Search

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 88 m x 88 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Veliki Rastovac-1 (VRa-1) do dubine 1 000 m bušaćim postrojenjem R-69. Do radnog prostora istražne bušotine, koja se nalazi u šumskom području, pristupit će se s lokalne ceste koja se spaja na državnu cestu D5 (Terezino Polje – Virovitica – Veliki Zdenci – Donji Daruvar –Lipik – Stara Gradiška) kod mjesta Lončarica. Unutar površine zahvata, od postojećeg šumskog puta do budućeg bušotinskog radnog prostora izgradit će se pristupni put, duljine oko 1 550 m, širine kolnika oko 5 m. Primarni cilj istražne bušotine VRa-1 je pretpostavljeno plinsko ležište u panonskim pješčenjacima. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica istražnog prostora ugljikovodika DR-03 (Drava-03), u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na području Općine Grubišno Polje. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Niz usponskih cijevi predstavlja hermetičnu i integriranu vezu postrojenja koje se nalazi na površini mora te ušća bušotine na morskom dnu tijekom cijelog životnog vijeka naftnog/plinskog polja. Pomnim odabirom komponenata niza i njihovom dimenzioniranju s obzirom na dubinu mora, očekivane vremenske uvjete te ležišne uvjete tlaka i temperature smanjuje se mogućnost za nastankom havarije te samim time povećava sigurnost ljudi i okoliša. Kad se svi čimbenici uzmu u obzir, za svaku odobalnu aktivnost, projektiranje niza usponskih cijevi predstavlja jedan od najzahtjevnijih dijelova projekta., A marine riser is a hermetic and integrated connection of an oil platform located on the surface of the sea, and the wellhead, located on the seabed throughout the life of the oil / gas field. Careful selection of the marine riser components and their sizing regarding sea depth, expected weather conditions and reservoir pressure and temperature conditions reduce the possibility of accidents, therefore increasing the safety of the people and the environment. When all factors are considered, designing a marine riser system for each offshore activity is one of the most demanding parts of the project.

Deep borehole disposal (DBD) of spent nuclear fuel (SNF) and/or high-level radioactive waste (HLW) is, at the moment, a much-debated topic. Some experts think that DBD is a potentially workable solution for the disposal of SNF and/or HLW, especially for small programs, and some think that it is insufficiently researched and technologically unfeasible concept for which disposal containers have yet to be designed and technology tested in life-size. Although the research process for this concept lasts for more than 50 years and has intensified recently, confirmation that the concept is feasible has not yet been achieved. The original DBD concept is not new, however, it is still one of the least developed and researched concepts. Although, the petroleum industry has an abundance of experience in theoretically similar technology, disposal of SNF and HLW is a much different problem than drilling and production of oil and gas. Thus, it is inappropriate to draw a direct parallel between the technology of drilling the wells for oil and gas production with the technology of making boreholes for SNF and HLW disposal. The main reason for favoring this concept is the idea of disposal at depths of more than three kilometers, with minimal rock destruction and without creating underground facilities resembling mines. Several problems are still not solved: achieving the appropriate borehole diameter at the required depth ; preventing canister jams, canister design, canister installation and borehole-closing technology.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 103 m x 98 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Mikleuš-1 (Mik-1) do dubine 1 550 m bušaćim postrojenjem R-69. Do radnog prostora istražne bušotine pristupit će se izravno s županijske ceste 4069 (Slatinski Drenovac – Humljani – D2) koja se veže na državnu cestu D2. Primarni cilj istražne bušotine Mik-1 je pretpostavljeno naftno ležište u srednje miocenskim konglomeratičnim pješčenjacima i pretpostavljeno plinsko ležište u panonskim pješčenjacima. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica istražnog prostora ugljikovodika DR-03 (Drava-03), u Virovitičko-podravskoj županiji, na području Općine Čačinci. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Buduće eksploatacijsko polje ugljikovodika (EPU) Severovci nalazi se na sjevernom dijelu Republike Hrvatske, u Koprivničko-križevačkoj županiji, te se većim dijelom prostire na području Općine Novo Virje, Općine Ferdinandovac i Grada Đurđevca, a manjim dijelom na području Općine Molve i Općine Kalinovac. Na budućem eksploatacijskom polju ugljikovodika Severovci planirani su sljedeći zahvati: opremanje bušotine Sev-1 površinskom i dubinskom opremom za pridobivanje plina, smanjenje bušotinskog radnog prostora Sev-1 na optimalnu veličinu za pridobivanje plina (80 m x 70 m) i izgradnja površinskog sustava za eksploataciju na BRP-u Severovci-1, izgradnju priključnog plinovoda DN 100 (4“) od bušotine Sev-1 do plinske stanice (PS) Molve istok te polaganje elektro i signalnog kabela u zajednički rov od BRP Mol-31R do BRP Sev- 1. S ciljem održavanja kontinuiteta proizvodnje ugljikovodika, u budućnosti se može pojaviti i potreba za rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih rudarskih i drugih objekata u funkciji tehnoloških procesa. Izrađena studija o utjecaju na okoliš eksploatacije nafte i plina obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 88 m x 87 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Obradovci-1Jug (Obr-1J) do dubine 1 850 m bušaćim postrojenjem R-69. Do radnog prostora istražne bušotine pristupit će se s županijske ceste ŽC4063 (Čačinci – Zdenci) koja se veže na državnu cestu D2. U tu svrhu izgradit će se pristupni put, korištenjem kamenog materijala, od postojeće županijske ceste ŽC4063 (Čačinci – Zdenci) do bušotinskog radnog prostora. Primarni cilj istražne bušotine Obr-1J je pretpostavljeno plinsko ležište (prognozirana su dva nivoa u zasićenju plinom) u gornje panonskim pješčenjacima i pretpostavljeno naftno ležište u srednje miocenskim andenzitnim brečama. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica istražnog prostora ugljikovodika DR-03 (Drava-03), u Virovitičko- podravskoj županiji, na području Općine Zdenci. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 80 m x 120 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Novo Nevesinje-1 (NoNe-1) do dubine 1105 m bušaćim postrojenjem MD-150. Do radnog prostora istražne bušotine Novo Nevesinje-1 pristupit će se županijskom cestom. Primarni cilj istražne bušotine NoNe-1 je pretpostavljeno naftno ležište u srednjomiocenskim (badenskim) konglomeratimčnim pješčenjacima i u krednim raspucanim vapnencima. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica istražnog prostora ugljikovodika DR-04 (Drava-04), u Osječko-baranjskoj županiji, na području Općine Petlovac. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 90 m x 60 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Torjanci-1 (Tor-1) do dubine 1305 m bušaćim postrojenjem MD-150. Do radnog prostora istražne bušotine pristupit će se preko postojeće lokalne ceste i makadamskog puta, te pristupnog puta duljine oko 500 m i širine 4 m koji će se za potrebe izvođenja naftno-rudarskih radova izgraditi. Primarni cilj istražne bušotine Tor-1 je pretpostavljeno naftno ležište u srednjomiocenskim (badenskim) konglomeratimčnim pješčenjacima i u krednim raspucanim vapnencima. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica istražnog prostora ugljikovodika DR-04 (Drava-04), u Osječko- baranjskoj županiji, na području Općine Petlovac. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 120 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Ždala-1 (Žd-1) do dubine 2 350 +/- 100 m m bušaćim postrojenjem National-402. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica istražnog prostora ugljikovodika DR-02 (Drava-02), u Koprivničko-križevačkoj županiji, na području Općine Gola. Do lokacije budućeg radnog prostora istražne bušotine Ždala-1 moguć je doći sa sjeverne strane s poljskog, makadamskog puta duljine cca 500 m koji se sjeverozapadno od lokacije zahvata spaja na državnu cestu DC210 (Gola (D41) – Ždala – Molve – Virje (D2)). Zadatak istražne bušotine Ždala- 1 je pronalaženje ležišta plina unutar Poljana pješčenjaka. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 100 m x 85 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Kapela-1 (Kap-1) do dubine 1100 m (+/- 50 m) bušaćim postrojenjem R-69 tip ZJ 40 proizvedenim 2015. godine. Do budućeg bušotinskog radnog prostora istražne bušotine Kap-1, pristupati će se županijskom cestom. Za potrebe pristupa budućem bušotinskom radnom prostoru izgradit će se spoj na županijsku cestu korištenjem kamenog materijala. Zadatak bušotine je pronalaženje ležišta nafte u Koprivničkim pješčenjacima te kalkarenitima Mosti člana. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica istražnog prostora ugljikovodika DR-02 (Drava-02), u Bjelovarsko- bilogorskoj županiji, na području Općine Kapela. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 80 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Aljmaš-1 (Alj-1) do dubine 1100 m (opcionalno do 1 400 m) bušaćim postrojenjem MD-150. Za pristup bušotinskom radnom prostoru koristit će se postojeći put ukupne duljine oko 1 500 m koji će se ojačati navozom materijala odgovarajuće granulacije. Zadatak bušotine je probušiti i ispitati pretpostavljeno naftno ležište u srednjomiocenskim (badenskim) pješčenjacima. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Drava-04 (DR-04), u Osječko-baranjskoj županiji, na području općine Erdut. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 90 m x 60 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Bečic-1 (Beč-1) do dubine 2 500 m bušaćim postrojenjem MD-150. Za pristup bušotinskom radnom prostoru izgradit će se novi pristupni put duljine 600 m i ukupne širine 5 m koji će se spojiti na postojeći makadamski put. Zadatak bušotine je probušiti i ispitati pretpostavljeno naftno ležište u srednjomiocenskim (badenskim) konglomeratičnim pješčenjacima (primarni cilj) te pretpostavljeno naftno ležište u oligomiocenskim pješčenjacima i brečokonglomeratima (sekundarni cilj). Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Sava-09 (SA- 09), u Požeško-slavonskoj županiji, na području Grada Pleternice. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 130 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Bač-1Is bušaćim postrojenjem National-402. Zadatak bušotine je pronalaženje ležišta plina u Kloštar Ivanić formaciji. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika DR-02, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na području Općina Velika Pisanica. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

During the drilling of a borehole, large amounts of waste material are generated, especially drilled cuttings and used drilling mud. In recent history, the maximum possible reduction of waste material and disposal methods that are more environmentally friendly and safer from the aspect of human health are among the most important parts of operators’ strategies. The main advantages of injection method are minimizing potentially harmful impacts on groundwater, reducing the required surface area for waste disposal, reducing the negative impact on the air and long-term risks for the entire environment. In this paper, various injection methods will be described in detail, along with the criteria for the selection of the injection zone and the equipment required for the operation.

Planirani zahvat obuhvaća uređenje bušotinskog radnog prostora Sel-1Is (plato veličine 140 x 100 m) za smještaj bušaćeg postrojenja i izradu bušotine Sel-1Is. U slučaju negativnog ishoda ispitivanja bušotine Sel-1Is: likvidaciju kanala bušotine, saniranje bušotinskog radnog prostora te vraćanje zemljišta vlasniku na daljnju uporabu. U slučaju pozitivnog ishoda ispitivanja bušotine Sel-1Is: smanjenje površine bušotinskog radnog prostora na optimalnu veličinu za smještaj opreme za pridobivanje ugljikovodika (70 x 30 m) ; izgradnju priključnog plinovoda promjera DN 100 (4“) i kondenzatovoda promjera DN 50 (2“), duljine 405 m, od bušotine Sel-1Is do priključka na otpremni plinovod i otpremni kondenzatovod čvor Vučkovec – čvor Međimurje. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica eksploatacijskog polja ugljikovodika „Zebanec“, u Međimurskoj županiji, na području Općine Selnica. Izradom bušotine Selnica-1 Istok (Sel- 1Is) namjerava se utvrditi perspektivna ležišta donje miocenskih pješčenjaka serije A (plinsko ležište) i A` (naftno ležište) te potvrditi rasprostiranje mezozojske karbonatne podloge neogena (plinsko ležište B), u kojem je dosadašnjim radovima utvrđeno zasićenje plinom. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 150 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Cerić-1 (Crć-1) bušaćim postrojenjem National-402. Za pristup bušotinskom radnom prostoru koristit se postojeći zemljani poljski put koji je spojen na makadamsku cestu koja vodi prema naselju Cerić. Zadatak bušotine je probušiti i ispitati potencijalno plinsko ležište u gornjo- miocenskim turbiditima (primarni cilj) te naftno ležište u brečo-konglomeratima Vukovarske formacije (sekundarni cilj). Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Sava-10 (SA-10), u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na području Općine Nuštar. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Planirani zahvat na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Đeletovci“ obuhvaća: izgradnju modularnog sustava od više skid jedinica za obradu plina na MOS Đeletovci, ugradnju kontejnera s utisnom klipnom sisaljkom na bušotinskom radnom prostoru Đt-6 te prenamjena postojećeg priključnog naftovoda bušotine Đt-6 u utisni vodovod, te ugradnju kontejnera s utisnom klipnom sisaljkom na bušotinskom radnom prostoru Đt-17. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog eksploatacijskog polja ugljikovodika “Đeletovci”, u Vukovarsko-srijemskoj županij, na području Općine Nijemci. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Planirani zahvat je privođenje eksploataciji postojećih bušotina Slc-2 i Slc-3 i njihovo priključenje na sabirno-otpremni sustav eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“ preko postojeće bušotine Slc-1. Radovi na izgradnji priključnog naftovoda i priključnog plinovoda za plinsko podizanje podrazumijevaju sljedeće aktivnosti: izgradnju nadzemnih priključnih naftovoda DN 80 (88, 9 x 4, 78 mm), standard API 5L, Grade B od bušotine Slc-2 do Slc-1 i od Slc-3 do Slc-1 ; izgradnju nadzemnih utisnih plinovoda za CO2 za plinsko podizanje DN 50 (60, 3 x 5, 5 mm) od bušotine Slc-1 do Slc- 2 i od Slc-1 do Slc-3 te spajanje na erupcijske uređaje ; instalaciju dozirnog agregata (DA) na armirano-betonske temelje na bušotinskom radnom prostoru Slc-2 i Slc-3 i postavljanje uzemljenja na bušotinske uređaje. Privođenjem eksploataciji postojećih bušotina Slc-2 i Slc-3 namjerava se osigurati kontinuitet eksploatacije ugljikovodika na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Žutica“. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica eksploatacijskog polja ugljikovodika „Žutica“, u Zagrebačkoj županiji, na području Općine križ. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine 150 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Ber-1 bušaćim postrojenjem National-402. Zadatak bušotine je probušiti i ispitati potencijalno plinsko ležište u gornjomiocenskim (pontskim) pjščenjacima. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Sava-10 (SA-10), u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na području Općine Tompojevci. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Eksploatacijsko polje ugljikovodika „Sjeverni jadran“ obuhvaća plinska polja Ana, Annamaria, Ida, Ika, Ika JZ, Irina, Ivana, Vesna i kompresorsku platformu Ivana K, a nalazi se u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske. Zauzima površinu od 1 665, 48 km2. Na području eksploatacijskog polja ugljikovodika „Sjeverni jadran“ radi petnaest eksploatacijskih platformi (Ana, Annamaria A, Ida A, Ida B, Ida C, Ika A, Ika B, Ika JZ, Irina, Vesna, Ivana A, Ivana B, Ivana C, Ivana D i Ivana E) i jedna kompresorska platforma (Ivana K), a eksploatacija prirodnog plina se odvija od 22. listopada 1999. godine. Planirani zahvat poduzima se radi intenziviranja eksploatacije plina i povećanja iscrpka te procjene potencijala dublje zalježućih tankoslojevitih pješčenjačkih ležišta a obuhvaća sljedeće: (1) izradu i privođenje eksploataciji četiri nove bušotine (Ika B duboka, Ika-C, Ilena-2 i Ira-1DIR), (2) izgradnju tri nove eksploatacijske platforme (Ika C, Ilena i Ira) te, (3) izgradnju podmorskih priključnih cjevovoda od novih eksploatacijskih platformi do postojećih eksploatacijskih platformi i to: a) od nove eksploatacijske platforme Ika C do postojeće eksploatacijske platforme Ika JZ kao sabirne stanice, b) od nove eksploatacijske platforme Ilena do postojeće eksploatacijske platforme Ivana B i c) od nove eksploatacijske platforme Ira do postojeće eksploatacijske platforme Irina kao sabirne stanice. Planirane bušotine bit će izgrađene samopodižućom bušaćom platformom. Bušotina Ika B duboka bit će izgrađena s postojeće eksploatacijske platforme Ika B, a ostale će bušotine (Ika-C, Ilena-2 i Ira-1DIR) biti izgrađene na novim lokacija na koje će se, radi privođenja novih bušotina eksploataciji, postaviti nove eksploatacijske platforme Ika C (bušotina Ika-C), Ilena (bušotina Ilena-2) i Ira (bušotina Ira-1DIR). Nove eksploatacijske platforme Ika C, Ilena i Ira su tipa monopod kao i većina postojećih eksploatacijski platformi unutar EPU „Sjeverni jadran“ (npr. Ivana C, Ivana D, Ida A, Ida B, Ida C, Ika B, Irina, Ana i Vesna), a za pridobivanje i otpremu plina koristit će se isti tehnološki proces kao i na postojećim eksploatacijskim platformama. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (kvalitetu mora, kakvoću sedimenta, geomehaniku i statiku morskog dna, morsku floru i faunu, zrak i klimu, kulturnu baštinu, povećanje buke, nastanak otpada, zaštićena područja, ekosustave i staništa, ekološku mrežu, ribarstvo itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Eksploatacijsko polje ugljikovodika „Marica“ obuhvaća plinska polja Marica i Katarina, a nalazi se u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske. Zauzima površinu od 200, 34 km2. Na području eksploatacijskog polja ugljikovodika „Marica“ rade dvije eksploatacijske platforme, Katarina i Marica, a eksploatacija prirodnog plina se odvija od 24. studenog 2004. godine. Planirani zahvat provest će se radi povećanja konačnog iscrpka prirodnog plina iz raskrivenih plinskih ležišta a obuhvaća sljedeće: (1) izradu i privođenje eksploataciji nove eksploatacijske bušotine Katarina-4, na postojećoj eksploatacijskoj platformi Katarina na plinskom polju Katarina ; (2) izradu i privođenje eksploataciji nove eksploatacijske bušotine Marica D na postojećoj eksploatacijskoj platformi Marica na plinskom polju Marica. Planirane bušotine Katarina-4 i Marica D bit će izgrađene samopodižućom bušaćom platformom s postojećih eksploatacijskih platformi Katarina (bušotina Katarina-4) i Marica (bušotina Marica D). Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (kvalitetu mora, kakvoću sedimenta, geomehaniku i statiku morskog dna, morsku floru i faunu, zrak i klimu, kulturnu baštinu, povećanje buke, nastanak otpada, zaštićena područja, ekosustave i staništa, ekološku mrežu, ribarstvo itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Eksploatacijsko polje ugljikovodika „Sjeverni jadran“ obuhvaća plinska polja Ana, Annamaria, Ida, Ika, Ika JZ, Irina, Ivana, Vesna i kompresorsku platformu Ivana K, a nalazi se u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske. Zauzima površinu od 1 665, 48 km2. Na području eksploatacijskog polja ugljikovodika „Sjeverni jadran“ radi petnaest eksploatacijskih platformi (Ana, Annamaria A, Ida A, Ida B, Ida C, Ika A, Ika B, Ika JZ, Irina, Vesna, Ivana A, Ivana B, Ivana C, Ivana D i Ivana E) i jedna kompresorska platforma (Ivana K), a eksploatacija prirodnog plina se odvija od 22. listopada 1999. godine. Planirani zahvat poduzima se radi povećanja konačnog iscrpka prirodnog plina iz raskrivenih plinskih ležišta, a obuhvaća sljedeće: (1) izradu i privođenje eksploataciji nove eksploatacijske bušotine Ivana E-2 R na plinskom polju Ivana ; (2) izradu i privođenje eksploataciji 2 nove eksploatacijske bušotine Annamaria A-13 DIR i Annamaria A-14 DIR na plinskom polju Annamaria. Planirane bušotina Ivana E-2 R, Annamaria A-13 DIR i Annamaria A-14 DIR bit će izgrađene samopodižućom bušaćom platformom s postojećih eksploatacijskih platformi Ivana E (bušotina Ivana E-2 R) i Annamaria A (bušotine Annamaria A-13 DIR i Annamaria A-14 DIR). Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (kvalitetu mora, kakvoću sedimenta, geomehaniku i statiku morskog dna, morsku floru i faunu, zrak i klimu, kulturnu baštinu, povećanje buke, nastanak otpada, zaštićena područja, ekosustave i staništa, ekološku mrežu, ribarstvo itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Tehnologija izrade bušotina, u funkciji pridobivanja nafte i plina, u sve težim uvjetima koji vladaju u podzemlju, predstavlja velik izazov za naftne inženjere koji takve rizične projekte osmišljavaju i provode uz uvažavanje tehnoloških, ekonomskih i okolišnih zahtjeva. Većina naftnih i plinskih bušotina je vertikalna i izrađuje se primjenom klasičnog sastava bušaćih alatki. Međutim, bušenjem koso usmjerenih, a posebno horizontalnih bušotina ostvaruju se brojne prednosti te povećava iscrpak ugljikovodika iz postojećih i novih ležišta pa je njihov broj u stalnom porastu. Do sada su izrađene vertikalne bušotine dubine i preko 12 000 m, kao i usmjerene bušotine kojima je duljina horizontalnog kanala preko 11 000 m. Izrada takvih bušotina omogućena je zahvaljujući napretku tehnologije materijala i radnih fluida, korištenju uronjenih motora, rotirajućih upravljivih sustava i vršnog pogona, te razvoju mjerne opreme koja omogućuje da se tijekom bušenja, u realnom vremenu, dobivaju podaci neophodni za točno upravljanje putanjom kanala bušotine. U radu je prikazana tehnologija izrade vertikalnih i usmjerenih bušotina s osvrtom na izradu horizontalnih bušotina velikog dosega, kao i tehnologija bušenja uz pomoć kolone zaštitnih cijevi i bušaćeg lajnera. Nadalje, prikazani su primjeri primjene novih tehnologija u svijetu i postignuti rezultati. Dat je pregled izrađenih bušotina u Republici Hrvatskoj u periodu od 2006. do 2016. godine.

Eksploatacijska polja ugljikovodika Stružec, Mramor brdo, Voloder i Okoli nalaze se u Sisačko-moslavačkoj županiji na području Općine Velike Ludine, Grada Popovače i Grada Kutine, te u Zagrebačkoj županiji na području Općine Križ. Na eksploatacijskom polju ugljikovodika Stružec planirani su sljedeći zahvati, odnosno izgradnja slanovoda, dogradnja pumpaonice slojne vode (PSV) i ugradnja visokotlačnih centrifugalnih pumpi, izgradnja plinovoda i naftovoda, polaganje instrumentalnih i elektrovodova, ugradnja odvajača slobodne tekućine (OST) i visokotlačnog separatora/odvajača kondenzata iz komprimiranog kaptažnog plina (unutar kompresorske stanice (KS) Stružec) i rekonstrukcija sustava vatrozaštite na otpremnoj stanici (OS) Stružec. Na preostalim eksploatacijskim poljima obuhvaćenim ovom studijom, planirana je još izgradnja priključnog plinovoda i naftovoda te izgradnja betonskih temelja i postavljanje kompresora na lokaciji centralne plinske stanice (CPS) Okoli, na eksploatacijskom polju ugljikovodika Okoli. S ciljem održavanja kontinuiteta proizvodnje nafte i plina, u budućnosti se može pojaviti i potreba za rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih rudarskih i drugih objekata u funkciji tehnoloških procesa. Izrađena studija o utjecaju na okoliš eksploatacije nafte i plina obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša.

Sve aktivnosti u naftnoj industriji predstavljaju potencijalni rizik za okoliš. Primaran rizik na bušaćim platformama predstavlja nekontrolirano izlijevanje nafte (erupcija) tijekom izrade kanala bušotine. U posljednjih nekoliko desetljeća ovom problemu posvećuje se sve veća pažnja i ulažu značajna financijska sredstva što rezultira znatno manjim brojem iznenadnih događaja (akcidenata). Kontinuiranim praćenjem brojnih iznenadnih događaja i njihovom analizom donesene su smjernice za preventivno djelovanje kako bi se njihova pojava u budućnosti izbjegla. Izdvojene su spoznaje koje ukazuju na najbolja moguća tehnička i tehnološka rješenja za prevenciju i smanjenje svih rizika vezanih uz različite tehnološke procese u naftnoj industriji. U ovom radu prikazat će se statistički podaci o vjerojatnosti izlijevanja nafte u more tijekom izrade, opremanja i održavanja bušotina, a koji pokazuju da vjerojatnost nekontroliranih izlijevanja nafte postaje sve manja.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine cca 169 m x 111 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine MJa-1, bušaćim postrojenjem National-402, do dubine cca 1150 / ±50 m. Zadatak bušotine je je istraživanje potencijalnog ležišta ugljikovodika iz kalkarenita/rudita i konglomeratičnih pješčenjaka miocenske starosti i škriljavaca podloge tercijara Temeljnog gorja. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Drava-02 (DR- 02), u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, na području Grada Grubišno polje. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Planirani zahvat obuhvaća bušotinski radni prostor (plato veličine cca 130 m x 100 m), građevinske objekte na bušotinskom radnom prostoru koji su u funkciji izrade bušotine, te izradu istražne bušotine Sev-1, bušaćim postrojenjem National-402, do dubine cca 3 400 m. Zadatak bušotine je je pronalaženje ležišta ugljikovodika u stijenama miocenske starosti i stijenama podloge neogena na dubini cca 3250 – 3340 m. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica odobrenog Istražnog prostora ugljikovodika Drava-02 (DR-02), u Koprivničko- križevačkoj županiji, na području Općine Novo Virje. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Drilling wells throughout depleted or low pressure reservoirs requires low density drilling fluids, often with density less than water. Methods to reduce the density of drilling fluids have included mixing-in air or nitrogen. However, problems with these approaches include instability of gas bubbles (bubbles collapse or expand) and increased costs. Recently, the use of micro bubbles named aphrons in drilling, completion and workover fluids has proven success in solving many problems related to low pressure reservoirs such as fluid loss control, formation damage, stabilization of multipressure sequences with one fluid and possible differential sticking. Aphrons represent bubble with uniquely structure stabilized with surfactant. Against conventional micro bubbles, aphrons are more stable in downhole conditions and they are generated using standard mixing equipment. Owing to their properties and overpressure in wellbore aphrons penetrate into low pressure layers and set up inner bridging. Depleted wells which are very expensive to drill underbalanced or with other remediation techniques can now be drilled overbalanced. This paper presents description of aphron structure and stability, aphron bridging mechanism, aphron-based fluid composition and properties, and field experiences in applying aphron-based fluids.

Wellbore instability is one of the main problems that engineers meet during drilling. The causes of wellbore instability are often classified into either mechanical (for example, failure of the rock around the hole because of high stresses, low rock strength, or inappropriate drilling practice) or chemical effects which arise from damaging interaction between the rock, generally shale, and the drilling fluid. Often, field instances of instability are a result of a combination of both chemical and mechanical. This problem might cause serious complication in well and in some case can lead to expensive operational problems. The increasing demand for wellbore stability analyses during the planning stage of a field arise from economic considerations and the increasing use of deviated, extended reach and horizontal wells. This paper presents causes, indicators and diagnosing of wellbore instability as well as the wellbore stresses model.

Objekti prerade plina Molve su tri procesne jedinice CPS Molve I, Il i III. Procesna jednica CPS Molve I puštena je u rad 1980. godine i ulaznog je kapaciteta 1x106 m3 plina/dan, CPS Molve II je puštena u rad 1984. godine i ulaznog je kapaciteta 3x106 m3 plina/dan, a CPS Molve III je puštena u rad 1992. godine i ulaznog je kapaciteta 5x106 m3 plina/dan. Nakon dugogodišnjeg rada procesnih postrojenja prerade plina na centralnoj plinskoj stanici (CPS) Molve (CPS Molve I, Il i III) i smanjenja pridobivenih količina prirodnog plina i plinskog kondenzata te povećanja pridobivenih količina slojne vode, nužni su određeni zahvati i preinake. Obuhvat zahvata se nalazi unutar ograde centralnih plinskih stanica (CPS) Molve I, Il i III i neće biti zadiranja u nove površine. Planirani zahvat obuhvaća sljedeće radove: (1) na CPS Molve I - optimizaciju parnog sustava, komprimiranje plina niskog tlaka na KS CPS I i djelomičnu dekomisiju, (2) na CPS Molve II - optimizaciju parnog sustava, prenamjenu dijela postrojenja, djelomičnu dekomisiju, redukciju NOx emisija plinskih turbina, proširenje kapaciteta pumpaone slane vode, (3) na CPS Molve III - optimizaciju NGL postrojenja i (4) na CPS Molve (CPS Molve I, II i III) - rekonstrukciju sustava za opskrbu i pripremu vode visoke tehnološke kvalitete te sustava za obradu otpadnih voda. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica eksploatacijskog polja ugljikovodika „Molve“, u Koprivničko-križevačkoj županiji, na području Općine Virje. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Za potrebe eksploatacije plina na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Vukanovec“ planira se spojiti bušotinu Vuk-1 cjevovodom na čvor Vučkovec. Iako trasa prolazi područjem dva eksploatacijska polja, plinovod od bušotine Vuk-1 (EPU Vukanovec) do Čvora Vučkovec (EPU Vučkovec) je u funkciji eksploatacije plina iz ležišta eksploatacijskog polja Vukanovec. Trasa rova za polaganje cjevovoda i kabela sastoji se od: (1) priključnog plinovoda DN 150 (6“), materijal prema API 5L GRADE B, debljina stjenke 6, 4 mm, maksimalni radni tlak do 70 bar, (2) priključnog kondenzatovoda DN 50 (2“), materijal prema API 5L GRADE B, debljina stjenke 3, 9 mm, maksimalni radni tlak do 70 bar, (3) tehnološkog (rasteretnog) cjevovoda DN 100 (4“), materijal prema API 5L GRADE B, debljina stjenke 5, 2 mm, maksimalni radni tlak do 50 bar, (4) optičkog kabela i (5) visokonaponskog 20 kV kabelskog voda standardnog presjeka 70 mm2. Priključni plinovod je dimenzioniran za transport 250 000 m3 plina/dan. Izmjenom postojeće trase rova za polaganje cjevovoda i kabela od BRP Vuk-1 do čvora Vučkovec ne mijenjaju se parametri planiranih cjevovoda (promjer, kvaliteta čelika, debljina stijenke, radni tlak) niti količina protoka plina kroz plinovod. Duljine postojeće i nove trase cjevovoda i kabela su jednake i iznose 3079 m. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica eksploatacijskog polja ugljikovodika „Zebanec“, u Međimurskoj županiji, na području Općina Gornji Mihaljevac, Sveti Juraj na Bregu, Štrigova i Selnica. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Eksploatacijska polja ugljikovodika Molve, Kalinovac, Stari Gradac, Gola, Ferdinandovac i Čepelovac-Hampovica nalaze se u Koprivničko-križevačkoj županiji na području Grada Đurđevca, Općine Gola, Općine Molve, Općine Hlebine, Općine Peteranec, Općine Novigrad Podravski, Općine Ferdinandovac, Općine Kalinovac, Općine Kloštar Podravski, Općine Novo Virje i Općine Virje, te u Virovitičko-podravskoj županiji na području Općine Pitomača, Općine Špišić Bukovica i Općine Lukač. Na spomenutim eksploatacijskim poljima ugljikovodika planirana je izrada novih bušotina Mol-43, StG-1R, StG-7, StG-8, Go-10 i Čep-1S i njihovo privođenje eksploataciji, izgradnja priključnih plinovoda i naftovoda te privođenje eksploataciji postojećih bušotina Mol-23, Mol-38, Mol-42, StG-3, F-18 i F-21, izgradnja utisnih slanovoda, postavljanje prenosivog kompresorskog postrojenja na postojećim plinskim bušotinama Mol-9, Mol-12, Mol-25, Kal-2, Kal-4R i Kal-21, izgradnja kompresorske stanice na PS Molve istok i na PS Gola duboka/CPS Gola, dogradnja sustava (komprimiranje/pumpanje) za otpremu nafte i ugradnja kompresora na Stanici za naftu i plin Ferdinandovac. S ciljem održavanja kontinuiteta proizvodnje nafte i plina, u budućnosti se može pojaviti i potreba za rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih rudarskih i drugih objekata u funkciji tehnoloških procesa. Izrađena studija o utjecaju na okoliš eksploatacije nafte i plina obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša.

Gubljenje isplake u stijene pribušotinske zone tijekom bušenja predstavlja tehnološki i ekonomski problem. Na gubljenje isplake i saniranje gubitaka otpada oko 12 % neproduktivnog vremena izrade bušotine. Naftna industrija ulaže velika novčana sredstva u razvoj novih materijala i primjenu tehnoloških postupaka koji pridonose smanjenju gubljenja isplake te na taj način povećavaju učinkovitost, sigurnost i ekonomičnost izrade bušotine. Potpuna prevencija gubljenja isplake u stijene pribušotinske zone nije moguća, ali u slučaju poduzimanja potrebnih mjera gubici se mogu znatno smanjiti te održavati unutar zadovoljavajućih granica. Uspješna praksa podrazumijeva primjenu preventivnih mjera radi izbjegavanja gubitka isplake i popravnih mjera nakon što su utvrđeni gubici isplake. U radu su opisane stijene u koje se može gubiti isplake i njihova svojstva, preventivne mjere, klasifikacija gubitaka prema intenzitetu, preporučeni postupci za saniranje gubljenja isplake i materijali za zatvaranje mjesta gubljenja isplake.

Planirani zahvat obuhvaća dogradnju sabirno-transportnog sustava na eksploatacijskom polju ugljikovodika Gola i to izgradnjom priključnog plinovoda od bušotine Go-10 do objekta PS Gola duboka čime se omogućava eksploatacija ugljikovodika iz ležišta koje je probušeno bušotinom Go-10. Privođenje eksploataciji bušotine Go-10 obuhvaća sljedeće: bušotinski radni prostor (72x70 m), priključni plinovod duljine 1 450 m, signalni i elektroenergetski kabel, priključak na ulazni razdjelnik PS Gola duboka. Trasa priključnog cjevovoda ide novim koridorom od Go-10 do spoja sa koridorom od Go-6 do PS gola duboka/CPS Gola, a potom prati već postojeći koridor cjevnih instalacija. Elektroenergetski kabelski 10 kV vod (podzemna građevina) polaže se od TS PS Gola-duboka do TS na bušotinskom radnom prostoru Go-10. Duljina trase elektroenergetskog kabela iznosi 1 600 m. Signalni kabelski vod (podzemna građevina) polaže se od bušotinskog radnog prostora bušotine Go-10 do PS Gola-duboka. Duljina trase signalnog kabela iznosi 1 505 m. Lokacija zahvata nalazi se unutar granica eksploatacijskog polja ugljikovodika „Gola“, u Koprivničko-križevačkoj županiji, na području Općine Gola. Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša.

Eksploatacijska polja ugljikovodika Jagnjedovac, Cvetkovec i Peteranec nalaze se u Koprivničko-križevačkoj županiji na području Grada Koprivnice i Općina Sokolovac, Koprivnički Ivanec, Đelekovec, Drnje, Peteranec i Rasinja te u Varaždinskoj županiji na području Grada Ludbrega. Eksploatacijsko polje geotermalne vode Lunjkovec-Kutnjak nalazi se u Koprivničko- križevačkoj županiji na području Općina Legrad, Đelekovec, Koprivnički Ivanec i Rasinja, u Varaždinskoj županiji na području Grada Ludbrega i Općina Mali Bukovec i Veliki Bukovec, te u Međimurskoj županiji na području Općine Donja Dubrava. Na planiranim eksploatacijskim poljima planirani su sljedeći novi zahvati odnosno izgradnja priključnih plinovoda od postojećih bušotina Jag-2, Jag-8, Jag-23, Jag-25, Jag-31 i Jag-37 alfa do postojećih priključnih cjevovoda na eksploatacijskom polju ugljikovodika Jagnjedovac, privođenje proizvodnji postojeće bušotine Cve-1 na eksploatacijskom polju ugljikovodika Cvetkovec, privođenje proizvodnji postojeće bušotine Per-4 na eksploatacijskom polju ugljikovodika Peteranec, te izrada nove bušotine Kt-1T, na eksploatacijskom polju geotermalne vode Lunjkovec-Kutnjak. S ciljem održavanja kontinuiteta pridobivanja nafte, plina i plinskog kondenzata u budućnosti se može pojaviti i potreba za rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih rudarskih i drugih objekata u funkciji tehnoloških procesa. Izrađena studija o utjecaju na okoliš eksploatacije nafte i plina obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša.

Nestabilnost kanala bušotine vrlo je ozbiljan problem koji prati naftnu industriju od njenih početaka, a najviše je vezan uz izradu kanala bušotine kroz šejl. Prema različitim izvorima šejl čini 75% svih stijena kroz koje se buši, te uzrokuje 90% svih problema vezanih uz nestabilnost kanal bušotine. Osnovni uzrok nestabilnosti kanala bušotine u šejlu je fizikalno-kemijsko međudjelovanje isplake na bazi vode i minerala gline prisutnih u šejlu. Tijekom međudjelovanja dolazi do kretanja vode i iona u/iz šejla, hidratacije, a samim tim i bubrenja minerala gline čime se stvara preduvjet za pojavu nestabilnosti stijenki kanala bušotine. Kako bi se spriječila pojava nestabilnosti kanala bušotine, tijekom bušenja se koriste inhibirane isplake. Unatoč razvoju novih aditiva za sprječavanje hidratacije šejla i njegovu stabilizaciju, problem nestabilnosti kanala bušotine i dalje se kontinuirano pojavljuje tijekom procesa izrade kanala bušotine. Stoga su u okviru ovog doktorskog rada provedena laboratorijska ispitivanja djelovanja vodenih otopina soli (KCl-a, NaCl-a i CaCl2) i inhibiranih isplaka (kalijske, slane i gipsne) na smanjenje bubrenja umjetno stvorenih uzoraka stijene (peleta). Peleti su pripremani komprimiranjem praškastog materijala koji se sastojao od montmorilonita, kvarca i kaolinita u točno određenim masenim udjelima. Na temelju dobivenih rezultata bubrenja peleta napravljene su simulacije promjene promjera kanala bušotine, a time i promjene protočne površine u prstenastom prostoru te gradijenta tlaka koji nastaje uslijed otpora protjecanju isplake kroz prstenasti prostor kanala bušotine. Na temelju rezultata ispitivanja bubrenja peleta u otopinama soli različitih koncentracija utvrđeno je da povećanje koncentracije soli u vodi ne doprinosi značajnijem smanjenju bubrenja. U drugom dijelu ispitivanja posebna pažnja posvećena je definiranju sastava inhibirane isplake te ispitivanju utjecaja koncentracije polianionske celuloze na bubrenje peleta. Sve ispitivane isplake djelovale su na način da su smanjile ukupno bubrenje i intenzitet bubrenja peleta. Rezultati laboratorijskih ispitivanja prezentirani u ovom doktorskom radu, predstavljaju početak ispitivanja o mogućoj široj primjeni peleta kao zamjene za originalni uzorak šejla u laboratorijskim ispitivanjima međudjelovanja šejla i isplake., Wellbore instability was and is one of the most frequent problems in petroleum industry, especially in the field of drilling and exploration. Anomalies appearing within wellbore instability are mainly caused by the shale formations represented with 75% of all drilled formations. Problems involving wellbore instability include tight hole spots, wellbore diameter enlargement, cavings appearance, inability of carrying out wireline operations, poor hole cleaning and unsuccessful wellbore cementing operations and other. Sometimes, these problems cause even the abandonment of a certain sections or the whole well. According to recent studies, wellbore instability and associated problems costs are more than one billion US dollars per year. Wellbore instability is a result of mechanical and physico-chemical causes mostly acting concurrently. Shale instability cause basically comes out of its mineralogical composition (especially clay minerals content) and physico-chemical properties. Shale-mud interaction includes water/ions movement in and out of the shales due to pressure differential, osmosis, diffusive flow and capillary pressure. Water entering the shale hydrates clay minerals, i.e. shale swelling. This process changes shale’s physico-chemical and mechanical properties. Many research activities about shale instability causes and shale properties (affecting shale behavior) definition have been carried out by now. Different shale samples, laboratory equipment and inhibitive muds have been used. Laboratory tested shale samples are provided by the wellbore cores, surface sampling or, which is the simplest method, by collecting the samples at the shale shakers during drilling operation. The amount of these samples (cores retrieved) is not enough for laboratory investigation. Another problem is closely connected to sample quality and preservation. During the testing different inhibitive muds are used (water or oil based), sometimes containing more than one shale inhibitor. That way results analysis is more complicated as it is very hard to estimate influence of each inhibitor on lessening and prohibition of clay hydratation and shale swelling. Different laboratory equipment and methods are used by different researchers during the testing processes, which include simple linear swelling measurement of shale samples, pressure transmission measurement and downhole simulation cell measurements. These various methods, equipment, shale samples and muds used make difficult to compare test results and conclusions made by different authors. IV Laboratory tests presented within this thesis are done with artificial samples (pellets) made by compacting the powderish material containing exact amount of quartz, montmorillonite and kaolinite. There was total of twelve samples tested divided into three basic groups having different quartz content (0, 10 and 20% by mass weight). There are four samples in each group with different montmorillonite content (80, 60, 40 and 20% by mass weight). Pellets are compacted for thirty minutes by applying pressure of 34,5 MPa, which is equivalent to overburden pressure acting on a shale layer at 1500 m of depth. Laboratory testing is done by treating the powderish samples 24 hours a day inside the dessicator with exact relative humidity, 30-minute compaction, 24-hour swelling in linear swellmeter and 24- hour drying. Sample swelling is tested within different mud types and the sample mass is measured in each above mentioned phase. In the first phase of laboratory testing pellet swelling is measured in salt solutions (sodium chloride, potassium chloride and calcium chloride) with different salt content (5, 10 and 15% by mass weight). Second phase includes inhibitive muds testing (potassium mud, salt water and gypsum muds). Inhibitive cations content (K+, Na+ and Ca2+) in these muds was constant but the polyanionic cellulose content was changed. Results of the laboratory tests have shown that higher salt concentration does not contribute to shale swelling lessening. It is very important as higher salt amounts used in muds are ecologically unacceptable due to the great impact on flora and fauna. That was the reason why minimal salt contents (5% by mass weight) were used. Used muds influence on the total pellet swelling and swelling intensity, especially at the early phase of testing. Given results of swelling measurement and inhibitive muds properties gave the simulation of wellbore diameter change, flow area change and pressure drop due to friction induced by resistance of the flowing mud in the annular. This simulation has shown that swelling greatly influences pressure drop in case of smaller wellbore diameter. During the laboratory testing, special attention is directed to preparation and pellets content definition as a good replacement for original shale in laboratory testing of shale and drilling fluid interaction.

Pogon Vinkovci čine tri eksploatacijska polja ugljikovodika: naftno polje Đeletovci, naftno polje Ilača i naftno-plinsko polje Privlaka koja su smještena na području Vukovarsko- srijemske županije (općine: Otok, Nijemci, Stari Jankovci i Tovarnik). Osim izrade nove bušotine Đt-1z, te izgradnja potrebne infrastrukture za njeno privođenje proizvodnji u slučaju pozitivnog ishoda provedenih ispitivanja na navedenim eksploatacijskim poljima ugljikovodika trenutno nije planirana izgradnja novih objekata, ali se u cilju održavanja kontinuiteta proizvodnje nafte i plina u budućnosti može pojaviti potreba za rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih rudarskih i drugih objekata u funkciji tehnoloških procesa. Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije nafte i plina obuhvaća detaljan opis zahvata i lokacije zahvata, opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš (klimatske promjene, zrak, vodu, tlo, krajobraz, bioekološke značajke, ekosustave i staništa, zaštićena područja, ekološku mrežu, povećanje buke, nastanak otpada, gospodarske djelatnosti i itd.), prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša.