Search

Kontinuiranim povećanjem broja stanovnika dolazi i do povećanja proizvodnje otpada. Isto tako, uz gospodarski rast i, povezano s time, poboljšavanja životnog standarda, također, dolazi do povećanja proizvodnje otpada. Stoga, ne čudi da sve veće količine otpada koje svake godine nastaju uzrokuju opravdanu zabrinutost zbog ekonomske održivosti i ekološke prihvatljivosti trenutnog načina gospodarenja otpadom. Glavni problem s kojim se suočava stručna i znanstvena javnost je kako predvidjeti količinu otpada koja će nastati u bliskoj budućnosti. Planiranje optimalne regionalne ili nacionalne strategije gospodarenja otpadom usko je povezano s količinom otpada koja će nastati. Za rješavanje navedenih problema pokazuje se potreba za kreiranjem pouzdanog modela za predviđanje količine nastalog otpada. Na temelju dosadašnjih istraživanja, umjetne neuronske mreže pokazuju bolje rezultate kod predviđanja nastanka otpada u usporedbi s drugim matematičkim modelima, stoga u ovom istraživanju koristit će se upravo umjetne neuronske mreže kao alat za razvoj matematičkog modela za predviđanje količina nastalog biorazgradivoga komunalnog otpada na europskoj i nacionalnoj razini. U ovom istraživanju poseban naglasak stavljen je na razvoj modela za predviđanje nastanka biorazgradivoga komunalnog otpada. Proučavanje biorazgradivoga komunalnog otpada od posebnog je interesa jer se upravo kod ove vrste otpada vidi veliki potencijal za njegovo relativno jednostavno i jeftino iskorištavanje, i to u vidu sirovine za dobivanje komposta pogodnog za daljnje korištenje u poljoprivredi ili u vidu ulazne sirovine u bioplinskim postrojenjima. Za kreiranje umjetne neuronske mreže u ovom doktorskom radu ulazne podatke činio je set sociodemografskih, ekonomskih i industrijskih podataka 17 država članica Europske unije za razdoblje od 25 godina. Kreiranim modelom u ovom doktorskom radu željele su se predvidjeti količine promatranih vrsta otpada koje će nastati na području 17 država Europske unije u razdoblju od 2020. do 2025. godine. Uz samo kreiranje mreže za predviđanje količina komponenti biorazgradivog otpada, cilj je istražiti i utjecaj sociodemografskih i ekonomskih pokazatelja na količine biorazgradivoga komunalnog otpada. Prema razvijenom modelu od 2020. do 2025. godine očekuje se da će u 17 država Europske unije nastati 411.351.769 tona miješanoga komunalnog otpada (u sklopu kojeg će nastati i 81.776.732 tona biootpada), 90.280.031 tona papira i kartona, 35.926.182 tona otpadnog drva i 3.511.589 tona tekstilnog otpada. Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako na sve četiri promatrane vrste komunalnog otpada pozitivno utječu parametri kao što su broj stanovnika, bruto domaći proizvod po tržišnim cijenama, srednji ekvivalent neto prihoda, turizam, izvoz nafte i naftnih derivata i neto vanjski dug. S druge strane, životni vijek, realni BDP po stanovniku, ukupne obveze financijskog sektora i uvoz roba i usluga negativno utječu na sve četiri vrste otpada. Zaključno se može reći da iako je Europska unija heterogena zajednica i bez obzira na poteškoće u pronalasku što ažurnijih podataka o otpadu, kreiran model pokazao je zadovoljavajuća svojstva i mogućnosti u predviđanju količina miješanoga komunalnog otpada, otpadnog papira, drva i tekstila. Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao pomoć pri uspostavi ekonomičnijeg i ekološki prihvatljivijeg načina gospodarenja biorazgradivim otpadom. The increasing amounts of waste generated each year raise legitimate concerns about the economic viability and environmental sustainability of the current way of waste management. The main problem facing professionals and academics is predicting the amounts of waste that will be generated in the near future. Planning an optimal regional or national waste management strategy is closely linked to the amount of waste that will be generated. To solve these problems, a reliable model for predicting the amount of waste needs to be developed. Such a tool should make it possible to select the most appropriate waste management technique. Based on previous research, artificial neural networks show better results in predicting waste generation compared to other mathematical models. Therefore, in this research, artificial neural networks are used as a tool to develop models for predicting the amount of biodegradable municipal waste at European and national level. This doctoral thesis is divided into 5 basic thematic units. It begins with an introduction in which the reader is briefly introduced to the main topics such as waste and artificial neural networks. It also defines the research area and the main objectives and hypotheses. For example, the introduction clearly explains that there are two main objectives of the research. The first objective is to develop a mathematical model for predicting the amounts quantities of components of biodegradable waste using artificial neural networks with the aim of applying it at European and national level. The second objective is to predict the impact of socio-demographic, economic and industrial indicators on the amount of biodegradable waste using artificial neural networks. The introduction is followed by a review of previous literature. In this chapter, the concepts of municipal waste, biodegradable waste and artificial neural networks are explained in more detail. Research conducted by other authors to date is also presented and explained in detail. They refer to the parameters that influence waste generation, as well as research that has dealt with the creation of mathematical models and their success in predicting waste generation. An additional significance of this research lies in the scale of the research. To date, artificial neural networks have been used to make predictions on a smaller local or regional scale. This usually covers the area of a particular city, state or group of closely related states. The aim of this research is to investigate the accuracy of a model with large-scale data (17 countries of the European Union). In the Materials and Methods chapter, the methodological approach and the way of creating a mathematical model are explained. To develop the model, demographic data (population, life expectancy, educational attainment), economic progress data (gross domestic product at market prices, gross domestic product per capita, total financial sector liabilities, net external debt, nominal effective exchange rate, direct investment in the reporting economy, house price index, data on the number of (non-)employed persons (total number of employed persons, unemployment rate, youth unemployment rate), tourism data (arrivals in tourist accommodation facilities, number of nights spent in tourist accommodation facilities), trade data (imports of goods and services, exports of goods and services, exports of oil and petroleum products) and waste data (annual municipal waste generation in thousands of tonnes, municipal waste generation per capita, municipal waste recycling rate, waste disposal) were collected. All data were collected for a period of 25 years for 17 countries of the European Union: Belgium, the Czech Republic, Denmark, Estonia, France, Croatia, Ireland, Italy, Latvia, Lithuania, Luxembourg, Hungary, Malta, the Netherlands, Slovenia, Spain and Sweden. In this research, the Multi-Layer Perceptron (MLP) model was used, which consists of a total of three layers: input, hidden layer and output. Before starting to compute the model, the database of collected data was divided into data for learning (60% of the data), for verification (20%) and for testing the neural network (20 %). Numerical verification of the obtained artificial neural network model was tested using the coefficient of determination (r2), reduced chi-squared (χ2), mean bias error (MBE), root mean square error (RMSE), mean percentage error (MPE), sum of squares error (SSE) and average absolute relative deviation (AARD). The constructed neural network model showed promising generalisation properties for the collected database and could be used to accurately predict waste generation: 20 networks, the maximum values of r2 (during the training cycle, r2 for the output variables (mixed municipal waste, municipal waste paper and cardboard, wood and textiles) were: 0.999, 0.998, 0.997 and 0.998). The results obtained show that artificial neural networks are indeed a reliable tool to create a mathematical model to predict the amount of biodegradable municipal waste at European and national level. The actual accuracy of the results of this research in terms of waste generation in the 17 countries observed will be verified when the data on waste generation for the year 2020 becomes available. In addition to creating a network to predict the quantities of biodegradable waste components, the influence of socio-demographic, economic and industrial indicators on the quantities of municipal biodegradable waste generated was also observed. Of the 28 input data, 10 input factors have a positive influence on all 4 observed waste types, while 4 input factors have a negative influence on all 4 observed waste types. Other observed factors (such as foreign direct investment, annual unemployment rate data, exports of goods and services and education) did not yield results from which a single conclusion could be drawn. From the above, it is clear that the accuracy of predicting the amount of biodegradable waste using artificial neural networks really depends on the choice of socio-demographic, economic and industrial indicators. For further studies to be carried out, it is proposed to use parameters such as population, gross domestic product at market prices, mean net income equivalent, tourism, exports of oil and petroleum products and net foreign debt, as these parameters positively influence all four types of municipal waste observed. On the other hand, life expectancy, real GDP per capita, total financial sector liabilities and imports of goods and services have a negative impact on all four types of waste. The results of this study are in line with the studies conducted so far, according to which the generation of municipal waste is mainly influenced by GDP, tourism, population and wages. Depending on changes in these factors, the amount of waste generated also changes. The model created can help the waste management system behave like a "living organism". In this flexible way, the waste management system could change in parallel with social and economic changes. This would make municipal waste management more efficient and economical, with less impact on the environment.

Kontinuiranim povećanjem broja stanovnika, kao i poboljšanjem standarda dolazi i do povećanja proizvodnje otpada. Stoga ne čudi da sve veće količine otpada uzrokuju zabrinutost zbog ekonomske i ekološke održivosti trenutnog načina gospodarenja komunalnim otpadom. Gospodarenje biorazgradivim komunalnim otpadom od posebnog je značenja zbog njegovog potencijala u proizvodnji komposta ili kao sirovine u bioplinskim postrojenjima za proizvodnju energije i digestata. Izgradnjom bioplinskih postrojenja osigurali bi se uvjeti za provedbu odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada, povećala bi se proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i posljedično smanjila količina odloženog otpada.

Cadmium and lead are the most common toxic pollutants in the liver and kidney of wild boar. In order to assess the heavy metal and metalloid burden on Papuk Nature Park area the concentrations of As, B, Cd, Cr, Cu, Hg, Ni, Pb, Sb and U in wild boar muscle, liver, and kidney samples were analyzed at five sampling locations. This area is chosen due to low influence of industry, the absence of agricultural activities and traffic, so it was reasonable to expect very low levels of metals and metalloids in these animals. The results of ICP-MS analysis showed that wild boar tissues accumulated the highest Cd and Pb concentrations, with Cd and Pb occurring in higher concentrations in kidney (Cdmax.=7.5 mg kg- 1), liver (Cd max. =12.2 mg kg-1) and in muscle tissue (Pbmax.=9.1 mg kg-1). The concentrations of these metals above permitted levels suggested that there is a good reason to investigate possible source of contamination. In order to investigate the possible cause of high metal concentrations in wild boar tissues the 20 samples of water were collected from five streams (Pištanska Rijeka, Šumećica, Leštat, Radlovačka Rijeka, Babina Rijeka). Slightly elevated concentrations of Pb in water according to EU legislation on the quality of water intendend for human consumption were found in only one sample from the northern part of Papuk (11.2 µg L-1). The cadmium concentrations in all investigated water samples were low and ranged from 0.09 to 0.7 µg L-1. The concentration of other elements covered by the EU directive (As, B, Cr, Cu, Hg, Ni, Sb and U) were also below permitted values. From the results of the analysis we conclude that the streams and rivers of the Papuk Nature Park are not influenced by anthropogenic factors and the water used by wild animals did not affect the high concentrations of heavy metals in wild boars tissues.

The purpose of the paper was to determine the quantity and composition of plate waste left over after the guests had consumed their meals in a res-taurant that serves only vegan meals and in restau-rant that serves dishes including food of animal origin. Both restaurants are located in Zagreb (Cro-atia) and the sample size was 500 plates. After meal consumption, each component was weighed sepa-rately. Subsequently, in-depth interviews were conducted with restaurant staff members. Out of the 500 plates served in the vegan restaurant, 377 were empty after the guests had finished their consump-tion. The remaining 123 plates contained 6, 951 g of plate waste. In the restaurant that serves meals containing meat, 264 out of the 500 serving plates remained empty. The remaining 236 plates contained 20, 966 g of plate waste. In addition, it was assessed whether the size of the portion caused an increase in amount of food waste. Namely, when portion size was larger than 410 g more plate waste was generated, but at the same time also more food was eaten. The results and research methodology could act as a useful guide for decreasing plate waste in restaurants and invoke a possible change of eating habits.

This is the first study on concentrations of war related elements in dandelion from war effected areas of Croatia. Previous research done on human subjects, soil and water has shown abnormalities in distribution of war associated metals and metalloids in war affected areas compared with peacetime locations. Dandelion, as wide spread perennial herb, is considered as very useful plant in determination of trace elements pollution in various ecosystems. Aim of the research was to try to determine whether concentrations of war related elements (Al, As, B, Ba, Cd, Co, Cr, Cu, Fe, Hg, Li, Mg, Ni, P, Pb, Sb, Si, Sr, U, V and Zn) concentrations in dandelion (Taraxacum officinalle) samples in areas of high intensity of combat activities differ from areas of low intensity of combat activities, and to clarify possible contamination in dandelion as an indicator (and edible) plant with it's role in food chain. Leaves of the dandelion were taken at locations (28 locations at 11 settlements) were divided into two major subgroups: high and low intensity of combat activities, at the locations of major explosions, former minefields, army trenches … Analysis was done using ICP-MS and data was interpreted using Mann Whitney test and PCA. Results have shown that there is difference in concentration of war related elements among different locations, with generally, higher concentrations of war elements in war areas compared with control group. Maximum concentrations of As, B, Ba, Cd, Co, Cr, Cu, Li, Mg, Ni, P, Pb, Sb, Si, Sr, U, V and Zn were higher in areas of high intensity of combat activities. When results are compared with similar researches, overall presence of metals and metalloids is legally acceptable, however, there are differences in concentrations between war and peacetime locations.

Cilj studije bio je istražiti koncentracije urana u vodi, tlu, povrću, urinu, serumu i kosi na području Istočne Hrvatske i pokušati objasniti moguće podrijetlo urana. Ukupno je prikupljeno 67 uzoraka vode, 17 uzoraka zemlje i 24 uzorka povrća s 5 lokacija u Istočnoj Hrvatskoj, a od 389 stanovnika izuzeti su uzorci urina, seruma i kose te su analizirani metodom induktivno spregnute masene spektrometrije plazme (ICP-MS). Sve koncentracije urana u uzorcima vode bile su ispod preporučenih 30 μgL-1. U tlu su utvrđene vrlo niske koncentracije urana i relativno male varijacije između pojedinih lokacija, sve unutar do sada poznatih referentnih vrijednosti (0, 8-11 mgkg-1). Medijani koncentracija urana u povrću bili su između 0, 02 i 3, 36 μg kg-1, dok su se srednje vrijednosti kretale od 0, 03 do 14, 86 μg kg-1, na što je utjecala jedna ekstremno visoka koncentracija na području Našica od 66, 0 μg kg-1. Utvrđene su velike razlike koncentracije urana u uzorcima urina, seruma i kose. Koncentracija urana u urinu i serumu kretale su se 0, 00-0, 89 μg L-1, 0, 00- 9, 39 μg L-1, a u kosi od 0, 00-186, 77 μg g-l. Koncentracije urana u 32% uzoraka urina, 48% uzoraka seruma i 5% uzoraka kose bile su više od referentnih vrijednosti. Klaster analizom uzoraka seruma izdvaja se klaster lokacije Čepin, a kod uzoraka kose lokacija Našice. Zasigurno na koncentracije urana nisu utjecala ratna zbivanja, ali izvore, mehanizme i načine unošenja urana u ljudski organizam, uz niske konecntracije u okolišu, potrebno je detaljnije istražiti.

Cilj studije bio je istražiti koncentracije urana u vodi, tlu, povrću, urinu, serumu i kosi na području Istočne Hrvatske i pokušati objasniti moguće podrijetlo urana. Ukupno je prikupljeno 67 uzoraka vode, 17 uzoraka zemlje i 24 uzorka povrća s 5 lokacija u Istočnoj Hrvatskoj, a od 389 stanovnika izuzeti su uzorci urina, seruma i kose te su analizirani metodom induktivno spregnute masene spektrometrije plazme (ICP-MS). Sve koncentracije urana u uzorcima vode bile su ispod preporučenih 30 μgL-1. U tlu su utvrđene vrlo niske koncentracije urana i relativno male varijacije između pojedinih lokacija, sve unutar do sada poznatih referentnih vrijednosti (0, 8-11 mgkg-1). Medijani koncentracija urana u povrću bili su između 0, 02 i 3, 36 μg kg-1, dok su se srednje vrijednosti kretale od 0, 03 do 14, 86 μg kg-1, na što je utjecala jedna ekstremno visoka koncentracija na području Našica od 66, 0 μg kg-1. Utvrđene su velike razlike koncentracije urana u uzorcima urina, seruma i kose. Koncentracija urana u urinu i serumu kretale su se 0, 00-0, 89 μg L-1, 0, 00- 9, 39 μg L-1, a u kosi od 0, 00-186, 77 μg g-l. Koncentracije urana u 32% uzoraka urina, 48% uzoraka seruma i 5% uzoraka kose bile su više od referentnih vrijednosti. Klaster analizom uzoraka seruma izdvaja se klaster lokacije Čepin, a kod uzoraka kose lokacija Našice. Zasigurno na koncentracije urana nisu utjecala ratna zbivanja, ali izvore, mehanizme i načine unošenja urana u ljudski organizam, uz niske konecntracije u okolišu, potrebno je detaljnije istražiti.

Informacijski sustav gospodarenja otpadom služi u nadzoru provedbe i upravljanja sustava gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i sastavni je dio Informacijskog sustava zaštite okoliša, prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, NN 78/15, NN 12/18). Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) kao ustanova nadležna za uspostavu Informacijskog sustava gospodarenja otpadom kontinuirano provodi aktivnosti usmjerene na razvoj, vođenje i koordinaciju baza podataka koje su važan dio tog sustava. Tijekom 2017. godine HAOP je uspostavio mrežnu aplikaciju Elektronički očevidnik o nastanku i tijeku otpada „e-ONTO“ i web Portal sprječavanja nastanka otpada.

Uvod: Temeljem dosada provedenih istraživanja opterećenosti metalima stanovnika Istočne Hrvatske, može se očekivati i povišena razina elemenata rijetkih zemalja (REE). Cilj istraživanja: Istražiti prisutnost elemenata rijetkih zemalja u urinu i serumu stanovnika istočne Hrvatske. Pokušati utvrditi podrijetlo, moguće mehanizme i putove izloženosti te procijeniti moguć učinak na zdravlje ljudi. Ispitanici i metode: Koncentracije 12 elemenata rijetkih zemalja: Cerija (Ce), Disprosija (Dy), Europija (Eu), Erbija (Er), Gadolinija (Gd), Holmija (Ho), Lantana (La), Neodimija (Nd), Praseodimija (Pr), Samarija (Sm), Tulija (Tm) i Iterbija (Yb) analizirane su u metodom ICP-MS u uzorcima urina i seruma kod 338 ispitanika stanovnika Istočne Hrvatske. Rezultati: Analize su pokazale da su prosječne i maksimalne koncentracije određenih REE u uzorcima urina i seruma stanovnika koji žive u istočnom dijelu Hrvatske bile više od dostupnih usporednih referentnih vrijednosti. Neki od njih pokazuju slično “ponašanje” i koncentracije u vodi i serumu ispitanika (Eu, Ho, Dy), neki u vodi i urinu ispitanika (Ce), a Erbij (Er) pokazuje povezanost u ponašanju i koncentracijama u vodi, serumu i urinu ispitanika. Zaključak. Istraživanje ukazuje na moguću poveznicu koncentracije nekih REE u serumu i urinu s koncentracijama u vodi. Potrebna su daljnja istraživanja na većem broju ispitanika, većem broju uzoraka i na drugim područjima Hrvatske. Naši podaci pružaju uvid u koncentracije REE u biološkim uzorcima i služe kao osnova za usporedbu s drugim regijama, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.

U širem istraživanju moguće opterećenosti metalima i metaloidima istočne Hrvatske, kao posljedice ratnih zbivanja, proveden je biomonitoring lokalnog stanovništva putem uzoraka seruma, kose i urina te su izuzimani uzorci tla, vode i povrća. S dijelova gdje potpuni povratak i poljoprivredna djelatnost u vidu uzgoja povrća u vrtovima i okućnicama nije u potpunosti uspostavljen, izuzimani su uzorci maslačka, jestivog samoniklog bilja, koje se koristi u prehrani ljudi i životinja. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi dali postoje razlike u koncentracijama metala uspoređujući lokacije visokog inteziteta borbenih djelovanja (LVIBD) sa lokacijama niskog inteziteta borbenih djelovanja (LNIBD). Osim toga pokušala se utvrditi moguća međusobna povezanost kontaminacije metalima u okolišu i kod ljudi, te dali postoji podudarnost po pitanju mogućih „vrućih točaka“, mjesta značajno opterećenih metalima. S devet LVIBD izuzeta su ukupno 22 uzorka maslačka, a s 3 LNIBD izuzeto je ukupno 6 uzoraka. Koncentracije metala i metaloida koji se koriste u vojne svrhe (Al, As, B, Ba, Cd, Co, Cr, Cu, Fe, Hg, Li, Mg, Ni, P, Pb, Sb, Si, Sr, U, V i Zn) utvrđivane su postupkom induktivno suspregnute plazme i spektrometrije masa ICP-MS. Povišene koncentracije olova, u odnosu na NDK za tu vrstu namirnica, pronađene su u dva uzorka, kadmija i arsena u jednom uzorku s LVIBD te olova na jednoj LNIBD. Mann Whitney testom testirana je razlika u koncentracijama svakog od 21 elementa između uzoraka prikupljenih na LVIBD i onih prikupljenih na LNIBD. Utvrđena je statistički značajna razlika samo za živu (Hg) (p = 0, 035). Koncentracije metala i metaloida u maslačku nisu značajno korelirale s koncentracijama u uzorcima tla. Pearsonovi koeficijenti (biljke/tlo) za svaki pojedini element imali su vrijednosti u rasponu od najniže 0, 019 (Ba) do najviše od 0, 31 (P). Ipak, Analizom glavnih komponenti (PCA) utvrđen je klaster na dvije lokacije na koji značaj ima većina utvrđivanih metala (Mg, Sb, As, B, Sr, U, Cu, Ni, Pb, Si, Ni, Ba, Co, Cr, Li, V, Al, Fe), dok metali Cd i Hg imaju veći utjecaj na preostalim lokacijama. Nešto više koncentracije Sb i Pb „stvorile“ su lokaciju Erdutski most intermedijarom između ta dva osnovna klastera, što je sukladno povišenim koncentracijama Al, Fe, Ni i Mg utvrđenim u kosi, tlu i povrću na istoj lokaciji. I maslačak kao indikator onečišćenja okoliša metalima ukazuje da ukupna opterećenost metalima u Istočnoj Hrvatskoj nakon Domovinskog rata nije visoka, ali da sukladno analizama tla, povrća i bioloških uzoraka postoje „vruće točke“, od kojih je jedna okolica mosta na Dunavu kod Erduta.

Nakon biomonitoringa (serum, kosa, urin) lokalnog stanovništva te okolišnog monitoringa putem uzoraka tla, vode i jestivog samoniklog bilja Istočne Hrvatske, u okviru istraživanja opeterećenosti metalima i metaloidima, kao mogućoj posljedici ratnih zbivanja, s područja gdje je poljoprivredna djelatnost ponovo saživjela, izuzimani su uzorci kupusa (zelja), odličnog indikatora taloženja teških metala i metaloida u okolišu. Hipoteza studije je da su na području istočne Hrvatske, u područjima izloženim borbenim djelovanjima, u okolišu i populaciji, prisutne povećane koncentracije metala i metaloida povezanih sa ratnim djelovanjima u odnosu na područja koja su bila pošteđena od ratnih djelovanja. Cilj je bio je utvrditi dali postoje razlike u koncentracijama metala i metaloida uspoređujući lokacije visokog inteziteta borbenih djelovanja (LVIBD) sa lokacijama niskog inteziteta borbenih djelovanja (LNIBD). Osim toga pokušala se utvrditi moguća međusobna povezanost kontaminacije s metalima u tlu i kod ljudi, te dali postoji podudarnost po pitanju mogućih „vrućih točaka“, mjesta značajno opterećenih metalima. Ukupno je s 14 lokacija izuzeto 14 uzoraka kupusa i to 12 uzoraka s lokacija visokog inteziteta borbenih djelovanja (LVIBD) te dva (2) uzorka s lokacija niskog inteziteta borbenih djelovanja (LNIBD) s 14 lokacija. Koncentracije 20 metala i metaloida (Al, As, B, Ba, Cd, Co, Cr, Cu, Fe, Hg, Li, Mg, Ni, Pb, Sb, Si, Sr, U, V i Zn), koji se koriste u vojne svrhe, utvrđivane su postupkom induktivno suspregnute plazme i spektrometrije masa ICP-MS. Koncentracije metala obuhvaćane Pravilnikom (As, Cd, Hg i Pb) bile su unutar MDK na svim lokacijama, dok se za ostale istraživane elemente nije uočena razlika između LVIBD i LNIBD (p=0, 78 ; Mann-Whitney U test). Koncentracije metala i metaloida u kupusu nisu značajno korelirale s koncentracijama u uzorcima tla osim u slučaju Cd, gdje je uočena slaba do umjerena korelacija (Pearsonov koeficijent tlo /kupus = -0, 57 ; p = 0.031 ; p

Sažetak opisuje pristunost povišenih koncentracija arsena u vodi, serumu i urinu ispitanika iz istočne Slavonije i njegov moguć učinak vezan uz ginekologiju i opstetriciju

Uvod: Rat u Hrvatskoj donio je povećano opterećenje okoliša kao posljedicu uporabe borbenih sredstava pretežito na civilne ciljeve. Cilj istraživanja: Ispitati koncentraciju metala i metaloida u povrću, samoniklim jestivim biljkama, tlu, vodama, serumu, urinu i kosi stanovnika Osječko- baranjske županije. Materijali i metode: 391 uzorak seruma, urina i kose, uzorci tla s 25 lokacija podijeljenih u ratom izložena područja i neizložena područja, 11 ispitivanih lokacija s povrćem, 25 lokacija sa samoniklim jestivim biljem (maslačkom), 68 uzoraka vode iz 5 naselja su analizirani na 18 ratnih metala i metaloida metodom ICP-MS. Rezultati: Postoje znatna odstupanja u izmjerenim koncentracijama metala i metaloida populacije istočne Hrvatske u odnosu na relevantnu literaturu. Postoji povećano opterećenje određenim teškim metalima kod ispitivane populacije u ratom pogođenim područjima u odnosu na kontrolnu skupinu. Rezultati pokazuju manje abnormalnosti u koncentraciji nekih metala u tlu (As, Hg, Pb, Sb), listovima maslačka (As) i vodi (As, Fe) u nekim mjestima. Prema nacionalnom zakonodavstvu samo je u jednom uzorku tla utvrđena koncentracija Pb iznad maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK) za ekološku, ali ne i za konvencionalnu poljoprivredu (Daljski most), u jednom uzorku koncentracija Ni iznad MDK, te u po jednom uzorku koncentracija Hg i Zn iznad MDK za srednje teška, ali ne i teška tla. Pitka voda, s izuzetkom po jednog uzorka s povišenim koncentracijama Fe, As i Mn je u bila skladu s propisima. Kada se ovi podaci koreliraju metodom analize glavnih komponenata (PCA), prisutnost metala u nekim ratom pogođenim područjima može se pratiti od tla kroz biljke do populacije što dokazuje da intenzivne borbene aktivnosti na malom prostoru mogu ostaviti tragove u vidu prisutnosti određenih koncentracija metala koje se mogu detektirati odgovarajućom metodom poput ICP-MS. Sve navedeno zahtijeva dodatna detaljna istraživanja. Zaključak: Ratno je djelovanje dopunski opteretilo okoliš i populaciju ratnim metalima i metaloidima, te je utvrđeno povećano opterećenje u populaciji i 15 godina nakon završetka borbenih djelovanja.

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi prisutnost te količinu prisutnih ukupnih aflatoksina u različitim vrstama koštunjičavog voća koje se konzumira na području Republike Hrvatske. Tijekom 2007. godine s hrvatskog je tržišta prikupljeno ukupno 106 uzoraka različitog koštunjičavog voća (badema, lješnjaka, pistacija i oraha). U svim je uzorcima pomoću imunoenzimskog testa (ELISA testa) utvrđena prisutnost te količina prisutnih ukupnih aflatoksina. Istraživanje je pokazalo da su u 91, 5% (97/106) analiziranih uzoraka koštunjičavog voća utvrđene razine ukupnih aflatoksina bile unutar, dok su u 8, 5% (9/106) analiziranih uzoraka koštunjičavog voća utvrđene razine ukupnih aflatoksina bile iznad, maksimalno dopuštenih vrijednosti u Europskoj Uniji od 4, 0 μgkg-1. Sukladno preporukama nutricionista, posljednjih je godina zamijećena povećana konzumacija koštunjičavog voća u svakodnevnoj prehrani opće populacije u Republici Hrvatskoj zbog čega kontinuirano praćenje te nadzor nad prisutnosti aflatoksina u spomenutim namirnicama ima veliko javnozdravstveno značenje.

Cilj studije bio je istražiti učestalost i karakteristike malignih neoplazmi kože glave i vrata područja Osječko-baranjske županije u razdoblju od 2004. do 2012, u odnosu na spol, dob, mjesto boravka, radno mjesto, zanimanje, tip i lokaciju neoplazme te fenotipske odlike oboljelih. Istraživanje je obuhvatilo sve ispitanike kojima je PHD nalazom potvrđena dijagnoza, a stanovnici su Osječko-baranjske županije. Obrađena su ukupno 2.952 oboljela od kojih je bilo 1.487 (50, 4%) muškaraca i 1.465 (49, 6%) žena, što predstavlja približnu godišnju incidenciju od 104/100 000. Srednja dob ispitanika bila je 72 godine. Ispitanici su većinom sa sela, njih 1952 (66, 2%). Na otvorenom je radilo 2.137 (72, 4%) ispitanika ispitanika. Najčešće su to poljoprivrednici, 907 (42, 4%) i građevinski radnici (889 ili 41, 6%). S obzirom na tip neoplazme, najčešći je bio bazocelularni tip s 2.160 (73, 2%) oboljelih. Maligni melanom imala su 93 (3, 1%) ispitanika. Lokalizacija maligne neoplazme je najčešće lice, kod 839 (28, 7%) i nos kod 643 (22, 0%) ispitanika. Muškaraci su imali značajno više 341 (56, 6%) planocelularih malignih neoplazmi od žena 262 (43, 4%) (p=0, 005). Značajno su bili mlađi ispitanici s malignim melanomom, medijana starosti 67 godina. Nema značajne razlike vrste maligne neoplazme i mjesta stanovanja, radnog mjesta i zanimanja s obzirom na rad na otvorenom ili zatvorenom prostoru. Dokazano je, s obzirom na lokalizaciju, na uhu i na usni značajno više planocelularnih malignih neoplazmi (p=0, 039 ; p

Nanočesticama smatramo tvari čije su sve tri dimenzije manje od 100 nm. Zbog veće aktivne površine po masi, nanočestice su se pokazale biološki aktivnije od njihovih "većih dvojnika" (čestice mikrometarskih dimenzija) istog kemijskog sastava. Povećano korištenje nanočestica rezultira otpuštanjem istih u okoliš. U ovom je radu istražen učinak nanočestica srebra u rasponu koncentracija 0,1, 0,5, 1, 2 i 5 mg L-1 na vodenu leću (Lemna minor L.) koja je često korištena testna biljka. Primijenjen je statički oblik standardiziranog Lemna-testa (test inhibicije rasta) u trajanju od sedam dana koji se temelji na stopama rasta. Osim rasta, određen je sadržaj srebra u biljkama i podlogama, sadržaj klorofila a i b, karotenoida, te pojedini pokazatelji oksidacijskog stresa u vodenoj leći. Nanočestice srebra značajno su smanjile stopu rasta broja listića i mase svježe tvari te sadržaj mjerenih fotosintetskih pigmenata. S druge strane, taj je metal uzrokovao povećanje oksidacijskog oštećenja lipida te promjene u aktivnosti antioksidacijskih enzima (superoksid dismutaze, askorbat peroksidaze i katalaze). Dobiveni rezultati ukazuju na toksičnost nano čestica srebra za vodenu leću što je vjerojatno posljedica povećanog nakupljanja nanočestica u biljnom tkivu. Rezultati također pokazuju da je oksidacijski stres uključen u mehanizam toksičnosti nanočestica srebra. Nanoparticles are substances with all three dimensions less than 100 nm. Due to the larger active surface area per mass, nanoparticles have proven to be biologically active than their "larger duplicates" (particles of micrometer dimensions) of the same chemical composition. Increased use of nanoparticles results in their release into the environment. This thesis examines the effect of silver nanoparticles in the concentration range of 0.1,0.5,1,2 and 5 mg L-1) on duckweed (Lemna minor L.), which is often used as a test plant. A static test design of the standardized Lemna toxicity test (a growth inhibition test) based on growth rates in the duration of seven days was applied. In addition to growth, Ag content of media and plant material, chlorophylls, carotenoids and certain indicators of oxidative stress in duckweed have been determined. Silver nanoparticles significantly reduced growth rate and content of photosynthetic pigments. On the other hand, metal nanoparticles caused oxidative damage to lipids as well as the modulation of antioxidant enzyme activities (superoxide dismutase, catalase and ascorbate peroxidase). The obtained results confirm the toxicity of silver nanoparticles to duckweed, which is probably due to increased accumulation of silver nanoparticles in plant tissue. Furthermore, the results indicate that oxidative stress is involved in the toxicity mechanism of silver.

Nanočesticama smatramo tvari čije su sve tri dimenzije manje od 100 nm. Zbog veće aktivne površine po masi, nanočestice su se pokazale biološki aktivnije od njihovih "većih dvojnika" (čestice mikrometarskih dimenzija) istog kemijskog sastava. Povećano korištenje nanočestica rezultira otpuštanjem istih u okoliš. U ovom je radu istražen učinak nanočestica srebra u rasponu koncentracija 0, 1, 0, 5, 1, 2 i 5 mg L-1 na vodenu leću (Lemna minor L.) koja je često korištena testna biljka. Primijenjen je statički oblik standardiziranog Lemna-testa (test inhibicije rasta) u trajanju od sedam dana koji se temelji na stopama rasta. Osim rasta, određen je sadržaj srebra u biljkama i podlogama, sadržaj klorofila a i b, karotenoida, te pojedini pokazatelji oksidacijskog stresa u vodenoj leći. Nanočestice srebra značajno su smanjile stopu rasta broja listića i mase svježe tvari te sadržaj mjerenih fotosintetskih pigmenata. S druge strane, taj je metal uzrokovao povećanje oksidacijskog oštećenja lipida te promjene u aktivnosti antioksidacijskih enzima (superoksid dismutaze, askorbat peroksidaze i katalaze). Dobiveni rezultati ukazuju na toksičnost nano čestica srebra za vodenu leću što je vjerojatno posljedica povećanog nakupljanja nanočestica u biljnom tkivu. Rezultati također pokazuju da je oksidacijski stres uključen u mehanizam toksičnosti nanočestica srebra.

Aim: Nitrosamines are carcinogenic compounds that may occur in meat and meat products which are added as preservatives, nitrites or nitrates. In the Republic of Croatia are legislative prescribed maximum levels for these compounds, or no permanent carried out systematic controls in the presence of N - nitrosamines. The aim of the study was to determine whether there are and where the concentration of N-nitrosamines in the liver pate that are on the market in our country and to compare them with liver pate in the EU market, and whether the concentration associated with the temperature and length storage and technological processes. Material and Methods: Samples of liver pate two Croatian producer and one originating from the European Union. Randomly selected by 210 of each manufacturer. The 30 samples was kept at room temperature (22°C) and analyzed immediately after sampling, while 30 samples guarded 5 or 10 days at 4 ºC, 22ºC and 37ºC. After proper preparation, the samples were analyzed by gas chromatography-related system and mass spectrometry (GC-MS-SIM). The detection limit was 0.1 mg/kg. N-nitrosamines were determined by collective and individual (diEt, EtMet, morfoline, diProp, piperidine and diBut). Results: Mean total aggregate value of N-nitrosamines samples stored at 4°C, ranged after 5 days from 1.3 to 6.8, and after 10 days from 1.0 to 5.0 mg/kg. Mean values of N-nitrosamines samples kept at 22°C, they moved on the day of sampling from 3.6 to 9.3 mg/kg, after 5 days 11.9 to 24.5 mg/kg, and after 10 days from 22.7 to 32.3 mg/kg. Causes kept at 37°C after 5 were on the mean value of N-nitrosamines from 104.9 to 231.1 mg/kg, and after 10 days from 801.3 to 1329.0 mg/kg. Non-parametric Wilcoxon analysis considering different storage temperatures resulted in statistically significant differences in the concentrations of the event Diet , the EtMet and morpholine (p

War in Croatia resulted with significant release of contamination into the environment as a result of the use of combat assets, mainly aimed at civilian targets. The aim of the study was to investigate concentration of metals and metalloids in the soil, water, plants (Taraxacum officinale), sereum, urine and hair of the inhabitants in eastern Croatia

The aim of this study was to determine the effect of uncontrolled environmental disposal of food supplements containing magnesium (Mg), chromium (Cr), iron (Fe) and zinc (Zn) on selected aquatic organisms including freshwater algae Scenedesmus subspicatus and Raphidocelis subcapitata, water flea Daphnia magna and duckweed Lemna minor. Thirty different food supplements containing Mg, Cr, Fe and Zn were analyzed. Results were expressed as effective concentration 50 (EC50), i.e. growth inhibiting Mg, Cr, Fe and Zn (mg/L) concentration immobilizing 50% of treated organisms. Particular metal EC50 differed significantly (p < 0.001) among study organisms, as follows (in ascending order): Scenedesmus subspicatus EC50 Fe (median 46.9 mg/L) < Zn (59.8 mg/L) < Mg (73.0 mg/L) < Cr (88.1 mg/L) (KW-H(3;120) = 36.856; p < 0.001); Raphidocelis subcapitata EC50 Fe (median 44.9 mg/L) < Zn (52.6 mg/L) < Mg (62.2 mg/L) < Cr (76.8 mg/L) (KW-H(3;120) = 44.0936; p < 0.001); Daphnia magna EC50 Zn (median 59.4 mg/L) < Cr (79.2 mg/L) < Fe (80.8 mg/L) Mg (82.0 mg/L) (KW-H(3;120) = 39.2637; p < 0.001); and Lemna minor EC50 Zn (median 131.0 mg/L) < Fe (186.8 mg/L) < Mg (192.5 mg/L) < Cr (240.4 mg/L) (KW-H(3;120) = 58.6567; p < 0.001). Uncontrolled environmental disposal of food supplements containing Mg, Cr, Fe and Zn exerts adverse effects on aquatic organisms. Therefore, legal provisions should regulate both the utilization and disposal of food supplements into the environment.

Rad opisuje prisutnost metala u okolišu i u biološkim uzrocima u Osječko-Baranjskoj županiji, kao moguću posljedicu dugotrajnih ratnih djelovanja

Odlagališta otpada su neizbježna posljedica nacionalne ekonomije, a totalno recikliranje krutog (čvrstog) otpada nije moguće. Količina i kvaliteta krutog otpada koji se odlaže u prvom redu ovisi o ekonomskom i kulturnom stupnju razvoja društva. Strategije odlaganja otpada određene su politikom, dok su iza primijenjenog načina odlaganja otpada svjesno ili nesvjesno prikrivena etička, socijalna i ekonomska načela društva. Strategija odlaganja otpada presudno utječe na cjelokupni sustav postupanja s otpadom. Što je odlagalište bolje definirano s aspekta geokemijskih graničnih uvjeta u prostoru i vremenu, potrebna je bolja obrada otpada koji se odlaže. Tako visokorazvijene zemlje imaju koncept integralnog zbrinjavanja otpada i zakonske propise za izgradnju sanitarnih deponija i za sanaciju postojećih. Procjedne vode sada su prepoznate kao jedan od najvećih problema povezanih s radom odlagališta. Taj tekući otpad uzrokuje znatne probleme zagađenja u kontaktu s tlom, podzemnom ili površinskom vodom. Studija pokazuje da rizik zagađenja okoliša koju predstavljaju odlagališta otpada treba biti ocijenjen od strane integriranog kemijskog, mikrobiološkog i ekotoksikološkog praćenja programa. Konačni je cilj zaštita ljudskog zdravlja, ali i okoliša, a o inženjerima, znanju i iskustvu ovisi izbor načina i tehnika kojima se cilj nastoji postići. Landfills are an inevitable consequence of the national economy, and the total recycling of rigid (solid) waste is not possible. Quantity and quality of solid waste disposed in the first place depends on the degree of economic and cultural development of society. Strategy for waste disposal are determined by the politics, while behind the applied methods of waste disposal, consciously or unconsciously concealed ethical, social and economic principles of society. Waste management strategy is crucial to the overall system of waste management. What a dump better defined in terms of geochemical boundary conditions in space and time, needed a better treatment of waste deposited. Thus, developed countries have the concept of integrated waste management and legislation for the construction of sanitary landfill and rehabilitation of existing ones. Leachate is now recognized as one of the biggest problems associated with landfill operations. The liquid waste is causing significant pollution problems in contact with the soil, groundwater or surface water. The study shows that environmental risk posed by waste disposal should be evaluated by an integrated chemical, microbiological and ecotoxicological monitoring programs. The ultimate goal is to protect human health and the environment, about engineers, knowledge and experience dependent selection methods and techniques that are trying to achieve a goal.