Search

Data warehouses have been present in the business environment for several decades, providing businesses with deeper insight into their business data through which they gain competitive advantage and decision making support. However, the integrated characteristics of data warehouses can be a key factor in improving process automatization through the integration of various heterogeneous sources, speeding up certain processes, and providing process integration in the organization without impacting the existing infrastructure. In this paper, an analytical system based on a data warehouse is presented which integrates data sources in a high education institution, such as internal operational applications and structured and semi-structured files, and incorporates new data sources such as websites and their interfaces. By introducing the integration of the data sources, processes that share the same data scattered across multiple files or need multiple manual entries can use a single source of truth, while also having the possibility of automatic integration of open- access data. In the paper, the necessary processes are identified, and their respective data marts are proposed, while also providing proof-of- concept for several chosen processes.

U romanu Ana Karenjina Lava Tolstoja motiv željeznice multifunkcionalan je i višeznačan. Željeznica ima jako socijalno značenje i u ovom se radu promatra kao simbol modernizacije na kraju 19. stoljeća, koja je u Rusiji shvaćena kao negativna promjena i napad na tradicionalni način života. Željeznice su predstavljale žestoku silu koju uništava život, čime je željeznica postala čest motiv u dijelima autora kraja 19. stoljeća. U središtu je ovoga rada teza da željezničke stanice imaju osobitu važnost za kompoziciju romana. Analizirane su tri scene – scena susreta Ane i Vronskog na stanici u Moskvi, zatim scena na stanici između Moskve i Peterburga kada Vronski Ani izjavljuje ljubav, te na kraju scena Aninog samoubojstva na željezničkoj stanici u blizini Moskve. Analizom navedenih triju željezničkih postaja dobiva se uvid u cjelinu sižejne linije Anna – Vronskij. Riječ je o zaokruženoj kompoziciji koja je određena upravo željezničkim tračnicama. Radnja i kompozicija protežu se od Moskve do Peterburga i natrag, uz zaustavljanja na pojedinim postajama. Analizirajući navedene scene, u radu se obraća pozornost na posebnost željezničkih stanica kao prostora. Željezničke se stanice analiziraju kao heterotopije na kojima vladaju pravila koja upravljaju ponašanjem likova, te se naglašava važnost tog heterotopnog prostora za roman.

The central aim of this study was to explore visual representation of English particle-verb (PV) constructions in Croatian secondary school students. The task was to investigate in what way PV constructions were represented. More specifically, we were interested if the participants would find the PV construction’s components important enough for the meaning of the PV construction to include them in their drawings. There is a number of existing studies on strategic construal of particle verbs and on beneficial effects of pictures in the learning process. However, few studies analyse the nature of self-generated visual representations in connection to the meaning. Self-generated visual representations offer an insight into the collaboration of other cognitive processes and cognitive motivation in the process of the construal of meaning. Therefore, we were interested in seeing what the visual representations of particle-verb constructions would show. The sample consisted of four grades of high-school students aged 15 to 18 (N=92). The instrument included 24 English particle-verb constructions, but only 16 constructions were analysed in this study. Participants were provided with the meaning of each PV constructions with the task of drawing it. The results offered interesting findings. A large part (74.04%) of subjects’ drawings corresponded to the PV constructions’ figurative meanings provided in the questionnaire. A part of the subjects’ drawings (22.07%) included meanings of one or both components, which means the data offered evidence of conceptual integration of meaning. In addition, the data offered insight into the use of conventional symbols and body language when presented with a task of visual representation of meaning. Cilj ovog rada bio je istražiti vizualnu reprezentaciju engleskih fraznih glagola hrvatskih učenika srednje škole. Cilj je bio istražiti na koji se način frazni glagoli prikazuju, to jest, smatraju li sudionici komponente fraznih glagola dovoljnih bitnima za značenje da bi ih prikazali svojim crtežima. Postoje razna istraživanja na temu strateškog konstruiranja značenja fraznih glagola te na temu pozitivnih učinaka slika u procesu. Međutim, ne postoji mnogo istraživanja koja proučavaju sam sadržaj individualnih vizualnih prikaza te vezu istih sa značenjem. Individualne vizualne reprezentacije pružaju uvid u suradnju drugih kognitivnih procesa i kognitivne motivacije u procesu konstruiranja značenja. Stoga, zanimalo nas je što će biti prikazano u vizualnim prikazima fraznih glagola. Uzorak se sastojao od 4 razreda srednjoškolaca u dobi od 15 do 18 godina (N = 92). Instrument se sastojao od 24 engleska frazna glagola, ali samo je 16 glagola analizirano u ovom radu. Sudionici su uz svaki frazni glagol imali dano značenje, te zadatak crtanja navedenog značenja. Iz rezultata su proizašli zanimljivi zaključci. Veliki dio (74.04%) crteža ispitanika odgovarao je figurativnim značenjima fraznih glagola koji su dani u upitniku. Dio crteža ispitanika (22.07%) uključivao je značenje jedne ili obje komponente fraznog glagola, što znači da su podaci pružali dokaze o konceptualnoj integraciji značenja. Osim toga, nova otkrića uključuju podatke koji pružaju uvid u uporabu konvencionalnih simbola i gesta u zadatku vizualne reprezentacije značenja.

Digitalni kabelski sustav definira se kao funkcionalni blok opreme koja obavlja prilagodbu pojasa televizijskog signala na karakteristike kabelskog kanala. Svaki ulazni videosignal prolazi kroz izvorno kodiranje kojim se smanjuje brzina prijenosa podataka. Slijedi multipleksiranje i formiranje prijenosnog toka. Kanalnim kodiranjem se osigurava unaprijedna zaštita od pogrešaka, a modulacijom se radi promjena parametara radiofrekvencijskog nositelja u skladu s promjenama signala koji je nastao kanalnim kodiranjem. Glavne razlike između sustava DVB-C i DVB-C2 su u vrsti modulacije, unaprijednom ispravljanju pogrešaka i ispreplitanju. Dodatno, DVB-C2 koristi zaštitne intervale i pilotske signale. U simulacijskom modelu, usporedbom LDPC omjera kodova, kod koji ima manji stupanj zaštite zahtijeva veću vrijednost omjera C/N za prijam bez pogrešaka. To vrijedi za sve ispitane modulacijske postupke. Složeniji modulacijski postupci zahtijevaju veće vrijednosti C/N za prijenos prividno bez pogrešaka. Digital cable system is defined as a functional block of equipment which performs the adaptation of band television signals to the characteristics of the cable channels. Each input video signal passes through the source coding in order to reduce the data rate. The next step is forming and multiplexing of transport stream. Channel coding ensures error protection. Modulation changes the parameters of the radio frequency carrier in response to changing signals occurring channel coding. The main differences between the systems DVB-C and DVB-C2 are the types of modulation, forward error correction and interleaving. In addition, DVB-C2 uses guard intervals and pilots. In the simulation model, by comparing the ratio of the LDPC code, a code that has a lower level of protection requires greater value C/N ratio to receive data without errors. This is true for all examined modulation procedures. More complex modulation procedures require higher values of C/N to transfer virtually without errors.