Search

Antioksidansi kao specifične bioaktivne molekule svojim antioksidativnim mehanizmima djeluju protektivno na oštećenje mijelina i aksona na način da mogu spriječiti njihovu oksidaciju te djeluju na ekspresiju protuupalnih čimbenika kod različitih neuroloških oboljenja. Antioksidansi neutraliziraju nastale slobodne radikale u organizmu, popravljaju oštećenja na stanici nastala njihovim djelovanjem i onemogućuju stvaranje novih slobodnih radikala. U knjizi se govori o biljnim antioksidansima iz povrća, bobičastog voća i začinskog bilja, koji bi mogli biti pomoć pri liječenju neuroloških oboljenja jer djeluju protektivno na upalnu reakciju. Posebno u vrijeme epidemije COVID-19, treba istaći važnost pravilnog uzimanja bljnih antioksidansa iz hrane, posebno iz povrća. Poznato je da redovno uzimanje hrane bogate antioksidansima jača imunološki sustav odrasle osobe, te je manji rizik i oboljevanja.

Terapija biljkama disciplina je koja koristi biljke i vrtlarenje kao profesionalni program u neurorehabilitaciji ljudi s posebnim potrebama (stanje poslije moždanog udara, rehabilitacija Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i sličnih neuroloških oboljenja, rehabilitacija nakon traume mozga). Prva pojedinačna terapija biljkama u Hrvatskoj započela je 2003. godine na Klinici za neurologiju KBC-a Osijek. Pri analizi pokreta kod Parkinsonove bolesti (tremor i slabost, gubitak koordinacije) uočen je vidljiv i mjerljiv napredak kod izvođenja kretnji gornjeg ekstremiteta, što podrazumijeva amplitude pokreta ramenog zgloba, lakta i šake te GMS (grube motorne snage) istih segmenata i koordinaciju pokreta, a nakon terapije presađivanja biljaka iz kontejnera u lončić (drugi je stupanj presađivanje biljaka iz lončića u visoke gredice). Početni položaj može biti sjedeći (stolica ili kolica) ili stojeći gdje se valorizira posturalni položaj cijelog tijela. Pojedinac stječe mnoge nove sposobnosti učeći tehnike i metode hortikulture kao što su uzgoj biljaka, vrtlarenje i aranžiranje cvijeća. Poboljšavaju smetnje govora i komunikacijske vještine, uz razvijanje psihomotornih aktivnosti. Ciljane se aktivnosti mogu koristiti za poboljšanje mišićne koordinacije i za aktiviranje nekorištenih mišića kao, na primjer, što se presađivanje presadnica može koristiti za vježbanje stiska i opuštanja te savijanja palca i kažiprsta (opozicija). Stimulacija osjetilne percepcije (vid, sluh, dodir, okus i miris), igra važnu ulogu u postizanju pune učinkovitosti provođenja programa hortikulturne terapije. Biljke stimuliraju direktnu, specifičnu i pozitivnu reakciju za koju je ljudski osjetilni sustav specifično razvijen. Tečajevi profesionalnog osposobljavanja, zaštićene radionice mjesta su na kojima profesionalni terapeuti prakticiraju terapiju. Razvojem teorija i objašnjenja promatranja znanstveno će istraživanje postati integralni dio formiranja programa hortikulture kao terapije.

Cilj rada bio je utvrditi pogodnost organskih nusproizvoda nekih proizvodnih pogona kao supstrataza adaptaciju in vitro presadnica divlje ruže. U istraživanju ispitane su četiri vrste organskih nusproizvoda: ljuske kakaovca, vrbina kora, supstrat nastao nakon proizvodnje šampinjona te piljevina. Kao kontrolni supstrat korišten je komercijalni supstrat Klasman Potgrond P na bazi treseta. In vitro presadnice divlje ruže posađene su u četiri navedena nusproizvoda te komercijalni supstrat u 4 ponavljanja po 10 biljaka. Posađene biljke raspoređene su slučajnim rasporedom u plastenik gdje su uzgajane do faze komercijalne presadnice. Komercijalna presadnica podrazumijeva adaptiranu presadnicu na supstratu uzgojenu in vitro metodom. Tijekom cijelog istraživanja dnevna temperatura iznosila je 25 °C ± 2 °C, dok je noćna temperatura iznosila 19 °C. Relativna vlaga zraka tijekom prvog tjedna održavana je na 90 % te je potom postepeno snižavana do konstantnih 60 %. Po završetku istraživanja obavljeno je uzorkovanje biljnog materijala te su zabilježeni morfološki pokazatelji (dužina i masa korijena, visina i masa nadzemnog dijela, broj listova i broj izboja) svake biljke posebno.Obradom podataka nisu utvrđene statisti čki značajne razlike kod većine promatranih parametrau odnosnu na kontrolne biljke. Iznimka je ispitivani parametar suhe mase nadzemnog dijela gdje su zabilježene značajno manje vrijednosti na biljkama uzgajanim u supstratima od ljuske od kakaovca, vrbina kora i supstrat nastao nakon proizvodnje šampinjona te parametra suhe mase korijena gdje se jedino biljke uzgajane na supstratu od vrbine kore nisu značajno razlikovale u odnosu na kontrolne biljke. Dobiveni rezultati ukazuju kako se presadnice divlje ruže mogu uspješno uzgojiti na svim istraživanim supstratima što nam omogućuje uzgoj presadnica bez upotrebe treseta.

Najveće proizvodne površine začinske paprike u Hrvatskoj se nalaze u Baranji gdje se ostvaruju i najviši prinosi, ali se uglavnom uzgajaju hibridne sorte podrijetlom iz Mađarske. Međutim, u Baranji je pronađena autohtona začinska paprika za koju nisu poznati podatci o mogućim prinosima te optimalnoj tehnologiji proizvodnje. Prema tome, cilj ovog istraživanja je bio utvrditi optimalnu tehnologiju proizvodnje baranjske autohtone začinske paprike sorta Baranjka. Istraživanje je provedeno tijekom 2017. godine na tri različite lokacije u Baranji i to u Karancu, Lugu i Branjin Vrhu. Sjeme paprike Baranjka je posijano u polistirenske kontejnere napunjene sa Klassmann Potgrond H supstratom te smješteno u grijani plastenik. Nicanje je počelo 10 dana poslije sjetve, a sadnja je obavljena 52 dana nakon sjetve na tri spomenute lokacije. Pokus je postavljen po slučajnom blok rasporedu u 4 varijante gnojidbe, varijanta gnojidbe prema analizi tla bez prihrane kristalonima (GPA), primjena kristalona navodnjavanjem u punoj dozi (K100), primjena kristalona uz redukciju koncentracije od 30% uz dodatak biostimulatora (R30B) i primjena kristalona uz redukciju od 30% (R30). Kod varijante R30B uz prihranu kristalonima, dodani su biostimulatori Radifram, Probac i Benefit zasebno prema fenofazama rasta i razvoja paprike. Kristaloni su primijenjeni u koncentraciji od 0, 21% ili 0, 30%, a biostimulatori u koncentraciji od 0, 25-0, 30%. Biljke koje nisu tretirane (GPA), istovremeno su dobile adekvatnu količinu vode bez hraniva i/ili biostimulatora. Tijekom istraživanja su uzorkovani listovi iznad prvog grananja i plodovi po dozrijevanju te je zabilježena visina biljke tijekom pune cvatnje i zametanja plodova. Podatci su obrađeni analizom varijance koristeći Fisher LSD test u statističkom programu SAS 9.1. Statističkom analizom je utvrđeno da su lokacija i varijanta gnojidbe značajno utjecali na masu lista, dužinu i širinu lista, visinu biljke, broj plodova, masu ploda te ukupan prinos. Kod svih pokazatelja rasta i razvoja, varijanta R30B je dala značajno bolje rezultate. Također, svi mjereni parametri imali su značajno veću vrijednost na lokaciji Karanac u usporedbi sa svim ostalim lokacijama, osim u slučaju mase ploda koja je bila značajno veća na lokaciji Lug. Iz navedenog se može zaključiti da rast i razvoj začinske sorte Baranjka ovisi o modelu gnojidbe te lokaciji tj. opskrbljenosti tla s organskom tvari i hranivima budući da je tlo na lokaciji Karanac analizom okarakterizirano kao najbogatije tlo zalihama hraniva i organske tvari.

Numerous studies so far confirmed the positive effects of low concentrations of hydrogensulfide (H2S) on the physiological response of plants, in the conditions of various types of abiotic stress. However, the effect of sodium hydrogensulfide (NaHS) as donor of H2S in plant organism is still not clarified enough. Here, the influence of NaHS solutions (0, 50, 100, 200 i 500 mM) applied into the supstrate, on the pepper plants (Capsicum annuum L.) grown in the presence of 150 mM NaCl was evaluated. On average, in both variants of NaCl stress, clorophyll content was unaffected by the applied NaHS treatments, whereas the highest NaHS concentration significantly reduced the carotenoid content. In salt stress conditions, the application of 50 as well as 100 mM NaHS significantly reduced lipid peroxidation rate in pepper leaves. Also, NaHS application lowered proline content regardless of salt stress. Leaf area of the plants treated with 50 and 100 mM NaHS was not significantly reduced in salt stress conditions. The obtained results suggest the positive effect of low H2S concentrations on pepper plants grown under salt stress conditions.

Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj LED i FLUO osvjetljenja na klijavost i energiju klijanja te masu i visinu klijanaca krastavca. Istraživanje je provedeno u laboratoriju za Povrćarstvo, cvjećarstvo, ljekovito i začinsko bilje Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. U istraživanju je korišteno sjeme dva hibrida krastavca Joker F1 i Zita F1 koje su istovremeno postavljene na naklijavanje u komoru pod dva različita osvjetljenja (LED i FLUO). Utvrđen je značajan utjecaj tipa osvjetljenja na visinu klijanaca oba ispitivana hibrida. Značajno veća visina je izmjerena kod klijanaca koji su bili naklijavani pod FLUO osvjetljenjem. Kod ostalih ispitivanih parametrara nije utvrđen značajan utjecaj različitog tipa umjetnog osvjetljenja.

Mladi vrhovi smreke se u tradicionalnoj medicini koriste u svježem i osušenom obliku od kojih se izrađuju pripravci protiv prehlade i kašlja, krvarenja desni, te za jačanje organizma. U proljeće se ubiru mladi vrhovi izbojaka za pripremu sirupa i tinktura, za čajeve ili kupke, te su sastojak bombona protiv kašlja. Arome smreke se koriste i u proizvodnji osvježivača prostora. Iglice smreke sadrže eterično ulje s pinenom, limonenom, ravonom i borneolom, smole, te su odličan izvor vitamina C. Istraživana je varijabilnost sadržaja eteričnog ulja mladih izbojaka prirodne populacije smreke osušenih na zraku, na sobnoj temperaturi, te na 40 °C, s pet lokacija različitih nadmorskih visina u Primorsko goranskoj županiji (Bregi (309 m), Zvoneča (504 m), Učka (975 m), Lisina (817 m), Veprinac (554 m). Praćena je kinetika sušenja, te je nakon sušenja određen udio svježih u ukupnoj masi suhih izbojaka. Mladi izbojci smreke sušeni prirodno, na sobnoj temperaturi, sadrže prosječno 0, 504 ml 100 g-1 eteričnog ulja ili 0, 450 ml 100 g-1 vrhova osušenih u sušioniku na 40 °C. Sadržaj eteričnog ulja signifikantno varira između lokacija ubiranja sa max. 1, 0 ml 100 g-1 (Lisina) i min. 0, 25 ml 100g-1 (Zvoneča, Učka i Veprinac). Za 1 kg suhih vrhova smreke (12% vlage) je potrebno prosječno 3, 9 -4, 3 kg svježih izbojaka. Young sprouts of Norway spruce, fresh and also dried, are used in traditional medicine for preparations against colds and cough, bleeding gums, and to strengthen the body. In the spring, young tips of shoots are harvested to prepare syrups and tinctures, teas or the baths, and as ingredient in cough drops. The aromas are also used for air fresheners. The needles contain essential oil with pinene, limonene, ravone and borneol, resins, and are an excellent source of vitamin C. Investigated were the variability of essential oil content in young shoots of Norway spruce from natural populations in Primorsko goranska County originating from five location with different attitude: Bregi (309 m), Zvoneča (504 m), Učka (975 m), Lisina (817 m), Veprinac (554 m). The sprouts were air dried at room temperature and in dryer at 40 ° C, thereby the kinetics of drying ware monitored and the share dry/fresh weight of sprouts were determined. Young shoots of Norway spruce, dried naturally at room temperature, contain an average of 0.504 ml 100 g-1 essential oil, and 0.45 ml 100 g-1 if the sprouts are dried in the dryer at 40 ° C. Furthermore, the content of essential oil varies significantly between locations: max. content were determined in the sprouts from Lisina with 1.0 ml 100 g-1, and an minimum of essential oil content with 0.25 ml 100 g-1 in the sprouts from Zvoneča, Učka and Veprinac. For 1 kg dried sprouts (12% moisture) is needed on average between 3.9 -4.3 kg of fresh shoots.

Cilj istraživanja bio je utvrditi klijavost i morfološke osobine klijanaca šest jednogodišnjih cvjetnih vrsta pod utjecajem različitog osvjetljenja. Sjemenke cvjetnih vrsta Tagetes patula L., Calendula officinalis L., Nigella damascena L., Centaurea cyanus L., Petunia Juss. i Impatiens walleriana L. korištene u istraživanju kupljene su u trgovačkom centru. Istraživanje je provedeno u tri ponavljanja za pojedinu cvjetnu vrstu te tretman osvjetljenja. Pripremljene petrijeve zdjelice sa sjemenkama postavljene su u klima komoru na FLUO i LED osvjetljenje na režim 12h “dan”. Rezultati istraživanja pokazali su kako nema razlike u energiji klijanja između tretmana dok je klijavosti cvjetnih vrsta Nigella damascena L. i Centaurea cyanus L. bila značajno niža na LED osvjetljenju. Hipokotil klijanca svih istraživanih cvjetnih vrsta bio je značajno duži na FLUO osvjetljenju. Značajno veća dužina korijena klijanaca Tagetes patula L. zabilježena je na LED osvjetljenju, dok su značajno veće vrijednosti dužine korijena klijanaca ostalih istraživanih cvjetnih vrsta zabilježene na FLUO osvjetljenju. Značajno veće mase klijanaca Centaurea cyanus L., Petunia Juss. i Impatiens walleriana L. zabilježene su na FLUO osvjetljenju.

This study provides an overview of collaboration between the Faculty of Agronomy, Čačak / Faculty of Agriculture, Lešak and the Faculty of Agriculture, J. J. Strossmayer University of Osijek. The collaboration includes, inter alia, the participation of our 12 students in four Conferences of Agronomy Students in Čačak from 2007 to 2013 and presentation of 16 papers. Five awarded papers were rearranged and published in Acta Agriculturae Serbica. Most of our participants in these Conferences are currently employed at the Faculty of Agriculture in Osijek, and their selection was based on high evaluation scores and experience gained in preparing and delivering lectures at the Conferences. All these young people gave their first public lectures in Čačak, and their bibliographies begin with papers published in the Conference Proceedings. We suppose that supervisors from the other participating institutions could write the same story. Sincere congratulations to the University of Kragujevac, Faculty of Agronomy - Čačak, Programme Committee and Organizing Committee on the successful organization of the ten conferences of agronomy students, with wishes for their continuation!

Začinska paprika (Capsicum annuum L.) je bogata različitim aktivnim komponentama koje pozitivno utječu na kvalitetu proizvoda te ljudsko zdravlje. Biološki aktivne komponente se nalaze u različitim organima paprike, ali se najveća koncentracija nalazi upravo u plodu koji se koristi kao začin. Među važnijim komponentama su fenoli i flavonoidi koji imaju značajnu ulogu u sastavu paprike. Posjeduju značajna antioksidativna svojstva i primjenu u medicini, a najznačajniji među flavonoidima su luteolin i kvercetin. Najvažniji fenoli su galna kiselina, kafeinska kiselina, hidrokinon, katehol, cimetna kiselina, eugenol i dr. Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi utjecaj okolišnih i genetskih faktora kao što su godina proizvodnje, lokacija i sorta na sadržaj fenola i flavonoida u mljevenoj začinskoj paprici. Tijekom istraživanja je utvrđeno da svi istraživani faktori utječu značajno na koncentraciju fenolnih spojeva i flavonoida. Međutim, tijekom dvije godine istraživanja je utvrđena različita koncentracija fenola i flavonoida na istraživanim lokacijama u ovisnosti o vegetacijskoj godini. Također, u usporedbi s 2012. tijekom 2103. godine koja je bila popraćena nižim temperaturama zraka tijekom intenzivnog plodonošenja, utvrđena je značajno veća koncentracija fenola. Na kraju, iz dobivenih rezultata laboratorijskih i statističkih analiza se može zaključiti da je koncentracija fenola i flavonoida pod značajnim utjecajem okolišnih faktora kao dio odgovora biljke na okolišni stres.

Rod Cannabis se na osnovi razvitka i oblika sjemenke, perioda rasta i cvjetanja klasificira u tri vrste – sativa, indica i ruderalis. Medicinski kanabis je termin koji se upotrebljava za vrste koje sadrže THC i poseban omjer drugih kanabinoida u svrhu liječenja pacijenata. Liječnici ga prepisuju na osnovi Pravilnika međunarodnog udruženje za proučavanje boli (IASP), koje ima svoju podružnicu u Republici Hrvatskoj, Hrvatsko društvo za liječenje boli (HDLB). Istraživanje ljekovitih svojstava rađeno je na Institutu za biologiju u Leidenu, Nizozemska. Cvjetovi biljaka ovog roda sadržavaju tetrahidrokanabinol, poznat kao THC, Δ9THC, Δ9- tetrahidrokanabinol (delta-9- tetrahidrokanabinol) ili dronabinol koji je ujedno i najpoznatiji kanabinoid pronađen u biljci te kanabinoid kanabidiol poznatiji kao CBD koji je zaslužan za sedativne učinke. Cvjetovi biljaka također sadrže i kanabigerolnu kiselinu (CBGA) koja ima protuupalne učinke u organizmu i CBCA kanabikromeničnu kiselinu koja bi po svojim svojstvima razaranja nekrotičnih stanica mogla biti jedna od glavnih komponenti (potrebna daljnja istraživanja) u proizvodnji tinkture (ulja) od biljaka roda Cannabis. Osim kanabinoida, u biljkama je do sada identificirano preko 120 terpenoida od koji svi pokazuju biološku aktivnost i daju specifičan miris biljkama. Ljekovita svojstva komponenti koje su pračena u kliničkim ispitivanjima uključuje multiplu sklerozu, ozljede leđne moždine), mučninu i povraćanje (koje se mogu pojaviti zbog kemoterapije, radioterapije, HIV), kronična bol (osobito neurogene boli) , Tourette sindrom i palijativno liječenje raka i AIDS-a.

Hrvatska ima vrlo povoljne agoekološke uvjete za proizvodnju kvalitetnog sjemena blitve. Blitva uz grašak i grah ima najveći značaj u proizvodnji sjemena povrća u Hrvatskoj. Sjeme blitve najviše se proizvodi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u Podravini. Sjeme blitve se izvozi u Italiju i Sloveniju, a također se pakirano sjeme uvozi i distribuira po Hrvatskoj. Ukupna proizvodnja sjemena blitve u razdoblju od 15 godina od 2002. do 2016. godine iznosila je 330 t, što prosječno iznosi 22 t godišnje. Sjemenaka blitva se u Hrvatskoj proizvodi na prosječnoj površini od 11, 83 ha godišnje. Ovisno o agroklimatskim prilikama, prosječni prinosi sjemena blitve varirali su od 978 kg/ha 2003. godine, do 2355 kg/ha 2002. godine. U promatranom razdoblju prosječni prinos sjemena blitve u Republici Hrvatskoj iznosio je 1857 kg/ha. Hrvatska može proizvesti dovoljne količine kvalitetnog sjemana blitve i za vlastite potrebe i za izvoz.

U ovom radu ispitan je utjecaj prirodnog minerala zeolita, kao kondicionera suptrata, na rast i razvoj presadnica surfinije (Petunia hybrida Juss). Korišteni zeolit je komercijalnog naziva Zeolit pro Herba® proizvođača “Ekofarm Zeol” Banja Luka. Ovaj prirodni zeolit je mineral sa najmanje 83, 5% klinoptilolita iz rudnika Novaković, RS / BiH i po svom sastavu je jedinstvem u Europi. Koristi se za sanaciju i popravljanje strukture tla u povrćarstvu, voćarstvu i ratarstvu. Zeolit poboljšava fizikalno kemijske osobine tla ; povećava sposobnost upijanja i zadržavanja vode u tlu ; povećava sposobnost zadržavanja hranjivih elemenata u tlu ; snižava kiselost i poboljšava ishranu biljaka. Pokus je postavljen po metodi split-plot sa ukupno 80 biljaka. Tretman je kombinacija komerciljanog supstrata Potground H i zeolita u omjeru 70:30. Na osnovu rezultata može se zaključiti da je primjena zeolita preporučljiva zbog povoljnog djelovanja na rast i razvoj presadnica biljke surfinije.

Optimizacija gnojidbe je složen zadatak zbog istovremenog biološkog, tehnološkog, ekološkog i ekonomskog optimuma uvjetovanih klimatskim, pedološkim, fizikalnim, kemijskim i biološkim činiteljima. Prirodna raspoloživost hraniva u agroekosustavima nije optimalna jer je produkcija organske tvari antropogeno intenzivirana u odnosu na spontane ekosustave. Jednokratno optimiziranje raspoloživosti hraniva nije dostatno, nego je potrebno sustavno održavanje optimalne opskrbljenosti hranivima. Definicija gnojidbe treba uvažiti sve navede razloge i ciljeve i stoga je točnije reći da je optimalna gnojidba agrotehnička mjera aplikacije gnojiva radi postizanja stabilnog visokog prinosa odgovarajuće kvalitete optimizacijom opskrbe usjeva hranivima održavanjem ili popravljanjem plodnosti tla bez štetnog utjecaja na okoliš. Nedostatna raspoloživost hraniva limitirajući je činitelj proizvodnje i odgovarajuća će gnojidba rezultirati povećanjem raspoloživosti hraniva i prinosa. Ukoliko je raspoloživost dostatna i nije limitirajući činitelj proizvodnje, gnojidba neće povećati prinos, ali može pozitivno utjecati na kvalitetu prinosa. Utjecaj dodanog hraniva na kvalitetu prinosa ovisi i o vrsti povrća, ali i o raspoloživosti drugih hraniva. Ukoliko je raspoloživost hraniva već optimalna, gnojidbom povećana raspoloživost negativno će utjecati na kvalitetu, možda i padom prinosa zbog bujnosti, intenzivnijeg napada uzročnika bolesti, te mogućeg toksičnog učinka prekomjerne raspoloživosti hraniva. Nedvojbeno je veliki utjecaj različitih svojstava na plodnost tala te je sve agrotehničke mjere neophodno usmjeriti realizaciji četiri osnovna principa održavanja plodnosti tala koji su preduvjeti optimizacije gnojidbe: 1. održavanje optimalne vlažnosti tla, 2. održavanje optimalne pH reakcije tla, 3. održavanje optimalne humoznosti tla, 4. optimalna obrada tla. Najjednostavnije je pogrešnom gnojidbom definirati svaku gnojidbu koja rezultira nedostatnom ili prekomjernom količinom raspoloživih hraniva, a pogrešna je i svaka gnojidba s prekomjernom količinom ili neodgovarajućom vrstom gnojiva. Najčešće su greške u gnojidbi: gnojidba „napamet“ bez analize tla, zanemarivanje osnovnih principa održavanja plodnosti tla, zanemarivanje gnojidbe osnovnim (N, P, K) sekundarnim (Ca, Mg, S) ili mikrohranivima (Fe, Mn, Zn, Cu, B, Mo), prekomjerna ili nedostatna gnojidba, pogrešna aplikacija gnojiva, neodgovarajuće gnojivo. Sustav potpore odlučivanju ili „decision support system = DSS“ (eng.) je računalom podržan interaktivni sustav, tj. softverski proizvod za pomoć pri odlučivanju na bilo kojoj razini upravljanja s naglaskom na donošenje direktno primjenjive odluke. Savjeti za gnojidbu u većini zemalja širom svijeta temelje se na višegodišnjim fertilizacijskim pokusima. Najraširenije su uporabe sustava potpore odlučivanju (DSS) u razvijenim zemljama, ali je vrlo intenzivna uporaba navedenih sustava i u Republici Hrvatskoj gdje su na raspolaganju aplikacije kreirane u okviru IPA projekta AGRI- CONTO-CLEEN (http://www.agroekologija.com/agri- conto- cleen/dss/gnojidba-povrca/). Postupak izračuna optimalne gnojidbe povrća provodi se u 10-ak koraka: 1. određivanje ciljnog prinosa - ovisi o genetskom potencijalu povrća i o sustavu uzgoja 2. izračun potrebne količine hraniva za ciljni prinos - ukupna količina N, P i K koju je potrebno osigurati za ciljni prinos i održavanje plodnosti tla 3. izračun optimalne potrebe N u gnojidbi - na temelju ukupne fiziološke potrebe za planirani prinos i svih oblika raspoloživog N u tlu 4. izračun optimalne potrebe fosfora i kalija u gnojidbi - na temelju klasa opskrbljenosti tla fosforom i kalijem 5.izračun organske gnojidbe na temelju plodnosti tla i reakcije povrća na organska gnojiva 6. izračun potrebne kalcizacije samo za tla čija je pH reakcija preniska, a zasniva se na rezultatima agrokemijske analize tla 7. optimalna distribucija N s obzirom na dinamiku gnojidbe (ovisi o vrsti povrća, potrebnim količinama N u gnojidbi, sustavu uzgoja povrća i plodnosti tla) 8. optimalna distribucija P i K s obzirom na dinamiku gnojidbe 9. utvrđivanje potrebe i plan aplikacije mikrognojiva jer su u tlima nepovoljnih pH reakcija mogući su nedostatci mikroelemenata 10. izbor optimalnog oblika hraniva i izračun količina optimalnih gnojiva u osnovnoj gnojidbi i prihranama 11. izračun predviđene bilance hraniva kao razlika količine hraniva dodanih u tlo planiranom gnojidbom i količine hraniva odnesenih iz tla planiranim prinosom.

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatnoga LED (Light Emitting Diode) osvjetljenja na promjer i visinu stabljike te prinos i masu ploda rajčice u hidroponskom uzgoju na kokosovim vlaknima. LED lampe opremljene s plavim i crvenim diodama postavljene su iznad redova. Biljke su bile dodatno osvijetljene prosječno 5 sati dnevno tijekom 112 dana, tj. do kraja treće berbe. Dodatno LED osvjetljenje značajno je utjecalo na povećanje prinosa i mase ploda te na promjer stabljike. Također, dodatno osvijetljene biljke imale su nižu stabljiku, što upućuje na uravnotežen rast i razvoj. Međutim, ekonomska je analiza pokazala da, iako su vrlo mali potrošači električne energije, LED lampe nisu dovoljno energetski učinkovite, s obzirom na ukupno povećanje prinosa rajčice i ostvarenu dobit. Prema tome, upotreba LED lampi preporučuje se samo tijekom proizvodnje presadnica rajčice i srodnih vrsta.

U antioksidativnom sastavu mladog luka najzastupljeniji su flavonoli, sekundarni biljni metaboliti iz skupine flavonoida, vitamin A i vitamin C, te nešto manje karotenoidi, i to ksantofili, lutein i zeaksantin, koji su često maskirani zelenom bojom klorofila. Važno je istaknuti i zadravstveni značaj zeaksantina i luteina u prevenciji makularne degeneracije i katarakte. Kvercetin, kao najpoznatiji bioaktivni flavonol u mladom luku, ima važnu ulogu u regeneraciji vitamina C iz oksidiranog oblika tijekom oksidativnog stresa. Kvercetin posjeduje snažni protuupalni i antihistaminski učinak, spriječavajući otpuštanje histamina u krv i reducirajući simptome alergije. U mladom luku uzgajanom u hidroponskim uvjetima, utvrđeno je da se sastav ukupnih flavonola povećava sa starenjem biljke (226 – 538 mg/100 g u u periodu od 14 – 77 dana) (Thompson at al., 2005.). Utvrđeno je da povišene razine atmosferskog ugljičnog dioksida utječu na redukciju antioksidativne aktivnosti, dok povećanje svjetlosnog intenziteta potiče sintezu antioksidativnih spojeva u mladom luku (Levine at al., 2009.). Od vitamina s izrazitom antioksidativnom aktivnošću, pristuni si vitamin A i vitamin C. Utvrđeno je da mladi luk (A. fistulosum) posjeduje gotovo četverostruko više vitamina C i do 5000 puta više vitamina A u odnosu na crveni, bijeli ili žuti luk (Levine at al., 2009.). Široko je poznata biološka vrijednost vitamina C u formiranju kolagena, apsorpciji željeza iz hrane, sintezi neurotransmitera u mozgu, pospješenju zacjeljivanja rana, te u prevenciji oksidativnih oštećenja stanica. Mladi luk predstavlja najveći izvor vitamina K koji posjeduje višestruke zdravstvene značajke. Potencijalna uloga vitamina K očituje se u poticanju formiranja i jačanja kostiju vezanjem kalcija, te inhibicijom osteoklastnih procesa. Utvrđeno je da antioksidativna svojstva vitamina K imaju ulogu u inhibiciji apoptoze neuronalnih stanica tijekom oksidativnog stresa u mozgu, zbog čega je osobito značajan u terapiji Alzheimerove bolesti. Smatra se da kod osoba APOE4 genotipa, kod kojih je visok rizik za razvoj Alzheimerove bolesti, postoji deficit vitamina K u cirkulaciji (Allison, 2001.). Mlada rotkvica sadrži obilje biološki aktivnih fitokemikalija koje posjeduju značajne antioksidativne, antimutagene i antiproliferativne učinke, kao i svojstvo indukcije detoksifikacijskih enzima. Antioksidativni sastav u rotkvici uključuje veće koncentracije glukozinolata i izotiocijanata, glavnih antioksidativnih spojeva u mladoj biljci, te nešto manje flavonoidnih antioksidanasa, antocijanina, koji su uglavnom zastupljeni u crveno obojenom epidermalnom tkivu hipokotiledonskog korijena. Primarni antocijanini prisutni u mladoj crvenoj rotkvici su delfinidin i pelargonidin (Hanlon, 2010.). Biološka aktivnost ovih spojeva, i njihovih glikozida, očituje se u sposobnosti prevencije lipidne peroksidacije u različitim lipidnim okruženjima kao što je ljudski LDL, kemoprevenciji, prevenciji dijabetesa te kardiovaskularnih oboljenja (Kähkönen, 2003.). Korijen, listovi i sjemenke rotkvice sadrže rafanin, koji posjeduje izrazita antimikrobna i antifungalna svojstva svojstva. Rafanin je spoj s proteaznom aktivnošću u biljci, važan u regulaciji progresije senescencije, te zbog svoje biološke aktivnosti ima široku terapeutsku primjenu u kineskoj medicini (Shukla at. al, 2011.).

The research of light and substrate role in leaf photosynthetic pigments, free proline content and flower quality indices in two gerbera cultivars (Vino and Ruby Red) showed that flower stems were longer in additional lighting treatment, coco’ s peat amended with rice chaff and cultivar Ruby Red. Chlorophyll b concentration was in negative relation to leaf proline content and correlated to longer flower stems. In general, the higher leaf total chlorophyll concentration was related to longer stems, and such flowers have had larger flower heads. Flower head diameter did not differ significantly between cultivars ; it was dependent on light regime, substrate and their interaction.

The use of alternative substrates in a container production of horticultural plants in developed countries, is becoming increasingly popular. The reason is the high cost of commercial substrates and their availability on the market. When selecting an alternative substrate, care should be taken that it has all the features necessary for the smooth growth and development of plants. The aim of this study was to demonstrate the positive characteristics of poultry manure in the production of geraniums (Pelargonium zonale L.). Plants were divided into two groups with 30 plants in each of them. The first group was transplanted to a commercial substrate TS3 and served as control. The second group was transplanted to a mix of commercial substrate and chicken manure and was a treatment. Plants grown on a substrate containing chicken manure (1: 3) showed better results in terms of morphological characteristics (plant height, number of leaves, number of buds, number of flowering branches, number of flowers), because the average values of all examined parameters were significantly higher compared to the average value of the control plants. The average fresh and dry weight of roots and shoot parts are also in favor of the chicken manure. From the results it can be concluded that application of chicken manure as an alternative substrate in the production of geraniums (Pelargonium zonale L.) is reasonable.