Search

U ovom istraživanju provedeno je ispitivanje kakvoće medova na hrvatskom tržištu, uzorkovanih u razdoblju od 2019. do 2021. godine, kako bi se procijenila njihova kvaliteta i sukladnost prema zakonskoj regulativi. Analiza svih medova uključivala je fizikalno-kemijske pokazatelje: vodu, električnu vodljivost, hidroksimetilfurfural, aktivnost dijastaze, slobodne kiseline, reducirajuće šećere, saharozu te melisopalinološku analizu. Rezultati su interpretirani u odnosu na kriterije propisane Pravilnikom o medu i Pravilnikom o kakvoći uniflornog meda. Ukupno je analizirano 84 uzoraka meda, različitog botaničkog podrijetla (cvjetni, bagremov, kestenov, lipov, kaduljin, repičin, medljikovac) čijom je peludnom analizom utvrđeno da od 84 uzoraka njih 9 ne odgovara deklaraciji. Od fizikalno-kemijskih pokazatelja, hidroksimetilfurfural je bio najčešći uzrok nesukladnosti uzorka, jer je kod 13 medova koncentracija bila previsoka (>40 mg/kg). Osim što upućuje na pretjerano zagrijavanje i/ili neprikladno skladištenje meda, u nekoliko navrata izmjerena koncentracija hidroksimetilfurfurala je bila čak preko 100 mg/kg, što može ukazivati na patvorenje. U dva meda dobivena aktivnost dijastaze iznosila je 6, što je ispod propisane vrijednosti (8). Previsok udio saharoze zabilježen je kod jednog cvjetnog (6,99 g/100 g) i jednog repičinog meda (7,57 g/100 g), dok je kod dva kestenova meda i jednog kaduljinog razlog nesukladnog rezultata bila električna vodljivost. Sadržaj vode, reducirajućih šećera i slobodnih kiselina u svim pretraženim uzorcima bio je u skladu s propisanim. Najviše je uzorkovano cvjetnih (30) i bagremovih medova (30) pa je shodno tome i najviše nesukladnih medova pripadalo upravo tim vrstama, 8 odnosno, 9. Ukupno je zabilježeno 29 nesukladnih rezultata, što je rezultiralo s 22 uzorka meda koji nisu odgovarali kriterijima iz Pravilnika, odnosno 26 % svih pretraženih uzoraka., In this study, honey samples collected throughout Croatia in the period 2019-2021 were subjected to quality control to assess whether they meet the legally stipulated quality requirements. Analysis of all honey samples included physico-chemical parameters moisture, electrical conductivity, hydroxymethylfurfural, diastase activity, free acidity, reducing sugars, sucrose and melissopalynology analysis. The obtained results were compared with the criteria of honey composition in two pieces of legislation: Ordinance on honey and the Regulation on the quality of unifloral honey. Pollen analysis performed on 84 honey samples of different botanical origin (floral, acacia, chestnut, lime tree, sage, rapeseed, honeydew), and nine samples were found to be incompliant with the data listed on the label. Among the physico-chemical parameters, hydroxymethylfurfural proved to be the most common cause of sample incompliance, with excessive concentrations (>40 mg/kg) in 13 samples. Although this indicates excessive heating and improper storage of honey, several samples had hydroxymethylfurfural concentrations in excess of 100 mg/kg, which may indicate honey adulteration. In two honeys, the obtained diastase activity was 6, which is below the prescribed value (of 8). Excessive sucrose content was recorded in one flower honey (6.99 g/100 g) and one rapeseed honey (7.57 g/100 g), while in two samples of chestnut honey and one sage honey electrical conductivity was the reason for non-compliance. All samples met the criteria for moisture content, reducing sugars and free acidity. Most of the collected samples were floral (30) and acacia honeys (30), and accordingly, most non-compliant samples belonged to these two plant species, eight and nine samples respectively. In total, there were 29 non-compliant results which resulted in 22 honey samples (26% of the total) failing to meet the Regulation criteria.

Fenbendazol je antiparazitik širokog spektra djelovanja, a najčešće se koristi za suzbijanje gastrointestinalnih parazita u domaćih životinja. Prema kemijskoj strukturi spada u skupinu benzimidazola koji u živom organizmu spremno metaboliziraju i pritom nastaju reaktivniji i toksičniji metaboliti u odnosu na polazni spoj. Iz tog razloga vrlo je važno pratiti koncentracije rezidua fenbendazola u peradi i jajima, do prisutnosti kojih dolazi uslijed pretjerane ili nepravilne uporabe lijeka, nepoštivanja karencije ili konzumacije kontaminirane hrane. Kako bi se osigurala sigurnost hrane i zdravlje ljudi Europska unija je propisala najveće dopuštene količine (NDK) za marker rezidua fenbendazola (zbroj ekstrahirajućih rezidua koje se mogu oksidirati u oksfendazolsulfon) u jajima (Uredba Komisije (EZ) br. 37/2010) te iznosi 1300 μg/kg. Razvijena je selektivna, osjetljiva i pouzdana analitička metoda za određivanje rezidua fenbendazola i njegovih metabolita u jajima peradi vezanim sustavom tekućinska kromatografija-tandemna spektrometrija mase (LC-MS/MS). Razvijena metoda analize temelji se na ekstrakciji tekuće-tekuće koja je praćena dodatnim pročišćavanjem ekstrakta čvrstim sorbensom. Metoda omogućuje simultano određivanje analita unutar 15 minuta, a specifičnost je pritom osigurana MRM modom rada. Sukladno Odluci Komisije 2002/657/EZ provedena je validacija metode. Validacijom metode granica odlučivanja (CCα) za fenbendazol iznosi 336, 3 μg/kg, dok sposobnost detekcije (CCβ) iznosi 353, 9 μg/kg. Kriteriji oporavka su zadovoljeni te se oporavak kretao unutar raspona od 99, 0% do 107, 2%. U sklopu ovog istraživanja analizirano je 98 uzoraka jaja peradi uzorkovanih na području Republike Hrvatske na rezidue fenbendazola i njegovih metabolita te je u svim uzorcima koncentracija ciljanih analita iznosila manje od NDK vrijednosti.

Prisutnost zabranjenih tvari, rezidua veterinarsko-medicinskih proizvoda ili kemijskih kontaminanata u hrani predstavlja opasnost po zdravlje ljudi. Zakonodavni okvir Europske unije propisuje najveće dozvoljene koncentracije u hrani i programe monitoringa za kontrolu ovih supstanci u hranidbenom lancu. U ovom radu prikazan je detaljan pregled rezultata monitoringa uzoraka peradi i jaja na prisutnost tvari iz skupina A (tvari koje imaju anabolički učinak i zabranjene tvari) i B (veterinarsko-medicinski proizvodi i kontaminanti) u Europskoj uniji u razdoblju od 2009. do 2016. godine. Obrađeni podaci odnose se na uzorke prikupljene kroz ciljano uzorkovanje prema Direktivi Vijeća 96/23/EZ, dok su rezultati uzoraka dobivenih drugim strategijama uzorkovanja (sumnjivi, uvozni ili “ostalo”), koje ne prate plan monitoringa, prikazani odvojeno. Najveći broj analiziranih uzoraka peradi i jaja zabilježen je u 2014. godini, od čega je najviše pretraga provedeno na rezidue B1 grupe (antibakterijske tvari - antibiotici, sulfonamidi, kinolini) te A6 (zabranjene tvari: nitrofurani, nitroimidazoli i dr.) i B2b (kokcidiostatici) podgrupe tvari, a najmanji broj uzoraka peradi je bio 2010. odnosno jaja 2011. godine. 2009. godine prijavljen je najveći broj nesukladnih uzoraka, većinom na prisutnost kokcidiostatika, a od tada je primjećen pad u učestalosti nesukladnih uzoraka što je vrlo vjerojatno rezultat mjera koje su uslijedile uvođenjem Direktive Komisije 2009/8/EZ. U Hrvatskoj se, kao članici Europske unije od 2013. godine, također provodi godišnji monitoring rezidua u hrani životinjskog podrijetla i u ovom radu će se prikazati dosad izvješteni podaci za perad i jaja.

This study shows the results of research on the chemical and microbiological quality of drinking water samples from farms in the area of northwest Croatia. A total of 120 samples of water from different farms (65 chicken broiler and laying hen farms, 45 cattle farms, and 10 swine farms) that were collected throughout 2016 and spring 2017 were analyzed. A basic microbiological analysis was performed using the following parameters: total coliforms, Escherichia coli, intestinal enterococci, colony count at 36 °C and 22 °C, Clostridium perfringens and Pseudomonas aeruginosa. A physicochemical analysis was conducted using the following parameters: taste, odor, color, pH, hardness, free chlorine, chlorides, sulfates, nitrites, nitrates, sodium, ammonium, potassium, magnesium, calcium, iron and consumption of KMnO4. Of the 120 analyzed samples, 40.0% were microbiologically unsuitable and 37.5% were chemically unsuitable under Croatian water quality regulations (Official Gazette (OG) 125/2013, 141/2013, 128/2015). The analysis of the water supply on farms in northwest Croatia reveals a high percentage (58.3%) of chemically and/or microbiologically unsuitable water samples. Alloftheunsuitablesamplescamefromwells, and it may be concluded that it is necessary to conduct more water quality controls, appropriate surveillance and disinfection on a regular basis., U ovom radu ispitivana je kvaliteta vode koja se koristi za napajanje životinja na farmama sjeverozapadne Hrvatske. Ukupno je pretraženo 120 uzoraka s različitih farma (65 kokoši nesilica i brojlera, 45 goveda, 10 svinja) sakupljenih tijekom 2016. g. i proljeća 2017. g. Analizirani su sljedeći mikrobiološki parametri: ukupni koliformi, Escherichia coli, crijevni enterokoki, broj kolonija mikroorganizama na 36 °C i 22 °C, Clostridium perfringens i Pseudomonas aeruginosa. Od fizikalno-kemijskih parametara analizirani su: boja, okus, miris, pH, kloridi, sulfati, nitriti, nitrati, natrij, amonijak, kalij, kalcij, magnezij, slobodni klor, željezo i utrošak KMnO4. Od 120 pretražena uzorka, prema Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/2013, 141/2013, 128/2015) mikrobiološki nije bilo sukladno 40,0%, kemijski 37,5% uzoraka, odnosno ukupno 58,3% uzoraka. S obzirom da su svi nesukladni uzorci podrijetlom bunarske vode, potrebne su češće kontrole kvalitete tih voda, odgovarajući nadzor i dezinfekcija.

U radu su prikazani rezultati ispitivanja kvalitete vode za napajanje peradi na farmama tovnih pilića i kokoši nesilica na području sjeverozapadne Hrvatske tijekom 2016. godine. Ukupno je pretraženo 60 uzoraka vode na osnovne mikrobiološke i kemijske parametre od čega su 32 uzorka podrijetlom bunarske vode, a ostalo su vodovodne vode. Napravljena je osnovna mikrobiološka analiza na slijedeće parametre: ukupni koliformi, Escherichia coli, Enterococcus spp., broj kolonija mikroorganizama na 22°C i 37°C, Clostridium perfringens i Pseudomonas aeruginosa. Uzorci voda analizirani su na osnovne kemijske parametre: pH, slobodni klor, kloridi, nitriti, nitrati, amonijak, potrošnja KMnO4 i željezo. Od ukupno 60 pretražena uzorka voda prema Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju N.N. 125/2013 mikrobiološki nesukladno bilo je 20, 0%, a kemijski 16, 7% uzoraka. Od ukupnog broja pretraženih uzoraka 25, 0% (15) bilo je kemijski i/ili mikrobiološki nesukladno. Rezultati istraživanja kvalitete vode navode na zaključak da se perad napaja zdravstveno ispravnom vodom. S obzirom da su svi nesukladni uzorci podrijetlom bunarske vode, potrebne su češće kontrole kvalitete tih voda, odgovarajući nadzor i redovita dezinfekcija

Prema kemijskom sastavu, med predstavlja složenu smjesu više od 70 različitih komponenti. Kemijski sastav meda ovisi o vrsti biljaka i/ili medljike od kojih je dobiven, geografskom podrijetlu, klimatskim uvjetima i načinu proizvodnje. U svrhu procjene kvalitete meda provedena je analiza aktivnosti dijastaze, električne vodljivosti, masenog udjela vode i udjela hidroksimetilfurfurala. Tijekom 2015. i 2016. godine je sakupljeno 85 uzoraka meda s područja sjeverne Hrvatske (Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija). Uzorci su na temelju peludne analize razvrstani u nekoliko skupina: cvjetni (30), bagrem (28), lipa (8), kesten (7), medljikovac (5), amorfa (3), livada (2), suncokret (2). Svi uzroci zadovoljavaju kriterij masenog udjela vode ispod 20 %, a izmjereni su u rasponu od 14, 3 % do 20, 0 %. Koncentracije hidroksimetilfurfurala su se kretale u rasponu od 0, 1 do 43, 3 mg/kg, te je kod jednog uzorka utvrđena koncentracija iznad propisane vrijednosti od 40 mg/kg. Vrijednosti električne vodljivosti kretale su se u rasponu od 0, 09 do 1, 34 mS/cm. Aktivnost dijastaze uzoraka meda kretala se od 12 do 44. Rezultatima analize je utvrđeno da 97, 7 % uzoraka zadovoljava kriterije propisane Pravilnikom o medu te da se na području sjeverne Hrvatske proizvodi kvalitetan med.

Benzimidazoli su veterinarski lijekovi široko upotrebljavani kod prevencije i tretiranja parazitskih infekcija u agrikulturi i akvakulturi. U navedenu skupinu lijekova spadaju albendazol, albendazol sulfoksid, netobimin, febantel, fenbendazol, oksfendazol, mebendazol, flubendazol, tiabendazol, triklabendazol i oksibendazol. Ostaci benzimidazola u mlijeku mogu se pojaviti zbog pogrešnog liječenja, zbog prevelike količine unesenog lijeka u odnosu na preporučenu dozu, zbog nepoštivanja karence ili zbog toga što je životinja konzumirala kontaminiranu hranu. Za većinu benzimidazola, markerski ostatak u uzorcima je definiran kao suma udjela polaznog lijeka i/ili njegovih najzastupljenijih ili najotpornijih metabolita. Naime metaboličkom razgradnjom benzimidazolnih lijekova u organizmu životinja nastaje jedan glavni metabolit ili više glavnih metabolita pojedinog lijeka, koji su identificirani u mlijeku. U cilju zaštite zdravlja potrošača, Europska unija utvrdila je najviše dopuštene količine ostataka (NDK) benzimidazolnih lijekova u mlijeku (Uredba Komisije 37/2010.). Za određivanje ostataka benzimidazola u mlijeku korištena je potvrdna metoda tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti sa detektorom sa nizom dioda (HPLC-DAD) koja je validirana prema Odluci Komisije 2002/657/EC. Tijekom 2014. godine sakupljeno je 75 uzoraka sirovog mlijeka te analizirano na ostatke benzimidazolnih lijekova. U svim uzorcima mlijeka koncentracije su bile ispod NDK vrijednosti što ukazuje da je mlijeko u Hrvatskoj sigurno za konzumaciju.

U radu su prikazani rezultati ispitivanja kemijske i mikrobiološke kakvoće pitke vode uzorkovane na sabiralištima mlijeka u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji tijekom 2016.g. Analizirano je 46 uzorka bunarskih voda. Uzorci voda analizirani su na osnovne kemijske parametre: rezidualni klor, pH, potrošnja KMnO4, nitriti, nitrati, amonijak i kloridi te mikrobiološke parametre: ukupni koliformi, Escherichia coli, fekalni streptokok, broj kolonija mikroorganizama na 37 ºC i 22 ºC, Clostridium perfringens i Pseudomonas aeruginosa. Od ukupno 46 pretražena uzorka voda tijekom 2016.g. prema Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju N.N.125/2013 mikrobiološki nesukladno bilo je 39, 1 %, a kemijski 23, 9 % uzoraka. Ukupno 45, 7% uzoraka bilo je kemijski i/ili mikrobiološki nesukladno. U odnosu na rezultate analiza provedenih ranijih godina, došlo je do smanjenja postotka mikrobiološki i kemijski nesukladnih voda, što ukazuje na činjenicu kako se počelo voditi računa o kontroli kvalitete vode na takovim mjestima. S obzirom da je i dalje riječ o velikom postotku kemijski i mikrobiološki nesukladnih voda, potrebno je nastaviti kontrolu kvalitete vode na sabiralištima mlijeka.

Flubendazol je benzimidazolni lijek, anthelmitik širokog spektra djelovanja koji se primjenjuje kod liječenja pasa, mačaka, svinja i peradi. Učinkovit je kod gastrointestinalnih nematoda i oblića kod svinja, te gastrointestinalnih nematoda kod peradi. Glavni metaboliti u tkivima svih životinjskih vrsta su rezultati karbamatne hidrolize i ketonske redukcije. Ketoredukcija u metil[5- [(fluorofenil)hidroksimetil]-1H-benzimidazol-2- il]karbamat (FLU-RMET) pokazala se glavnim metaboličkim putem kod kokoši i purana, dok se kod svinja kao glavni metabolički put pokazala karbamatna hidroliza u (2-amino-1 H- benzimidazol-5-il)(4-fluorofenil)metanon (FLU- HMET). Ostatci polaznog lijeka flubendazola pronađeni su kao najzastupljeniji u jajima nesilica, s većom koncentracijom u žumanjku nego bjelanjku i cijelom jajetu. Danas se za određivanje ostataka flubendazola najčešće koriste kromatografske metode s UV detekcijom, a u novije vrijeme tandemna spektrometrija masa (MS/MS) zbog povećane osjetljivosti ove metode. Objavljene razvijene metode prikladne su za određivanje ostataka flubendazola u skladu sa Uredbom Komisije 37/2010. Razvijeno je i nekoliko metoda za određivanje FLU i njegova dva najznačajnija metabolita FLU-HMET i FLU- RMET kako bi se doprinjelo saznanju o distribuciji navedenih analita u životinjskom tkivu čime bi se osigurala sigurnost hrane, a time i zdravlje ljudi.

U radu su prikazani rezultati ispitivanja kemijske i mikrobiološke kakvoće dostavljenih uzoraka pitke vode uzorkovane na farmama proizvođača mlijeka na Jastrebarskom području. Analizirano je 49 uzoraka pitke vode. Kao izvorišta takove vode najviše se koriste vodovodne vode. Uzorci voda analizirani su na osnovne kemijske parametre: rezidualni klor, pH, potrošnja KMnO4, nitriti, nitrati, amonijak i kloridi te mikrobiološke parametre: ukupni koliformi, Escherichia coli, fekalni streptokok, broj kolonija mikroorganizama na 37 ºC i 22 ºC. Od ukupno 49 pretražena uzorka, 20, 4 % (10 uzoraka) je mikrobiološki neispravno prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće NN 47/2008. Mikrobiološkim analizama utvrđena je bakterija Escherichia coli/100 mL u 5 uzoraka, ukupni koliformi/100 ml također u 5 uzoraka, a fekalni streptokoki/100 mL u 6 uzoraka. Ukupni broj mikroorganizama u 1 mL uzgajan na 37 ºC i na 22 ºC povećan je u 10 uzoraka. Količina otopljenog amonijaka povećana je u 2 uzorka, ali u granicama u odnosu na maksimalno dozvoljenu koncentraciju propisanu Pravilnikom. Iako je riječ o vodovodnim vodama, postotak neispravnih voda ukazuje na potrebu za praćenjem kvalitete vode korištene prilikom proizvodnje mlijeka zbog stanja u vodovodnom sustavu.

Cilj rada je prikazati rezultate ispitivanja kemijske i mikrobiološke kakvoće uzoraka bunarske vode sa područja sjeverozapadne Hrvatske tijekom 2012.g. Uzorci voda analizirani su na osnovne kemijske parametre: rezidualni klor, pH, potrošnja KMnO4, nitriti, nitrati, amonijak, kloridi i željezo te mikrobiološke parametre: ukupni koliformi, Escherichia coli, fekalni streptokok, broj kolonija mikroorganizama na 37 ºC i 22 ºC. U 2012.g.analizirano je 258 uzoraka bunarskih voda sa područja sjeverozapadne Hrvatske, od čega je 258 uzoraka analizirano mikrobiološki, a 108 kemijski. Od ukupnog broja pretraženih uzoraka, 29, 8 % (77 uzoraka) je mikrobiološki, a 28, 7% (31 uzorak) je kemijski neispravno prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće N.N. 47/2008. Mikrobiološkim analizama utvrđena je bakterija Escherichia coli/100 mL u 46 uzoraka, ukupni koliformi/100 ml u 61 uzorku, fekalni streptokoki/100 mL u 61 uzorku. Ukupni broj mikroorganizama u 1 mL uzgajan na 37 ºC i na 22 ºC povećan je u 73, odnosno 77 uzoraka. Najviše kemijski neispravnih uzoraka bilo je zbog povećane koncentracije željeza, amonijaka i nitrata u odnosu na MDK vrijednosti koje su propisane Pravilnikom (17, 6 %, 7, 4% odnosno 5, 5%). U 7 uzoraka nađene su povećane vrijednosti potrošnje KMnO4. Po jedan uzorak je kemijski neispravan zbog povećanih vrijednosti pH i nitrita, a dva uzorka zbog povećane koncentracije rezidualnog klora.

Sintezom u jednom koraku u zatvorenoj staklenoj cijevi pripravljeni su sljedeći N-arilni derivati piridin-4-ona: 1-fenil-3-hidroksi-2-metilpiridin- 4-on (1), 1-(p-aminofenil)-3-hidroksi-2- metilpiridin-4-on (2), 3-hidroksi-1-(p- hidroksifenil)-2-metilpiridin-4-on (3), 3- hidroksi-1-(p-klorfenil)-2-metilpiridin-4-on (4) i 3-hidroksi-1-(p-karboksifenil)-2-metilpiridin-4-on (5) u smjesi sa spojem 1. Svi spojevi pripravljeni su zagrijavanjem vodenih otopina maltola i anilina te njegovih para supstituiranih derivata. Ispitan je utjecaj kiselog katalizatora na prinos reakcija: p-TsOH za spojeve 1, 2, 3 i 5 i HCl za spoj 5. Spojevi 1 i 2 korišteni su u daljnjim reakcijama povezivanja s adamantan-1-iloctenom kiselinom amidnom i/ili esterskom vezom. Adamantan-1-iloctena kiselina prvo je prevedena u aktivniji derivat – anhidrid adamantan-1-iloctene kiseline (6) koji je korišten u pripravi adamantilnih derivata N-aril supstituiranih piridin-4-ona. Reakcijom spojeva 1 i 6 pripravljen je (1-fenil-2-metilpiridin-4-on-3-il)-2-adamantan- 1-iletanoat (7). Produkti reakcije spojeva 2 i 6 bili su {; ; 1-[4-(adamantan-1-iletanamido)fenil]-2- metilpiridin-4-on-3-il}; ; -adamantan-1-iletanoat (8) i N-[4-(3-hidroksi-2-metilpiridin-4-on-1- il)fenil]-adamantan-1-iletanamid (9). Svi pripravljeni spojevi identificirani su standardnim analitičkim postupcima, te IR, 1H i 13C NMR spektroskopskim metodama. Nekim od pripravljenim spojeva ispitana je antitumorska i antibakterijska aktivnost.