Search

Očuvanje, ali i unapređenje prisutnih prirodnih resursa predstavljaju prioritet za poboljšanje turističke ponude. Predstavljanje istog posjetiteljima na adekvatan, odnosno poboljšan, način osigurat će svakako i povećanje samog broja zainteresiranih turističkih namjernika što onda opet pruža nove mogućnosti i u ostvarivanju većeg financijskog prihoda. Muzejska ustanova Dvor Trakošćan uz potporu zainteresiranih strana na lokalnoj, državnoj ali i europskoj razini, intenzivira svoje napore u ostvarenju navedenih ciljeva. Uređenje poučne staze i obnova ribarske kućice s prenamjenom u informativnu točku, svakako tome pridonose., Preservation and improvement of the current natural resources represents priority for the improvement of the turist offer. Presentation of this to the visitors in an adequate and improved way will contribute to the increase in the number of tourist interested passers and that will contribute to new possibilities in achieving higher financial income. With the support of local, national and european parties, museum institution Dvor Trakošćan is increasing its efforts in achieving this goals. Opening of the educational path and restoration of the fisherman’s house with its conversion to the information center, certainly contibutes to this.

Park-šume su temeljno ekološko uporište glavnoga grada Republike Hrvatske. One su rijedak primjer koji pokazuje kako prirodne šume mogu rasti u uvjetima velike urbane sredine. Zbog toga je iznimno važno u zagrebačkim park-šumama osigurati višenamjensko i progresivno potrajno gospodarenje. Ono uključuje očuvanje površine park-šuma, njihovu prirodnu obnovu te redovitu njegu s ciljevima stvaranja i oblikovanja stabilnih, vitalnih, prirodnih, raznolikih i regenerativno sposobnih sastojina koje će i u budućnosti obavljati svoju općekorisnu funkciju na dobrobit građana. Obnova park-šuma je neizbježan i neophodan postupak. Park-šume treba obnavljati prirodno, na malim površinama, oplodnim zahvatima i oplodnim zahvatima u kombinaciji s rubnim zahvatima. Postupak treba provoditi u dugom pomladnom razdoblju koje će stvarati raznodobnu strukturu, temeljem izrađenog šumskouzgojnog plana, sukladno šumskouzgojnim svojstvima hrastova kitnjaka i lužnjaka koji su glavne vrste drveća park-šuma. Umjetnu obnovu ne treba isključiti kao postupak izazvan poremećenim odnosima u staništu i šumskoj zajednici. Treba je obavljati po načelima prirodne obnove. Važan je dio procesa obnove pravodobno informiranje javnosti o potrebi, značenju i metodama stručnih radova.

Prepoznata i obvezujuća zatečena visoko vrijedna vegetacija – šuma alepskog bora, postaje ishodište za promišljanje novog naselja. Zeleni koridori kao alat za formiranje veza prema okolnoj izgradnji (postojećoj i budućoj), otoka unutar kojih se nastanjuju otoci stambene izgradnje, te kao prijeko potrebni slobodni prostori zdravlja, rekreacije i mira. Tema Arboretuma postaje ujedno i jedna od tema naselja. Zelene trake presjecaju naselje po dužoj i kraćoj osi na više mjesta omogućujući besprekidno kretanje kroz zelenilo. Niz javnih fokusa strateški i temetski raspoređenih po čitavom naselju omogućuju da naselje ima stvarni život koji se u čitavoj kulturi mediteranskog kruga upravo odvija vani. Stambene jedinice formiraju unutar odvojenih otoka izgradnje ulice – susjedstvo, da bi sa stražnje strane svaka jedinica imala u produžetku svoje parcele: park šumu.

Knjiga Park-šume grada Zagreba nastala je na poticaj Akademije šumarskih znanosti i Gradskoga ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba te uz svesrdnu pomoć Uprave šuma podružnice Zagreb, Javnoga poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. U njoj su s gledišta šumarske znanosti i estetike šuma obrađene povijesne okolnosti postanka i razvoja zagrebačkih park-šuma, njihov biljni svijet te stanišna, morfološka i šumskouzgojna obilježja. Poseban je naglasak dan na općekorisne funkcije park-šuma (ekološke i socijalne) te na njegu i pomlađivanje bez kojih nema njihove stabilnosti i vitalnosti, a time i potrajnosti. Pod park-šumama grada Zagreba razumijevaju se sve šumske sastojine koje su uklopljene u urbano tkivo i čija je primarna zadaća trajno i optimalno pružati građanima općekorisne dobrobiti. Želimo istaknuti njihovo značenje i potrebu za aktivnom zaštitom, posebice danas kada su ugrožene građevinskim zahvatima u njihovoj bližoj okolici, onečišćenjem zraka, vode i tla te nerazumijevanjem svih koji misle kako će im pomoći pasivnom zaštitom. Knjiga Park-šume grada Zagreba ponajprije je namijenjena zaljubljenicima u prirodu i šume. Korisno će poslužiti šumarskim stručnjacima, studentima šumarstva, urbanoga šumarstva, biologije, agronomije, arhitekture, učenicima gimnazija i prirodoslovnih strukovnih škola te svima koji trebaju bolje poznavati šume urbanih sredina. U njoj će doznati kako u svakoj šumi, pa tako i park-šumi, treba primjereno gospodariti kao dobar gospodar, prema načelima zagrebačke škole uzgajanja šuma, kako bi ona mogla optimalno i trajno pružati dobrobiti koje se od nje očekuju. Knjiga je priređena na hrvatskom i engleskom jeziku te upotpunjena brojnim fotografijama. Uvjereni smo da će tako podaci o ovim prirodnim ljepotama grada Zagreba i Hrvatske biti na najbolji način dostupni javnosti. Na kraju najtoplije zahvaljujemo svima koji su uložili trud i koji su zaslužni da Park-šume grada Zagreba ugledaju svjetlo dana.

U radu se objavljuju rezultati istraživanja koja su obavljena s ciljevima: ispitati strukturne značajke sastojina alepskog bora u park-šumi Marjan, utvrditi mogućnost prirodnog pomlađivanja pod zastorom krošanja i nakon otvaranja sklopa, predložiti slijedeće uzgojne postupke.

l. Park-šuma Šijana je visoko vrijedni prirodni objekt koji je 1964. godine upisan u Registar zaštićenih objekata prirode kao rezervat prirodno predjela, odnosno danas kao park-šuma, sa površinom od 152,13 ha, a nalazi se 2,5 km SI od centra grada Pule 2. Klimatsko zonski park-šumu Šijana čini zajedrllca hrasta medunca i bijelog graba (Querco - Carpinetum orijentalis croaticum H-ić 1939), ali zbog blizine morske obale čiji je uski obalni pojas klimatozonsko, vegetacijsko područje hrasta crnike (Orno - Quercetum ilicis H-ić 1958), ovdje se isprepliću obje zajednice 3. U park-šumi Šijana nalaze se veličanstveni primjerci autohtone vegetacije, kakvih nema ni na jednom dijelu ove regije, a to su prvenstveno preko 150 godina stari hrastovi 4. U neposrednoj blizini I granice Šijane nalazi se arheološko nalazište u kojem su otkriveni ostaci najprimitivnijih paleolitskih lovaca u najstarijem pleistocenu, što je ujedno trag najstarijeg paleolitika u našim krajevima 5. Ova se šuma tijekom povijesti iskorištavala minimalno i neredovito, a od doba austro- ugarske monarhije služila je kao prirodni park gradana Pule 6. Tijekom proteklih godiza zbog pomanjkanja financijskih sredstava i nezainteresiranosti gradana šuma je izgubila svoju osnovnu namjenu, gradani je smatraju zapuštenom i neadekvatnom za odmor 7. Prema provedenom upitniku u studenom i prosincu 1999. godine utvrđeno je da je ' šuma vrlo slabo posjećena, većina ispitanika posjetila ju je svega nekoliko puta u životu, lf3 posjećuje je 2 do 3 puta godišnje i najčešće je posjećuju samo u vrijeme manifestacija na središnjoj poljani, a 2,3 % ispitanika nikadaju nije posjetila 8. Više od pola ispitanika smatra da bi se u upravljanju park-šumom Šijana trebalo pridržavati zaštitarskih zakona, te da bi u njenoj obnovi najviše trebao doprinijeti Grad 9. Park-šuma Šijana je zbog svoje raznolikosti cijelim svojim područjem pogodno stanište za razne životinjske vrste, no za kompletiranje faune fale otvorene vodene površine 10. Prema petrografskom sastavu stijena, tlu, podneblju i vegetaciji, Šijana spada u područje visoke osjetljivosti na požare , 11. U Šijani je jako malo predjela ugroženo od erozije tla 12. Cjela površina park-šume Šijana nalazi se u vodozaštitnom području i to u 3. i 4. zaštitnoj zoni. Medutim, na njenom području nalaze se i tri upojne jame, magistralni cjevovod, a na jednom manjem dijelu uz JI rub šume smješten je glavni vodo-opskrbni objekt za grad Pulu i okolicu, koji spada u 1. zonu vodozaštitnog područja. 13. U Šijani su vjetroizvline česta pojava, a najčešće stradaju stare pinije i alepski borovi koji su zbog svoje krošnje poput kišobrana vrlo ugroženi od naleta vjetra 14. Šijana ima malo otvorenih površina zbog čega bez većih zahvata krčenja šumskih površina slabo je privlačna za športske terene 15. Park-šuma Šijana je slabo privlačna za 'Bajkere', osim središnje poljane koja je vrlo privlačna, područja njihovog kretanja su djelomično značajno do vrlo značajno osjetljiva na požare 16. Uredenje i upravljanje park-šume Šijana moguće je prema dva modela i to jedan sa prirodno - zaštitarskog stajališta i drugi sa rekreacijski - zabavnog. Ova dva modela medusobno isključuju jedan drugog, tj. način upravljanja po prvom modelu nazvanom park prirode, isključuje moguće aktivnosti iz drugog modela nazvanog gradski park 17. Park-šuma Šijana privlačna je za park prirode, modela koji u potpunosti podržava razvoj vegetacije, a glavne djelatnosti su promatranje flore, faune, kulturno - povijesnih vrijednosti i odmor u piknik zonama 18. Park-šuma Šijana. privlačna je za gradski park koji predstavlja vrhunski rekreacijski objekt za sve dobne skupine i to u okruženju potpuno prirodnog okoliša 19. Najprivlačnija područja za park prirode najčešće su i najprivlačnija i za gradski park, dok su neprivlačna područja jednaka kod oba modela. To znači da su područja sa najvrjedniji primjercima flore ujedno i područja najveće privlačnosti za rekreaciju, a područja sa najmanje vrijednim primjercima flore su bez značaja za obavljanje većeg broja rekreativnih aktivnosti. 20. Upravljanje i uređenje park-šume Šijana moguće je samo po jednom od navedenih modela, a ne njihovom medusobnom kombinacijom.

Već u XII. stoljeću sjeverna strana poluotoka Marjan bio je općinskom šumom, u kojoj je u splitskom Statutu iz 1312. godine zabranjena bilo kakva sječa drva. Za prekršitelje su bile propisane kazne. U tom vremenu poluotok Marjan je bio prekriven bjelogoričnom šumom, koja je tijekom XV. i XVI. stoljeća potpuno nestala, pa Marjan postaje obešumljen i krševit, djelomično priveden poljoprivrednim kulturama. Prvi počeci obnove šuma na Marjanu zabilježeni su 1852., godine a od 1884. godine sustavno se pošumljuje. Tako je sjeverna strana poluotoka Marjan od godine 1936. cijela, u površini od 174 ha, prekrivena šumom alepskog bora (Pinus halepensis Mill.). Od 1951. do 1955. godine izvršeno je prvo uređivanje šume na Marjanu. Godine 1970. obavljeno je novo uređivanje sa svim potrebnim radovima i izrađena uređajna osnova za šumu na poluotoku Marjan u površini od 174 ha. Godine 1989. provedena su nova mjerenja šume i izrađena nova osnova gospodarenja za cijelo područje park-šume Marjan u površini od 300 ha. U radu je prikazano kretanje strukturnih odnosa za šume alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.). tijekom 38 godina.