordance with soil fertility and nutrient needs, nor on almost 40% of orchards and vineyards, nor on more than half of arable land ; 2) very significant degradation of the soil due to phosphorus impoverishment was determined on almost 38% of arable land and 17% of permanent plantations ; 3) the degradation of SOM content is the most intense, followed by phosphorus, and the degradation of available potassium is the least ; 4) it is certain that organic fertilizers and soil fertility conservation measures are rarely and/or ineffectively used on arable land ; 5) the management of available soil nutrients and SOM was much more successful on permanent plantations than on arable land, we assume in large part due to the more efficient use of organic fertilizers.

The success and profitability of growing crops depends significantly on the fertility of the soil, i.e. the amount of required fertilizers. On the other hand, the reduction of humus content is among the most significant indicators of soil degradation in Croatia. For this reason, 1, 000 composite soil samples on a depth of 0-30 cm in eastern Croatia were collected firstly in 2005 and 2006 (500 samples each year), and then again from the same locations after 15 years, i.e. in 2020 and 2021. In total, 2, 000 samples from 1, 000 different production plots were collected and this paper presents an analysis of changes in soil organic matter content on 780 plots under crops production. In the initial set of samples (2005 and 2006), an average of 2.25% soil organic matter (SOM) was determined, and after 15 years, an average of 1.99% SOM was determined, i.e. 9.89% less SOM. The decrease in SOM was determined on three quarters of analyzed arable soils in Croatia which indicates a very serious degradation of soil fertility. An average of 21.7 t/ha of SOM was lost (9.9% of initial SOM content) in these soils over a period of 15 years (1.45 t/ha per year), which represents a significant loss of nitrogen pool of 1.086 kg/ha, i.e. an annual loss of 72.43 kg/ha. The decrease in humus content results in a decrease of the mineralization potential by an average of 18.7%, but in 43% of the soils the mineralization potential is reduced by more than 20%. The determined reduction of the N pool over 15 years indicates that more than 1% of the initial amount of nitrogen has been mineralized per year, and therefore models that predict mineralization of more than 1.5% of nitrogen in the conditions of continental Croatia should be used. The result of humus degradation is also reflected in the fact that more than 195 kg/ha of N is needed for corn fertilization on more than three quarters of the analyzed soils, and 15 years ago this was needed on half of the soils. The losses of the nitrogen pool and the consequent higher need for fertilization show how important it is to stop the degradation of the humus content in soils, even if only the direct reduction of the N content is taken into account.

Stajska gnojiva su organski nusproizvod stočarske proizvodnje, sadrže za biljke neophodna hraniva, imaju produžno djelovanje te utječu na povećanje biogenosti i sadržaj organske tvari tla. Za potrebe uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama (IAKS Mjera 10.1.17.), analizirano je 610 uzoraka stajskih gnojiva s ciljem optimizacije gnojidbe na oraničnim površinama. Očekivano je najveći udio goveđih stajskih gnojiva (83, 3 %), zatim svinjskih (11, 2 %), ovčjih i kozjih (3, 1 %), a najmanje peradarskih (1, 3 %) i konjskih gnojiva (1, 1 %). Planirana je gnojidba analiziranim gnojivima na ukupno 22.121 ha za što je analizirano 4.266 uzoraka tala. Pravilnikom su propisane prosječne vrijednosti sadržaja N u različitim vrstama stajskih gnojiva (npr. 5 kg/t N u goveđem stajskom gnojivu). Međutim, te vrijednosti nije dobro koristiti kao referentne za donošenje odluke o količini stajskih gnojiva za gnojidbu sa 70-170 kg/ha N jer su analizama utvrđene velike varijabilnosti i značajno različite koncentracije od navedenih prosječnih vrijednosti. Tako je u krutom goveđem stajskom gnojivu utvrđeno 2, 2-26, 8 kg/t N (prosjek 7, 2), u svinjskom gnojivu 4, 4-10 (prosječno 6, 95), u brojlerskom 12, 5-23, 8 (prosjek 19, 9), ovčjem 3, 1-14, 8 (prosjek 7, 66) i u goveđoj gnojovki 1, 5- 9, 6 (prosjek 4, 8). Također, velika je varijabilnost utvrđena i u koncentracijama fosfora i kalija, a zajednička su karakteristika značajno veće prosječne koncentracije od vrijednosti navedenih u Pravilniku. Koncentracije fosfora su 1, 4 (ovčji) do 3, 8 (svinjski), a kalija 1, 6 (brojlerski) do 3, 0 (kozji) puta veće od navedenih u Pravilniku. Upotreba navedenih stajskih gnojiva već u 1. godini smanjit će potrebu za gnojidbom mineralnim dušikom u osnovnoj gnojidbi za 35 kg ha-1 (tj. 76 kg/ha ureje manje) i u prihrani za 14 kg/ha (53 kg/ha KAN-a manje). Kumulativni učinak gnojidbe stajskim gnojivima tijekom 5 godina rezultirat će manjom gnojidbom mineralnim oblicima N, P i K. Gnojidba mineralnim gnojivima u 5. godini bit će smanjena na prosječno 26 % količina ureje u odnosu na mineralnu gnojidbu bez upotrebe stajskih gnojiva, 40 % količina N gnojiva u prihrani (npr. KAN), 35 % fosfornih gnojiva, a kalijeva će gnojiva biti potrebna samo na jako siromašnim tlima.

Maintaining a certain content of soil organic matter (SOM) is a big challenge in modern agricultural production, especially in conditions of significant climate change. The assumption is that the type of soil use significantly affects changes in soil properties, including the content of SOM. Therefore, a study was conducted comparing the changes in soil properties on arable land and in perennial plantations (orchards and vineyards) over a 15-year period. The 1, 000 average soil samples (depth of 0-30 cm) were selected and sampled in 2020 or 2021 based on the spatial distribution in eastern Croatia from the same coordinates as 15 years earlier (2005 or 2006) on arable land (778 samples) or permanent plants (222 samples). The soils sampled in 2005 and 2006 were strongly acidic to alkaline (pHKCl 3.54-8.33 ; pHH2O 4.14-8.56) with SOM content 0.98-5.48% (average 2.21%). The range of SOM content in arable land was 1, 06-5, 48% and in orchard samples 0, 98-4, 30%. In the same soils 15 years after SOM content decreased on average from 2.21% to 2.08% (3.75% decreasing of SOM). But, there were significant differences between permanent plantations and arable lands. However, in vineyards and orchard soils, an increase in SOM content was found from an initial average of 2.09% to 2.32% after 15 years (an increase of 13.8%). On the other side, after 15 years of crops growing on arable land, the average SOM content decreased from the initial 2.24% to 2.01% (SOM content 8.78% lower). Comparing the soil classes according to SOM content, the greatest decrease in SOM (3.07 vs. 3.57%) was found on arable land with the highest initial SOM content (> 3% SOM), and the highest increase (2.03 vs. 1.68) was on permanent plantations with the lowest initial SOM content (< 2% SOM). The results lead to the conclusion that growing crops on arable land resulted in a decrease in SOM, while in permanent plantations the SOM content was most often increased.

Sukladno važećem Pravilniku o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, 5 ovlaštenih laboratorija u RH referentnom laboratoriju za ispitivanje plodnosti tla dostavljaju izvješća što za 2019. godinu uključuje rezultate analiza 10.825 uzoraka tla provedenih u referentnom ili ovlaštenim laboratorijima. Analizom 9.868 uzoraka oraničnog sloja tla utvrđeno je da je 59 % uzoraka kisele supstitucijske reakcije, od čega 21, 7 % jako kiselih, 22, 8 % kiselih i 14, 5 % slabo kiselih tala. Alkalnih je tala 26, 9 %, a neutralnih samo 14, 1 %. i hidrolitska kiselost ukazuje na značajnu zastupljenost kiselih tala jer je kalcizacija neophodna za 25, 3 % analiziranih tala (Hy > 4 cmol kg-1), a bila bi korisna za još 21, 3 % tala. Humoznost analiziranih tala je vrlo niska jer 90 % tala ima < 3 % humusa, a čak je u 55, 4 % tala sadržaj humusa < 2 % (klase A, B i C). Iako je prosječan sadržaj humusa u svim analiziranim uzorcima 2, 12 % uz median 1, 93 %, prosječan sadržaj humusa u slabohumoznim tlima (55, 4 % tala) je samo 1, 63 %, a prosječan sadržaj humusa u tlima s do 3 % humusa (90 % analiziranih tala) je samo 1, 91 %. Raspoloživost fosfora nedostatna je u 37, 3 % analiziranih tala (klase A i B vrlo slabo i slabo opskrbljenih tala), dobro je opskrbljeno 30, 1 % tala (klasa C), a bogato 32, 6 % tala (klase D i E bogatih i vrlo bogatih tala). Raspoloživim kalijem je dobro opskrbljeno 55, 4 % tala (klasa C), slabo je opskrbljeno 19, 3 %, a bogato je 25, 4 % tala. Rezultati kemijskih analiza tala nedvojbeno ukazuju da je najveći problem humoznost tala i da je najvažnija strateška agrotehnička mjera organska gnojidba i gospodarenje organskom tvari, čiji značaj dodatno naglašava 25-47 % prekiselih i 37, 3 % fosforom siromašnih tala.

Suvremena poljoprivredna proizvodnja značajno ovisi o upotrebi mineralnih gnojiva koja značajno utječu na kvalitetu i kvantitetu poljoprivrednih proizvoda. Na području istočne Hrvatske u promatranom periodu od 2016. do 2019. u HAPIH - Centar za tlo uzorkovano je i analizirano 9.661 uzorak tla na dubini od 0 do 30 cm. Zastupljenost broja prosječnih uzoraka tla prema županijama: 1. Osječko-baranjska županija uzorkovano je 59 % (5.713) uzorka tla, 2. Vukovarsko-srijemskoj županiji uzorkovano je 38 % (3.630) uzoraka tla, 3. Virovitičko-podravskoj županiji uzorkovano je 1, 5 % (161) uzoraka tla, 4. Brodsko posavskoj županiji uzorkovano je 1 % (106) uzoraka tla, 5. Požeško-slavonskoj županiji uzorkovano je 0, 5 % (51) uzorak tla. Minimalna vrijednost supstitucijske kiselosti tla iznosila je pH-KCl 3, 55, dok je maksimalna vrijednost iznosila pH-KCl 8, 54. Vrijednosti sadržaja humusa kretala se od 0, 55 % do 7, 82 %. Sadržaj fiziološki aktivnog fosfora iznosilo je od 1 mg P2O5/100 g tla do 43 mg P2O5/100 g tla. Dok se vrijednost sadržaja fiziološki aktivnog kalija kretala od 5 mg K2O/100 g tla do 60 mg K2O/100 g tla. Od toga u klasi 1 - vrlo dobre plodnosti tla nalazi se 49 % uzorkovanih površina, zatim u klasi 2 - umjerene plodnosti tla nalazi se 35 % analiziranih površina, slijedi klasa 3 - ograničene plodnosti tla gdje se nalazi 14 % analiziranih površina, dok u klasi 4 - vrlo ograničena plodnosti nalazi se 2 % analiziranih površina. Najviše analiziranih površina nalazi se u klasama vrlo dobre do umjerene plodnosti tla što ukazuje da su tla relativno pogodna za većinu uzgajanih kultura na području Istočne Hrvatske. Na temelju prikupljenih i obrađenih podataka kroz GIS alate izrađene su karte plodnosti tla.

Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19.) propisane su ovlasti jedinica lokalne samouprave u pogledu uređenja i održavanja poljoprivrednih površina. Na temelju zakona donesen je Pravilnik o agrotehničkim mjerama (NN 22/19). Pravilnik o agrotehničkim mjerama propisuje agrotehničke mjere koje moraju provoditi vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta prilikom obrade poljoprivrednog zemljišta kako se ne bi umanjila njegova bonitetna vrijednost. Izvješće o primjeni propisanih mjera za 2019. godinu od 556 jedinica lokalne samouprave Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu – Centru za tlo dostavilo je 106 jedinice lokalne samouprave (19, 1 %). Prema dostavljenim podacima praćenje provedbe propisanih agrotehničkih mjera provedeno je na ukupno 403 502 ha. Najviše nadzora i postupanja vezano je za primjenu slijedećih agrotehničkih mjera: minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka, sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, suzbijanje biljnih bolesti i štetnika. Najmanje nadzora i postupanja vezano je za primjenu agrotehničkih mjera: postupanje s biljnim ostatcima, održavanje organske tvari i humusa u tlu, održavanje povoljne strukture tla te mjera gnojidba mineralnim i organskim gnojivima, odvodnja i navodnjavanje. Najčešći problemi u provedbi agrotehničkih mjera su neriješeni imovinskopravni odnosi, iseljavanje domicilnog stanovništva i zapuštenost njihovih posjeda, staračka domaćinstva koja ne mogu održavati zemljište, neusklađenost podataka katastra i gruntovnice i dr. Na kraju pregleda provedbe agrotehničkih mjera želimo naglasiti važnost njihove primjene na području Republike Hrvatske. Kontinuirana skrb jedinica lokalne samouprave i gradova o provođenju agrotehničkih mjera na svom području ključan je subjekt kvalitetne i prosperitetne poljoprivredne proizvodnje te zdravog, čistog i urednog okoliša za sve nas.

Iron (Fe), zinc (Zn) and manganese (Mn) are essential microelements with plant available fraction in soil, depending significantly on soil pH and soil organic matter (SOM), which is important for crop growth. The aim of this paper is to present the potential of mathematical models in order to predict the availability of microelements (Fe, Zn, Mn) in acidic and alkaline soils of eastern Croatia. The fundamental database for availability prediction contains results of 22, 616 soil samples from eastern Croatia representing an area of 88, 714.46 ha of arable land. The mandatory results include soil pH, SOM, available P and K, hydrolytic acidity, and carbonate content. Additional data sets, including supplementary results of total (extracted by aqua regia, AR) and available (extracted by ethylenediaminetetraacetate, EDTA) micronutrient fraction, were used for modelling of micronutrient availability and for final model validation. The modelling micronutrient available fraction was created in 3 steps: (1) regression models of total (AR) and available (EDTA) micronutrients (Fe, Zn, Mn) concentration based on analytical results of soil pH, SOM, AR and EDTA micronutrients fractions ; (2) prediction of the available micronutrients fraction (EDTA) based on the soil pH and SOM ; (3) model validation using new data set with analytical results of soil pH, SOM, AR and EDTA. The model predicts that moderate micronutrients availability could be expected on 48.45 % (42, 972.25 out of 88, 714.46 ha) of arable land on average for Fe, Zn and Mn. A high availability could be on 29.32 % (25, 982 ha) of arable land on average, but a very significant difference was found among Fe (47.37 %), Mn (39.01 %) and Zn (1.57 %) arable land with high availability. The most important prediction is the one that claims insufficient availability of micronutrient could be expected on 19, 579.87 ha in average, what is 22.26 % of arable land. But low Fe availability was predicted on only 2.79 % (2, 479.3 ha), significantly more land (22.60 %, 20, 035.40 ha) with low Mn availability and the highest percentage (41.4 %) of soil with insufficient Zn availability (36, 764.91 out of 88, 714.46 ha). The validation shows the highest model accuracy for Zn and the lowest for Fe availability prediction.

Željezo (Fe) je esencijalni mikroelement čija raspoloživost u tlu značajno ovisi o ukupnoj koncentraciji Fe u tlu, pH vrijednosti tla i teksturi, a može limitirati proizvodnju na siromašnim, posebice karbonatnim tlima. Cilj ovog rada je utvrditi mogućnost korištenja dostupnih podataka za predviđanje raspoloživosti Fe regresijskim modelima. Regresijski model kreiran je setom podataka s rezultatima analize koncentracije Fe u 229 uzoraka tla (ukupni Fe ekstrahiran zlatotopkom u rasponu 20, 21 - 38, 88 g/kg i raspoloživi Fe ekstrahiran otopinom EDTA u rasponu 17, 39 - 4.478, 00 mg/kg). Navedeni je model korišten za predviđanje raspoloživog Fe na temelju dostupnih rezultata analiza (pHH2O, pHKCl, sadržaj humusa) 22.616 uzoraka tala istočnohrvatskih županija. Ukupna je analizirana proizvodna površina 88.714, 46 ha. U setu 229 uzoraka tla utvrđena je prosječna koncentracija raspoloživog Fe ekstrahiranog s EDTA 615, 65 mg/kg, pri čemu je u 3 % uzoraka utvrđena vrlo niska (< 50 mg/kg) i u 8, 3 % uzoraka niska koncentracija (50-100 mg/kg) Fe, dok je u 40, 2 % uzoraka utvrđeno > 500 mg/kg raspoloživog Fe. Modeliranjem raspoloživog Fe u velikom setu s 22.616 uzoraka predviđeno je da će vrlo niska koncentracija raspoloživog Fe biti na samo 1, 35 % analiziranih površina, što je ipak značajnih 1.199, 3 ha. Niska raspoloživost Fe predviđena je na 1.280 ha (1, 44 % površina), a srednja na 7.443 ha (8, 39 % površina). Visoka raspoloživost Fe predviđena je na 47, 37 % površina, tj. na 42.027, 7 ha.

Obvezne agrokemijske analize poljoprivrednih tala obuhvaćaju analize pH vrijednosti tla, sadržaja organske tvari i koncentracije raspoloživih fosfora i kalija, ali ne uključuju analize ukupnih koncentracija i raspoloživih frakcija esencijalnih mikroelemenata mangana (Mn) i bakra (Cu). Međutim, raspoložive koncentracije Mn i Cu u oraničnim tlima značajno ovise o pH vrijednosti tla, teksturi i sadržaju organske tvari pa postoji mogućnost predviđanja raspoloživih frakcija Mn i Cu na temelju dostupnih podataka o tlu. Cilj ovog rada je utvrditi točnost regresijskih modela predviđanja raspoloživih frakcija Mn i Cu na temelju dostupnih osnovnih svojstava tla. Regresijski model kreiran je setom podataka s rezultatima analize koncentracije ukupnih i raspoloživih frakcija Mn i Cu u 229 uzoraka tla (ukupni Mn ekstrahiran zlatotopkom u rasponu 228, 4-1.024, 0 mg/kg ; raspoloživi Mn ekstrahiran otopinom EDTA u rasponu 5, 38-131, 40 mg/kg ; ukupni Cu 10, 24-39, 45 mg/kg i raspoloživi Cu 1, 91-13, 93 mg/kg). Navedeni je model validiran novim setom od 30 uzoraka tla (raspoloživi Mn 5, 38-131, 40 mg/kg i Cu 1, 49- 6, 03 mg/kg). Utvrđena je pouzdanost modela u predviđanju raspoloživosti Mn samo 64, 12 % i raspoloživosti Cu 76, 28 %. Predviđanjem raspoloživosti Mn i Cu na temelju dostupnih rezultata analiza (pHH2O, pHKCl, sadržaj humusa) 22.616 uzoraka tala istočnohrvatskih županija utvrđena je prosječna raspoloživost Mn 37, 44 mg/kg, što je u rangu srednje opskrbljenosti tla (30-40 mg/kg) i Cu 4, 76 mg/kg, što je u rangu visoke opskrbljenosti (>3 mg/kg). Predviđena je nedovoljna raspoloživost Mn (< 30 mg/kg) u 4.735 uzoraka s 20.035, 40 ha (22, 6 % analiziranih površina), srednja raspoloživost Mn u 8.819 uzoraka s 34.073, 19 ha (38, 41 % površina) i visoka raspoloživost (>40 mg/kg) u 9.063 uzoraka s 34.605, 88 ha (39, 01 % površina). Nije predviđena nedovoljna raspoloživost Cu niti u jednom uzorku, a visoka raspoloživost Cu modelom je predviđena u čak 21.924 uzorka (97 % uzoraka). Provedeno modeliranje može rezultirati vrlo korisnim podacima predviđene raspoloživosti Mn pošto je modelirana potencijalno nedovoljna raspoloživost na jednoj četvrtini površina. Istovremeno, nema indikacija nedovoljne raspoloživosti Cu. Potrebno je povećati točnost modela, posebice za tla ekstremnih vrijednosti analiziranih svojstava.

Oko 40 % svjetskih obradivih poljoprivrednih površina limitirane je plodnosti zbog prekomjerne kiselosti tla koju neutraliziramo kalcizacijom Potreban intenzitet kalcizacije izračunavamo na temelju različitih svojstava tla, a u grupi najznačajnijih je hidrolitička kiselost tla. Cilj ovog rada je utvrditi preciznost i pogodnost lineranih modela predviđanja hidrolitičke kiselosti tla na temelju raspoloživih podataka o tlima. Korišteni su regresijski modeli kreirani 2013. godine koji su validirani novim setom rezultata analiza (pHH2O, pHKCl, sadržaj humusa, hidrolitička kiselost i teksturna klasa) 10.654 uzorka tla iz 5 istočnohrvatskih županija (površina analiziranih tala 41.426, 30 ha). Linerani regresijski modeli kreirani su na 4 načina: (1) model(A) na temelju podatka o aktualnoj kiselosti tla (pHH2O) ; (2) model(S) na temelju podatka o supstitucijskoj kiselosti tla (pHKCl) ; (3) modela(AS) na temelju oba podatka o kiselosti tla (pHH2O i pHKCl) ; (4) model(ASH) na temelju pHH2O, pHKCl i sadržaja humusa. Bez obzira na navedeni način, svaki je model kreiran kao univerzalni model za sve raspoložive uzorke i kao skup segmentiranih modela po određenim klasama prema svojstvima tla (npr. 6 teksturnih klasa, 3 klase humoznosti, 3 klase pH). Validacijom jednostavnog regresijskog modela(ASH) iz 2013. godine s novih 10.654 uzoraka potvrđena je preciznost modela s prosječnom greškom 15, 8 %. Novi linearni regresijski model(ASH) kalibriran novim setom uzoraka rezultirao je znatno manjom prosječnom greškom (12, 39 %) za sva 10.654 uzorka, što je smanjenje greške za 21, 6 % u odnosu na prethodni model (12, 39 vs. 15, 80 %). Dodatno segmentiranje modela(ASH) prema teksturnim klasama (6 klasa) rezultiralo je smanjenjem greške na prosječnih 12, 05 % uz najmanju prosječnu grešku na tlima najviše teksturne klase od samo 0, 37 cmol(+)kg-1, tj. 9, 73 %. Preciznost modela ne svim setovima podataka povećavala se dodavanjem novih podataka o tlu, počevši od najmanje preciznosti modela(A) (r2 = 0, 517-0, 765) i modela(S) (r2 = 0, 527-0, 793), uz povećanje preciznosti modela(AS) temeljenog na oba podatka o kiselosti tla (r2 = 0, 551-0, 851) sve do najveće preciznosti modela(ASH) (raspon r2 0, 767-0, 878). Najmanja prosječna greška modela(ASH) (11, 97 %) ostvarena je segmentiranjem modela(ASH) prema teksturnim klasama i sadržaju humusa u tlu. Linerani modeli predviđanja hidrolitičke kiselosti tla mogu se koristiti uz prosječnu preciznost za sva tla 85-88 %, a preciznost se može znatno povećati (do 93 %) segmentiranjem modela prema pH, sadržaju humusa i/ili teksturnoj klasi.

Cink (Zn) je esencijalni mikroelement čija biljkama raspoloživa frakcija u tlu značajno ovisi o ukupnoj koncentraciji Zn u tlu, pH vrijednosti tla, teksturi i humoznosti, a značajna je za planiranje fertilizacije na siromašnim tlima. Cilj ovog rada je utvrditi pogodnost korištenja lineranih regresijskih modela predviđanja raspoloživosti Zn na temelju raspoloživih podataka. Korišteni su regresijski modeli kreirani 2010. godine, validirani su novim setovima podataka s rezultatima analize koncentracije Zn u 229 i 342 uzorka tla (ukupni Zn ekstrahiran zlatotopkom u rasponu 40, 83- 114, 90 mg/kg i raspoloživi Zn ekstrahiran otopinom EDTA u rasponu 0, 48-7, 97 mg/kg) te rezultatima analiza (pHH2O, pHKCl, sadržaj humusa) 22.616 uzorka tala istočnohrvatskih županija s analiziranom površinom 88.714, 46 ha. Pri tome je na 40, 62 % analiziranih površina utvrđen pHH2O>7, 0, a na 44, 61 % površina pHKCl>6, 0. Linerani model kreiran je u 3 koraka: (1) predviđanje ukupne koncentracije Zn (ZnT) na temelju ZnT, pHH2O, pHKCl i sadržaja humusa (set 342 uzorka tla) ; (2) predviđanje raspoložive frakcije Zn (ZnEDTA) na temelju podataka o ukupnoj (ZnT) i raspoloživoj (ZnEDTA) koncentraciji Zn, kiselosti tla i sadržaju humusa (set 229 uzoraka tla) ; (3) predviđanje ukupne (ZnT) i raspoložive frakcije Zn (ZnEDTA) na temelju pHH2O, pHKCl i sadržaja humusa (set 22.616 uzoraka tla). Validacijom regresijskog modela iz 2010. godine s novih 229 uzoraka utvrđena je prosječna greška modela 0, 80 mg/kg ZnEDTA u rasponu ZnEDTA 0, 48-7, 97 mg/kg. Novi linearni regresijski model (r2 = 0, 800) rezultirao je manjom prosječnom greškom (0, 60 mg/kg) za isti raspon ZnEDTA, što je smanjenje greške za 25 %. Prema rezultatima analize 229 analiziranih tala istočne Hrvatske, raspoloživost Zn je niska (< 1, 5 mg/kg) u čak 56 % uzoraka, srednja (1, 5-3 mg/kg) u 37 % uzoraka, a visoka (>3 mg/kg) u samo 7 % uzoraka. Upotrebom novog lineranog modela, predviđene su prosječne koncentracije ukupnog ZnT 61, 46 mg/kg (raspon 35, 77-211, 08) i raspoloživog ZnEDTA 1, 71 mg/kg (raspon 0, 45- 9, 79 mg/kg). Prema modelu nisku raspoloživost Zn možemo očekivati na 41, 4 % površina (36.764, 91 od 88.714, 46 ha), srednju raspoloživost na 57, 1 % površina (50.636, 10 ha) i visoku raspoloživst na 1, 5 % površina (1.313, 45 ha). Veliki udio površina s očekivanom niskom raspoloživosti Zn vjerojatno je posljedica velikog udjela analiziranih alkalnih površina s pHH2O>7. Linerani modeli predviđanja raspoloživosti Zn mogu se koristiti za predviđanje potreba u fertilizaciji, ali je potrebna validacija s analiziranim koncentracijama ukupnog i raspoloživog Zn u većem broju uzoraka različitih tala.

U ovoj disertaciji prikazani su rezultati trinaest godina (2003. – 2016.) provođenja projekata analize tla u osječkom Zavodu za tlo, za potrebe izračuna gnojidbenih preporuka u svih pet županija istočne Hrvatske, s ukupno 40 809 uzoraka tla, za velik broj jednogodišnjih i višegodišnjih kultura. Provedene analize uzoraka tla obuhvaćaju reakciju tla, sadržaj biljkama raspoloživih oblika fosfora i kalija u tlu, sadržaj organske tvari (humusa), hidrolitičku kiselost i sadržaj karbonata u tlu. Predstavljeni rezultati ukazuju na problem naglašene kiselosti tala, koja su u prosjeku slabe humoznosti i srednje do dobro opskrbljena fosforom i kalijem. Ispitivana tla su relativno pogodna za uzgoj većine kultura, jer je vrlo malen broj uzoraka tla čiji su pokazatelji plodnosti tla izrazito nepovoljni. Najzastupljenije kulture za koje je provedena analiza tla za preporuke gnojidbe bile su kukuruz, šećerna repa i pšenica u kategoriji jednogodišnjih, te vinova loza, šljiva i jabuka u kategoriji višegodišnjih kultura. Osim kritičke analize agrokemijskih pokazatelja plodnosti tla, u ovom istraživanju je provedeno anketiranje krajnjih korisnika analize tla i preporuke gnojidbe, kako bi se utvrdio učinak i socioekonomski aspekt provedenih programa subvencionirane analize tla. U anketi je sudjelovalo 500 nositelja poljoprivrednih gospodarstava, grupiranih u dvije kategorije prema orijentaciji na proizvodnju jednogodišnjih, odnosno višegodišnjih kultura. Rezultati ankete upućuju na značaj razine obrazovanja za razumijevanje analize tla i preporuke gnojidbe. Veliki proizvođači su pokazali veći interes za redovitu analizu tla i gnojidbu, čijom primjenom mogu ostvariti bolje ekonomske rezultate. Također, potvrđen je interes malih proizvođača za daljnjom primjenom subvencionirane analize tla s obzirom na proizvodne rezultate. U cjelini, rezultati ovog istraživanja sugeriraju potrebu daljnjeg provođenja sustavne i subvencionirane analize tla za potrebe preporuka gnojidbe na području istočne Hrvatske, a naročito u županijama koje su slabije sudjelovale u programima čiji su rezultati prikazani u ovom istraživanju, kao i potrebu boljeg informiranja i edukacije malih proizvođača o prednostima analize tla na njihovim proizvodnim površinama., This PhD thesis shows the results of the soil analysis and fertilizer recommendations projects that were conducted during 2003 – 2016 year in Soil Institute in Osijek, comprehending 40 809 soils samples from the area of eastern Croatia, and many agricultural crops included in fertilizer recommendations. Soil analysis parameters shown here are soil pH, plant-available phosphorus and potassium contents as well as soil organic matter content (humus), hydrolytic acidity level and calcium carbonate content in the soil. The presented results imply on the enhanced acidity problem of the soils which are in the average low in humus content but moderately or good supplied with P and K. In general, it can be stated that the examined soils are relatively suitable for most of the plant crops in question, since there are very low number of soil samples with extremely unfavorable soil fertility indicators. The most prevalent crops for which soil analysis and fertilizer recommendations were performed are maize, sugar beet and wheat in the category of annual crops, as well as grapevine, plum and apple in the category of multi-annual crops. In addition to critical analysis of agrochemical soil fertility indicators, this research includes a survey of end-users of soil analysis and fertilizer recommendations, in order to determine the effect and socioeconomic aspect of the implemented subsidized soil analysis programs. The survey was attended by 500 holders of agricultural holdings, grouped into two categories according to the orientation to the production of annual or multi-annual crops. The survey results point to the importance of education levels for understanding soil analysis and fertilizer recommendations. Large producers have shown greater interest in regular soil analysis and fertilization, whose application can contribute to better economic results. Also, this research confirmed the interest of small producers for the further application of subsidized soil analysis regarding the production results. Overall, the results of this study suggest the need for further implementation of systematic and subsidized soil analysis for the purposes of fertilization recommendations in eastern Croatia, especially in counties that have been less involved in programs whose results were shown in this study, as well as the need for better information and education of small producers on the benefits of soil analysis in their production areas.

Istraživana je opskrbljenost, odnosno količina mikroelemenata: bakar, bor, mangan i cink u tlu, a u lišću jabuka: bakar, bor, mangan, cink i molibden u pet voćnjaka na području Slavonije i Baranje. U voćnjacima podignutim na tlima: lesivirano tipično, smeđe lesivirano, lesivirani pseudoglej na lesu, fluvijalno livadsko tlo i aluvijalno mineralno ne karbonatno, uzgojene su u gustom sklopu u obliku vretenastog grma sorte: Golden Delicious, Fuji, Jonaprinc, i Jonagold supra na podlozi M 9. Sorte jabuka su u dobi pune rodnosti, a postigle su dobru vegetativnu razvijenost. U voćnjacima se provodi intenzivna pomotehnika, agrotehnika i natapanje. Ustanovljeno je da je u svim voćnjacima, odnosno istraživanim tlima do dubine od 0-40 cm, razina bora, odnosno opskrbljenost borom vrlo niska do niska. Količine mangana kreće se u skupini bogate opskrbljenosti, osim u fluvijo livadskom tlu gdje je opskrbljenost niska. Količine bakra i cinka kreću se u skupini dobre opskrbljenosti u lesiviranom pseudogleju na lesu, aluvijalno mineralnom nekarbonatnom i fluvijo livadskom tlu. Opskrbljenost bakrom umjerena je u tipičnom lesiviranom i fluvijo livadskom tlu. Opskrbljenost cinkom niska je u smeđe lesiviranom tlu, a umjerena u fluvijo livadskom tlu. Lišće svih sorti jabuka u voćnjacima, na istraživanim tlima, dobro je opskrbljeno: bakrom, cinkom, manganom i molibdenom, a slabo do srednje borom., The investigation was carried out on nutrition status of microelements: copper, boron, manganese and zinc in the soils, and in apple leaves: copper, boron, manganese, zinc and molybdenum in five orchards in Slavonia and Baranja (Croatia). The orchards were raised on the soils: Luvisol typical on calcareous Pleistocene, Pseudogley luvic, Eutric cambisol luvic on calcareous Pleistocene, Humofluvisol and Alluvial soil noncalcareous. In the orchards were grown apple cultivars: Golden Delicious, Fuji, Jonaprinc and Jonagold supra on rootstock M 9 in high density planting, with training form superspindle. Intensive pomotechnology, agrotechnics and irrigation was carried out. The apple trees are in phase the full production, and are obtained good vegetative growth. In the soils, at depths o f 0 -40 cm, the level of boron is very low to low. The amount of manganese is in the group of rich supplies, except in Humofluvisol where the supply is low. The amount of copper and zinc is in the range of the group of good supplies for Pseudogley luvic, Alluvial soil non-calcareous and Humofluvosol soil. The copper content is moderate in Luvisol typical and Humofluvisol. The zinc content is low in Eutric cambisol, luvic on calcareous Pleistocene and moderate in Humofluvisol. The nutrition status in the leaves of varieties: Golden Delicious, Fuji, Jonaprinc and Jonagold supra in the orchards, on the investigated soils, is well supplied with: copper, zinc, manganese and molybdenum, and poorly to medium with boron.

Monitoring poljoprivrednog zemljišta u pograničnom području RH u sklopu prekograničnog projekta Chain- agriculture in cooperation with nature [Monitoring of agricultural land in the border region of the RC within the cross-border project Chain-agriculture.

Soil testing has been an accepted agricultural management practice for decades. Interpretations and fertility recommendations based on soil analyses and the information obtained with soil samples on cropping systems, tillage practices, soil types, manure use, and other parameters have contributed to the increased efficiency of agricultural production (Sims et al., 2000). In 2003 Institute for soil – Osijek (today as part of Agricultural land agency) in cooperation with Faculty of agriculture Osijek has started project „Soil fertility control on family farms“. Over 10 years it was taken about 17400 of soil samples and cover about 108000 ha of arable land. Project involved arable land with different types of crops (annual and perennial) and farmers with different management of soil cultivation. Main goals of this project was that land users get soil analysis and fertilizations recommendations for low prices, also increase popularization of soil fertility control through soil chemical analysis among land users and establishing the information system of the soil features.

Wine growing area of Croatia is divided in the continental and litoral region. Each region is divided into sub-regions, wine growing areas and wine growing positions. Since 2003-2011 soil sampling (two depths: 0-30 / 30-60cm) from 2945 ha of vineyards situated in Eastern Croatia (Slavonija and Podunavlje sub-regions, Srijem, Baranja and Erdut wine growing areas) have been made with aim of testing main agrochemical characteristics including status of plant availabe phosphorus (P) and potassium (K) determined by the AL-method. By this study has been covered 60% of vineyard areas of four counties of the region as follows: Osijek- Barannya, Vukovar-Syrmium , Virovitica-Podravina. and Brod-Posavina. In general, 33% of tested area were poor in AL-soluble P and K in the surface soil layer (20.1 mg P2O5/100 g and > 30.1 mg K2O/100g). Based on this investigation soil K status in vineyards of the region is less favorable for grapevine growing compared to P status, mainly because of considerably lower contribution of rich K soil. Fertilization of vineyards with correspondingly amounts of P and K fertilizers based on soil test results, are needed for additional increases of grapevine yields and quality under conditions of Eastern Croatia.

Poljski pokusi kalcizacije i gnojidbe kukuruza provedeni su 2006. godine na kiselom pseudoglejnom tlu u istočnoj Hrvatskoj kombinacijama kontrole (bez gnojidbe i kalcizacije), mineralne gnojidbe u količini od 200 kg/ha dušika, 140 kg/ha fosfora i 210 kg/ha kalija (oznaka MG), organske gnojidbe 30 t ha-1 stajskog gnoja (OG) i kalcizacije s 10 t ha-1 praškastog dolomita (Ca) s ukupno 8 varijanti: 1. kontrola, 2. Ca, 3. MG, 4. OG, 5. Ca+MG, 6. Ca+OG, 7.MG+OG, 8. Ca+MG+OG. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj kalcizacije i gnojidbe na svojstva tla i prinos kukuruza. Kalcizacija je rezultirala smanjenjem kiselosti tla (počenti pHKCl 3, 90, a nakon kukuruza 4, 32) uz neutralizaciju svega 0, 62 cmol kg-1 hidrolitičke kiselosti tla (11% ukupne Hy). Kalcizacija je utjecala na povećanje pristupačnosti AL-P u tlu, veći je utjecaj imala mineralna gnojidba, a najveći kombinacija Ca+MG ( 22, 1 %). Najniži prinosi kukuruza ostvaren je na kontrolnoj varijanti 6, 30 t/ha, najviši kod varijante 3. MG od 12, 32 t/ha, povećanje prinosa iznosi 95, 44 %. Varijanta 3. MG s prinosom od 12, 32 t/ha značajno se razlikuje na razini GD =0, 05 i 0, 01 od varijante 5. Ca+MG, (10, 48 t/ha ili 17, 55 %) i varijante 6. Ca+OG (11, 07 t/ha ili 11, 29%), a na razini GD =0, 05 od varijante 4. OG (11, 03 t/ha ili 11, 69 %). Međutim, nije utvrđena opravdana statistička razlika u odnosu na varijantu 7. MG+OG (11, 88t/ha ili 3, 7 %) i varijantu 8. Ca+MG+OG (11, 99 t/ha ili 2, 75 %).

Udio organske tvari i reakcija tla imaju važno mjesto u formiranju prinosa poljoprivrednih kultura. Cilj ovog istraživanja je analizirati podatke o tlu na razini udjela organske tvari i pH vrijednosti tla, na površinama namijenjenim intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji te procijeniti prostornu distribuciju. Organska tvar i pH tla ima veliki utjecaj na fizikalna, kemijska i mikrobiološka svojstva tla, te na kapacitet vode i biljnih hranjiva u tlu. Intenzivna biljna proizvodnja povećava mineralizaciju organske tvari, što zahtjeva primjenu organskih gnojiva, odgovarajući plodored i podešavanje reakcije tla s ciljem održavanja optimalnog sadržaja organske tvari u tlu. Informacije o sadržaju organske tvari i pH vrijednosti tla prikupljene su kroz projekt "Kontrole plodnosti tla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima" koji je započeo u 2003. godini na poljoprivrednim tlima istočne Hrvatska, odnosno Osječko-baranjskoj županiji. Mjesta uzimanja uzoraka tla su locirana GPS uređajem i svi podaci su smješteni u GIS bazu podataka. Udio organske tvari u oraničnom sloju tla (0-30 cm) utvrđen je spektrofotometrijski primjenom bikromatne metode, a rezultati su razvrstani prema Gračaninu. Podjela tala prema pH reakciji obavljena je prema Scheffer i Schachtschabelu. Kroz projekt je analizirano 14.448 uzoraka, odnosno 52.179 hektara zemljišta. Dobiveni rezultati pokazuju da preko 90% analiziranih površina ima vrijednost organske tvari manji od 3%, a preko 50% površina ima pH vrijednost ispod 5, 5.

In the period 2003-2010, total 18385 soil samples (0-30 cm of depth) covering 55084 ha of cultivable lands were taken in four counties (c) of the eastern Croatia as follows: Vukovar-Sirmium (VSc), Osijek-Baranya (OBc), Brod-Posavina (BPc) and Virovitica-Podravina (VPc) with aim recommendation of soils fertilization according their nutritional status. In this study distribution plant available phosphorus (P) and potassium (K) availability ranges (AL-method) was shown. The most soil samples collected from the OBc (77.7% of samples and 84.1 % of tested acreage) and VSc (15.7 % and 12.7 %, respectively). AL-soluble P status in soil of BPc is considerably less favorable because 35 % of tested samples were in range the lowest group (< 5 mg P2O5/100 g) and next 25 % in the group of the low P status (5.1 – 12.0 mg P2O5/100 g). Soil P status in VSc and OBc have been considerably better because less than 10 % of samples were in the group of the lowest P availability. Also, 35 % of samples VSc and 41% samples of OBc have been in the groups of good P availabilities (> 20 mg P2O5/100 g). The most unfavorable distribution of AL-soluble K was found in soil of VPc because 67 % of samples were in the groups less than 19 mg K2O/100 g and only 3 % in the groups above 30 mg K2O/100 g. Analogical comparison for the soils of VSc was 23 % and 17 %, and for OBc 29 % and 20 %, respectively.

The aim of this research is to collect data of soils organic matter percentage intended for intensive production and to evaluate spatial distribution. Organic matter has a huge impact on physical, chemical and microbiological soil characteristics and water storage capacity and plant nutrients. Organic matter has important place on soil fertility. Intensive vegetable production processes increases the mineralization of organic matter, and it is necessary to add organic fertilizer, to use appropriate crop rotation and regulation of soli reaction to maintain an optimal content of organic matter in soil. Information about the content of organic matter were colleced through the project "Soil fertility control on family farms" which started in 2003 on agricultural soils of the Eastern Croatia. Soil sampling sites are located by Global positioning system (GPS) and all date are placed in GIS date base. The percentage of organic matter in top soil layer (0-30 cm) was determined spectrometrically using bichromate method and results were classified according to the author-Gracanin. Through the project 16, 179 samples of soil were analyzed. The obtained results indicate that over 90% of monitored area, has a value of organic matter less than 3%.

Nizak pH tla uzrok je niza problema koji se reflektiraju na rast i razvoj biljaka, bioraspoloživost hraniva, strukturu tla i dr. Stoga se kao obavezna mjera popravke jako kiselih tala preporuča kalcizacija, ali uz detaljnu kemijsku analizu. U radu je predstavljen kompjutorski model za procjenu potrebe kalcizacije, a rezultati proračuna analizirani su krigingom. Analizom tla obuhvaćeno je 9.023 uzoraka prikupljenih tijekom 5 godina istraživanja (2003. do 2007. godina) na prostoru Osječko-baranjske županije. Uz analizu tla prikupljeni su i drugi dopunski podaci o zemljištu (uređenost, biogenost, predusjev i njegov prinos i dr.). Krigingom je utvrđeno kako je 241.379 ha (58, 3%) površine Osječko-baranjske županije kiselo, od čega je na 90.593 ha pH-KCl

Projekt “Izrada programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom” u provedbi je od sijeţnja 2006. do sijeţnja 2009. godine. Nositelj projekta je Agencija za zaštitu okoliša. Cilj provedbe Pilot projekta je provjera praktiţne izvedbe postupaka uzorkovanja, analize i ureŤivanja podataka preporuţenih Priruţnikom za trajno motrenje tala Hrvatske, kako bi se uoţile i ispravile eventualno problematiţne stavke. Mjesta provedbe Pilot projekta motrenja poljoprivrednih tala su Zapadno-panonska podregija ; Potok - ratarska proizvodnja s lizimetrima na svim varijantama. Istoţnopanonska podregija ; Donji Miholjac – tlo s intenzivnim uzgojem površa uz navodnjavanje. Satnica – tlo s višegodišnjim nasadom jabuke. Nakon pripremnih radova u uredu i preliminarnih terenskih radova, otvorene su pedološke jame i opisani profili tla prema FAO vodiţu za opis tala. Zatim su uzeti uzorci iz profila za fizikalne i kemijske analize, te prosjeţni uzorci tla sa svake postaje. Najveši dio analiza obavljen je u laboratoriju Zavoda za tlo, C-H-N-S analize i analiza vode obavljene su u laboratoriju Zavoda za OPB Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a postojani organski oneţiššivaţi u laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba. Provedba i rezultati Pilot projekta znaţajno su doprinijeli stjecanju iskustva u provedbi trajnog motrenja i stjecanju novih saznanja, koja su prenesena u završnu verziju Priruţnika za trajno motrenje poljoprivrednih tala.

Poljski pokusi kalcizacije i gnojidbe soje provedeni su 2006. godine na kiselom pseudoglejnom tlu u istoţnoj Hrvatskoj kombinacijama kontrole (bez gnojidbe i kalcizacije), mineralne gnojidbe 140:140:210 (MG), organske gnojidbe s 30 t ha-1 stajskog gnoja (OG) i kalcizacije s 10 t ha-1 praškastog dolomita (Ca) s ukupno 8 tretmana: 1. kontrola, 2. Ca, 3. MG, 4. OG, 5. Ca+MG, 6. Ca+OG, 7. MG+OG, 8. Ca+MG+OG. Cilj istraţivanja bio je utvrditi utjecaj kalcizacije i gnojidbe na svojstva tla i prinos soje. Kalcizacija je rezultirala vrlo malim smanjenjem kiselosti tla (poţetni pHKCl 3, 88, a nakon ţetve soje 4, 59) uz neutralizaciju svega 1, 02 cmol kg-1 hidrolitiţke kiselosti tla (16% ukupne Hy). Kalcizacija je i bez gnojidbe znaţajno utjecala na povešanje pristupaţnosti AL-P u tlu za 25 mg P2O5 kg-1. Veći je utjecaj imala mineralna gnojidba (36 mg P2O5 kg1 ), a najveši kombinacija Ca+MG+OG (42 mg P2O5 kg- 1).Najniţi prinosi soje ostvareni su na kontrolnom tretmanu, kalcizacija je rezultirala povešanjem prinosa za 6, 25%, organska gnojidba 0, 24%, a mineralna gnojidba za 8, 84 %

Nine maize (Zea mays L.) hybrids were grown under field conditions on two soils (eutric cambisol and eugley) for two growing seasons (2004 and 2005). Seven domestic maize hybrids (OsSK444, OsSK554, OsSK644 and OsSK713, Bc66-61 and Bc778) and two foreign (ZPSK633 and ZPSK778 - from Serbia) were used. The field trial was conducted in five replicates (gross of basic plot 56 m2). Grain yield in 2005 was 13% lower than in 2004 (8.28 and 9.53 t ha-1, respectively). Yields on eutric cambisol were lower than on eugley (6.96 and 10.84 t ha-1, respectively). Also, differences of yields among the hybrids were very significant. The hybrid Bc778 yielded 10.37 t ha-1 or 32% more compared to the hybrids Bc592 and ZpSK704. Leaf-N was in 2005 11% higher than in 2004 (means 2.53% N and 2.81% N, respectively), while leaf-P (mean 0.28% P) and – K (mean 1.68% K) differences between two years were non-significant. Leaf-K under eugley conditions was 25% lower than on cambisol (means 1.44% K and 1.92% K, respectively). Differences in leaf composition among the maize hybrids (influences of genotype) were in the ranges from 2.59% N to 2.76% N, from 0.25% P to 0.30% P and from 1.62% K to 1.76% K. In general, low connection was between leaf nutritional status and yields probably because relative favorable soil fertility of both soil types, although the first-ranged hybrid regarding yield (Bc778) was in the group of the hybrids with the highest leaf-N, -P and – K. Also, two low-yielding hybrids (Bc592 and ZpSK704) characterized considerably lower leaf K.