Search

Englesko-hrvatski pomorski rječnik autora Bisere Plančić i Tomislava Skračića namijenjen je studentima, pomorcima, prevoditeljima i svima onima kojima mogu zatrebati stručni pomorski izrazi. Rječnik je plod dugogodišnjeg nastavnog rada autora sa studentima na Pomorskom fakultetu u Splitu, suradnje s kolegama i pomorcima, prevođenja stručnih tekstova iz oblasti pomorstva, izrade drugih rječnika i glosara pomorskog nazivlja, te bavljenja leksikološkim istraživanjima u izradi znanstvenih i stručnih radova. Rječnik obuhvaća relevantnu leksičku građu iz područja nautike, navigacije, brodostrojarstva, pomorske trgovine i transporta, konstrukcije i opremanja broda, pomorskih komunikacija i tehnologije, meteorologije, ekonomije i ekonomike brodarstva, nautičkog turizma, pomorskog menadžmenta, medicine, prava i osiguranja, matematike, simulacija i modeliranja. U rječniku se mogu pronaći: - standardni pomorsko-komunikacijski izrazi (IMO SMCP), - nazivi kodificiranih pomorskih zakona, propisa, pravilnika i konvencija, - najznačajnije kratice (akronimi, skraćenice, sraslice i inicijalizmi), - višečlane leksičke jedinice (složenice, kolokacije, frazni glagoli), - toponimi i pojmovi iz oblasti morske flore i faune, - najčešći dijalektizmi i noštromizmi hrvatskog pomorskog nazivlja, - svakodnevni izrazi iz pomorskog, studentskog i akademskog života. IZ RECENZIJA: - “Neizmjerno je važno naglasiti da je rječnik usklađen sa standardnim pomorsko-komunikacijskim izrazima (IMO-SMCP, 2001) budući da komuniciranje između broda i obale, između brodova, kao i unutar samog broda, mora biti točno, jednostavno i nedvosmisleno kako bi se izbjegli nesporazumi i pogreške koje dovode u opasnost brod, ljude i okoliš.” - “Vrijedan izvor informacija i pojašnjenja te kvalitetan doprinos razvoju i širenju znanosti u području pomorstva.” - “Ovaj rječnik je dobar vjetar u leđa uspješnoj primjeni engleskog jezika u obrazovanju i u pomorskom prometu.” - “Autori su izbjegli preveliku opširnost i rječničku građu usustavili po kriteriju jasnoće, preglednosti i konciznosti i postigli pravu mjeru. Vrijednost rječnika ogleda se posebno u njegovoj jednostavnosti, razumljivosti te primjenjivosti u svakodnevnom korištenju.” PREDGOVOR Nedvojbeno je da engleski jezik, koji se odavno nametnuo kao službeni jezik u pomorstvu, danas predstavlja iznimno važno i nezaobilazno sredstvo komunikacije. Stoga i razina jezične kompetencije pomoraca mora biti visoka. Između ostalog, od pomoraca se očekuje usvajanje obimnog leksičkog registra pri čemu rječnici, osobito oni specijalizirani, predstavljaju nezaobilazno pomagalo. Ovaj je rječnik plod višegodišnjeg rada i suradnje autora sa studentima i kolegama s Pomorskog fakulteta u Splitu, pomorcima, pomorskim stručnjacima i gospodarstvenicima. S obzirom na to da se s pomorskom isprepliću i brojne druge struke, cilj nam je bio prikupiti temeljne i najfrekventnije pojmove u današnjem pomorskom poslovanju i objediniti ih u jednom rječniku. U tom je smislu prikupljena leksička građa koja obuhvaća termine iz nautike, brodostrojarstva, navigacije, konstrukcije i opreme broda, pomorskih tehnologija, pomorske meteorologije, nautičkog turizma, pomorskih komunikacija, pomorskog menadžmenta, ekonomike brodarstva, pomorske trgovine i transporta, pomorskog prava, pomorskog osiguranja, pomorske medicine, te raznih drugih struka koje su u tijesnoj vezi s pomorstvom. Nadalje, u građu su uvršteni i pojmovi iz matematike, simulacije i modeliranja, znanstveni pojmovi i izrazi neophodni u akademskom i pomorskom okruženju. Vjerujemo da će ovaj rječnik udovoljiti potrebama mnogih struka vezanih uz pomorstvo. Rječnik je prvenstveno namijenjen pomorcima, studentima, prevoditeljima i nastavnicima svih smjerova naših pomorskih učilišta, ali i svim ostalim djelatnicima u pomorskom gospodarstvu. Rječnička građa svrstana je abecednim redom po načelu grozdova s deskriptivnim pristupom. Budući da složenice, posebno one imenske, predstavljaju izrazito obilježje engleskoga pomorskog nazivlja, uz osnovne natuknice nalaze se i najfrekventniji jezični modifikatori. Složenice su u rječniku zabilježene u kontekstu o kojemu ovisi razumijevanje semantičkog sadržaja. Osim složenica, u ovaj su rječnik uvršteni i brojni akronimi, skraćenice, kolokacije, frazni glagoli, idiomi, tuđice, posuđenice, dijalektizmi, noštromizmi, te ostale strukture bez kojih je smislena komunikacija nezamisliva. Rječnik također obiluje pojmovima iz općeg jezika jer smo studentima željeli olakšati usvajanje leksičke građe i izići iz okvira isključivo stručnog nazivlja. Nadamo se da ćemo tako doprinijeti pouzdanosti komunikacije kao jednog od temeljnih uvjeta sigurnosti plovidbe i ostalih aktivnosti onih koji žive na moru i od mora. Bez nesebične stručne i tehničke pomoći naših suradnika i prijatelja ne bi bilo moguće izraditi i realizirati ovaj rječnik. Recenzirali su ga uvaženi kolege s iznimno bogatim plovidbenim i nastavnim iskustvom: redoviti profesor u trajnom zvanju Nenad Vulić, izvanredni profesor i kapetan duge plovidbe Pero Vidan, docent i upravitelj stroja Ivan Komar, izvanredni profesor i prvi časnik palube Zvonimir Lušić, docent Zdeslav Jurić, asistent Mario Bakota, te Siniša Ninčević, viši lektor na Filozofskom fakultetu u Splitu, koji je svojim dragocjenim savjetima uvelike pridonio kvaliteti rječnika. On je i lektorirao rječničku građu, a u tom zahtjevnom poslu sudjelovale su i cijenjene kolegice Željka Zanchi i Mirna Čudić. Svoju punu osobnu i profesionalnu potporu realizaciji ovog projekta dao je dekan Pomorskog fakulteta u Splitu, izvanredni profesor Nikola Račić. Nastanku rječnika pridonijeli su i naši studenti. Ovom prigodom se svima zahvaljujemo. Valja napomenuti kako ne mislimo da je ovaj posao obavljen do kraja i bez pogrešaka, no nadamo se da bi mogao poslužiti kao osnova i poticaj za daljnja istraživanja, kao i za neka buduća izdanja. Bisera Plančić i Tomislav Skračić U Splitu, srpanj 2017.

Rad se bavi standardima sigurnosti u plovidbi jahta i brodica koje se koriste kao plovila za razonodu. Upravnopravni status jahte i brodice u Republici Hrvatskoj reguliran je Pomorskim zakonikom iz 2004. godine, Pravilnikom o brodicama i jahtama iz 2005. godine i Tehničkim pravilima Hrvatskog registra brodova. Svi zakonski i podzakonski propisi o plovilima za razonodu usklađeni su s Direktivom Europske unije 94/24/EC o rekreacijskim plovilim. Ta Direktiva odnosi se na brodice za šport i razonodu kao i sve jahte do 24 metra. Jahta ili brodica sposobna je za plovidbu ako tehničke karakteristike plovila odgovaraju standardima Tehničkih pravila Hrvatskog registra brodova, ako plovilom upravlja osoba sa odgovarajućim svjedodžbama i ako ima najmanji propisani broj članova posade koje jahta ili brodica mora imati u skladu s Pravilnikom o brodicama i jahtama. Sposobnost jahte ili brodice za plovidbu utvrđuje se pregledima: preglede jahta obavlja Hrvatski registar brodova, a brodica lučka kapetanija ili ispostava. Lučke kapetanije obavljaju inspekcijski nadzor nad domaćim i stranim jahtama i brodicama koje plove unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske. Unatoč visokim tehničkim standardima, zbog velikog broja plovila za razonodu, domaćih i stranih jahta i brodica, koji u ljetnim mjesecima plove unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem, povećava se broj pomorskih nezgoda koje ugrožavaju ljudske živote, imovinu na moru te prijete morskom okolišu. Glavni uzrok pomorskih nezgoda je tzv. ljudski faktor. Pravilnikom o brodicama i jahtama propisano je obvezno osiguranje od odgovornosti za vlasnika jahti i brodica za tjelesne štete nanesene trećim osobama. Obveznim osiguranjem od odgovornosti obuhvaćene su jahte i brodice kojima je snaga porivnih strojeva veća od 15 kW.

The paper deals with noun compounds in English, where it is usual for nouns to be used as adjectives, preceding the head of a noun phrase. Due to their frequent occurrence in scientific and technical English the compounds require a particular attention in the ESP teaching. Failing to understand syntactic and semantic relationships existing between its components may considerably obfuscate the meaning, if not obstruct the process of its correct interpretation. The authors specifically focus on maritime English, proposing a classification with the aim of contributing to better understanding of semantic relationship between the compound constituents, relying upon the research conducted by Prof. Bartolić and Prof. Master.

U engleskome je jeziku uobičajeno da se imenice rabe u funkciji pridjeva. Tako imamo dvije, tri ili ponekad više imenica spojenih u imenski izraz koji se naziva imenskom složenicom. Takve složenice su uglavnom skraćene odnosne rečenice ili komprimirane definicije. Mogu se razvrstati sukladno karakteristikama, funkciji, sastavu, svrsi, vremenu, mjestu, izumitelju, sličnosti itd. One su iznimno važne u znanstvenome i tehničkom engleskom jeziku gdje se javljaju zbog toga što omogućuju opisivanje stvari i procesa u sažetu obliku. Budući da su tako strukturirane složenice strane duhu hrvatskoga jezika, u kojemu imenica ispred druge imenice može stajati samo u apozicijskoj, a nikako u atributivnoj funkciji u kojoj se rabe isključivo pridjevi, često se događa da se složenice pogrešno shvate jer studenti, kojima je materinski jezik hrvatski, nisu dovoljno upoznati s činjenicom da se u razumijevanju značenja kod takovih struktura najčešće polazi od zadnje riječi koja je osnovna natuknica (head noun). U radu se ističe potreba za poučavanjem ispravna razumijevanja i uporabe imenskih složenica, budući da je za razumijevanje višečlanih složenica često nužno i poznavanje materije, odnosno područja u kojima se pojavljuju. Stoga nerazumijevanje sintaktičkih i semantičkih odnosa unutar same strukture znatno otežava, ako ne i onemogućuje, proces dešifriranja značenja. Uočeno je 15 kategorija različitih odnosa između imenica koje tvore složenicu. U radu se posebice proučavaju odnosi unutar imenskih složenica koje se javljaju u nautičkom i brodostrojarskom registru, oslanjajući se na istraživanje prof. Bartolić, koja je pionir na tom području, te prof. Mastera, koji se također iscrpno bavi ovom problematikom. Ključne riječi: imenske složenice, imenice, dešifriranje / dekodiranje, pomorski jezik, nautički i brodostrojarski registar, engleski jezik

Namjera autora ovog materijala je bila oživjeti razgovor u učionici i dinamizirati nastavni proces zanimljivim pitanjima i temama. Priručnik se, kao dopunski nastavni materijal, na naprednoj razini može koristiti za studente koji u svojim studijskim programima imaju govorne vježbe. Priručnik je namijenjen iskusnim nastavnicima koji moraju biti neutralni moderatori, iznimno senzibilizirani tj. svjesni osjetljivosti sadržaja koji će nužno rezultirati argumentiranim suprotstavljenim stavovima.

Rad se bavi utjecajem zaštite morskog okoliša na razvoj autonomnog prava spašavanja sadržanom u standardiziranim obrascima ugovora o spašavanju Lloyd's Standard Form of Salvage Agreement (Lloyd's Open Form – LOF). Povijest tog obrasca duga je više od sto godina, s tim da se obrazac povremeno revidirao. Danas je u primjeni LOF 1995 i LOF 2000, a u pripremi je novi LOF koji bi se trebao objaviti 2010. godine a nosio bi oznaku LOF 2010. Najznačajnije promjene unesene u taj obrazac vezane su za redakciju iz 1980. godine – LOF 1980. Tada je prvi put u pravo spašavanja, s ciljem bolje zaštite morskog okoliša, uveden izuzetak od općeprihvaćenog i davno utemeljenog načela no cure - no pay (bez korisnog rezultata ne postoji ni pravo na nagradu). Daljnji razvoj obrasca LOF kretao se u smjeru boljeg poticanja spašavatelja u sprječavanju onečišćenja morskog okoliša. Danas je sprječavanje onečišćenja morskog okoliša prioritet spašavanja. Pitanje koje konstantno muči suvremene spašavatelje je dostatnost naknada koje im stoje na raspolaganju u slučaju sprječavanja onečišćenje u odnosu na njihove povećane troškove spašavanja te izloženost građanskoj i kaznenoj odgovornosti. Činjenica je da sadašnji sustav nagrađivanja ne zadovoljava i dovoljno ne potiče spašavatelje u zaštiti morskog okoliša, jer uz postojanje posebne naknade i SCOPIC klauzule, spašavatelju ipak, kao stalni izvor prihoda, ostaje jedino nagrada za spašavanje koja je tradicionalno ograničena vrijednošću spašene imovine. Zbog toga je hvalevrijedno stalno zalaganje i upozoravanje Međunarodnog udruženja spašavatelja (ISU) o potrebi pronalaženja novog načina poticanja spašavatelja u sprječavanju onečišćenja. Za sada je najbrži i najučinkovitiji način nova revizija obrasca LOF s kojom će se u pravo spašavanja, uz klasičnu nagradu uvesti i tzv. nagrada za zaštitu okoliša (Environmental Salvage Awards).

U svibnju 2007. godine na Međunarodnoj konferenciji u Najrobiju konačno je usvojena Međunarodna konvencija o uklanjanju podrtina. Kada stupi nasnagu nova Konvencija osigurat će pravni okvir državama strankama kako bi mogle nesmetano pristupiti uklanjanju postojećih ili budućih podrtina smještenih izvan područja u kojima je obalna država suverena. Prvenstveno se misli na gospodarski pojas obalne države ili, ako država nije proglasila gospodarski pojas, na područje neposredno iza teritorijalnog mora a koje ne može biti šire od 200 NM od polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora. Iako se posljednjih godina broj pomorskih nezgoda u svijetu smanjio, procjenjuje se da u svijetu postoji više od 1.300 napuštenih podrtina koje više ili manje predstavljaju opasnost za plovidbu ili morski okoliš te za iskorištavanje prirodnih bogatstava mora. U skladu s Konvencijom UN o pravu mora, Republika Hrvatska je 3. listopada 2003. godine proglasila zaštićeni ekološkoro-ribolovni pojas koji joj osigurava neka suverena prava karakteristična za gospodarski pojas. Prema definiciji Konvencije UN o pravu mora Jadransko je more zatvoreno ili poluzatvoreno more, te bi zbog njegovih malih dimenzija posljedice onečišćenja morskog okoliša poprimile znatno veće razmjere negoli u ostalim morima. Zbog toga je donošenje Konvencije o uklanjanju podrtina od velike važnosti za Republiku Hrvatsku. Iako Hrvatska još nije ratificirala ovu Konvenciju, najnovijim izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika od 12. prosinca 2008. uređeno je pitanje financijskog jamstva za troškove lociranja, označavanja i uklanjanja podrtina za brodove veće od 300 bruto tona kojim bi se osigurala odgovornost brodovlasnika za troškove koji nastanu kao posljedica uklanjanja podrtine. To pokazuje da je Republika Hrvatska prepoznala veliku važnost donošenja Konvencije i njen utjecaj na sigurnost plovidbe i zaštitu morskog okoliša pa je svoje zakonodavstvo uskladila s odredbama Konvencije i prije njenog formalnog stupanja na snagu. Tijekom 2008. godine Konvenciju su ratificirale četiri države, a stupit će na snagu dvanaest mjeseci nakon što je ratificira deset država.

The authors examine the concept of the so-called "political correctness" as a result of political and social changes in the contemporary world, primarily with regard to how it affects the language, focusing on the importance of teaching it to EFL students.

Iz recenzija: Ovaj je rječnik napisan stručno i znalački. Sadržaj je vješto odabran i prosto odiše ogromnim iskustvom autorica... Glavne su odlike ovog rječnika njegova obuhvatnost, sustavnost i jasnoća zbog čega će zasigurno postati dragocjen i nezamjenjiv priručnik studentima i nastavnicima svih odsjeka pomorskih škola i fakulteta i svma koji se bave pomorstvom kao i prevoditeljima stručnih tekstova iz pomorstva... S obzirom na važnost i učestalost jezičnog korpusa koji obuhvaća te činjenice da takav rječnik nemamo, siguran sam da će postati nezaobilazan u biblioteci svih koji su na ovaj ili onaj način u doticaju s morem i pomorstvom.

The place of refuge is one of the latest acts in a long process of creation of international rules for the protection of the marine environment. In November 2003, the IMO Assembly adopted two resolutions addressing the issue of places of refuge for ships in distress. Resolution A.949 (23) Guidelines on places of refuge for ships in need of assistance, is intended for use when a ship is in need of assistance but the safety of life is not involved. The guidelines recognize that, when a ship has suffered an incident, the best way of preventing damage or pollution from its progressive deterioration is to transfer its cargo and bunkers, and to repair the causality. Such an operation is best carried out in place of refuge. A second resolution, A.950 (23) Maritime Assistance services (MAS), recommends that all coastal States should establish a maritime assistance service (MAS). By adoption of the Maritime Code in 2004, the Republic of Croatia pledged to determine the places of refuge by the end of 2007.

Razvitak ESP-a u Hrvatskoj počeo je u XIX. st. kada je Nautička škola u Bakru u svoj plan i program uvela proučavanje stručnih pomorskih tekstova. U današnje vrijeme zahtjevi za jezičnu kompetenciju pomoraca umnogome se razlikuju, što treba uzeti u obzir kod realizacije plana i programa za engleski jezik na pomorskim fakultetima. Najveće zahtjeve stavlja se pred nautičare koji osim svoga jezičnog registra moraju poznavati i meteorološki, brodostrojarski, pravni, komercijalni i druge jezične registre. Ne možemo zaobići ni važnost tankera, velikih nosača tereta, plovila na atomski pogon itd. U radu se govori o metodama intenzivnog učenja vokabulara u nastavi ESP-a Pomorskoga fakulteta u Splitu. Pokazane su različite interaktivne vježbe koje potiču studenta na ovladavanje vještinama učenja vokabulara i služenja rječnikom. &bdquo SWOT&rdquo analiza omogućuje studentu samostalno usvajanje znanja, pravljenje plana kojim svoje slabe točke pretvara u prednosti i tako napreduje. Pomoću metode &bdquo derivation race&rdquo student se upoznaje sa značenjem prefiksa i sufiksa, što mu omogućuje proširivanje vokabulara. Tehnikama &bdquo brainstorming&rdquo &bdquo vocabulary networks&rdquo i &bdquo semantic maps&rdquo potiče se aktivnost i individualni ili grupni rad. Za uspješno učenje potrebno je studentima dati kontekst i situaciju relevantnu za prepoznavanje njihovih potreba. U posljednjem poglavlju govori se o čestim metaforama s prijenosom značenja iz pomorskoga engleskoga jezika u hrvatski jezik. Ključne riječi: engleski pomorski jezik, nastava, vokabular, rječnik, složenice, mape, brainstorming.

U radu se govori o zaprekama u komunikativnom pristupu učenju jezika budućih časnika na trgovačkim brodovima na Visokoj pomorskoj školi u Splitu. Program se temelji na znanju engleskog jezika sukladno zahtjevima relevantnih hrvatskih i međunarodnih organizacija. Priprema za ovu razinu znanja zahtijeva da svaki student dobije zasebnu pozornost, što je teško ostvariti u prevelikim grupama, ograničenom vremenu i neadekvatnim prostornim uvjetima.