Search

Članak pod naslovom Ekumenska bibliografija u časopisu Nova revija (1922. – 1941.) uz uvod i zaključak, podijeljen je na tri dijela. U uvodu autor ukratko piše o nastanku časopisa Nova revija. Prvo poglavlje posvećeno je detaljnoj ekumenskoj bibliografiji časopisa i to od 1922. do 1941. godine, dakle od početka pa do prestanka izlaženja. U ostalim poglavljima autor donosi grupiranje ekumenske bibliografije po pojedinim teološkim i ekumenskim temama te ih autor nakon toga predstavlja i analizira. Obrađene su tri teme: Prva svjetska konferencija praktičnog kršćanstva u Švedskoj, Euharistija i Pitanje papinstva. Autorov je zaključak da su svi tekstovi u skladu s ondašnjim stavom Katoličke Crkve, teološkim postavkama i promišljanjima onoga vremena te da svi skupa promiču ekumenizam povratka, a što je i bila tendencija u pred-saborskoj katoličkoj ekumenskoj teologiji.

U ovom završnom radu obrađuje se tema Blažene Djevice Marije u časopisu Nova revija. Časopis Nova revija izlazio je od 1922. godine do 1941. godine. Završni rad je podijeljen na tri dijela. Prvi dio ukratko govori o nastanku časopisa te povijesnim okolnostima nastanka. U drugom dijelu se prikazuje detaljna bibliografija marijanskih tema u časopisu, svi članci, kulturni pogledi i prikazi knjiga da bi se, konačno, u trećem poglavlju predstavile marijanske teme i autori, na poseban način lik i djelo fra Petra Grabića i fra Karla Balića.

Članak pod naslovom Ekumenska bibliografija u časopisu Nova revija (1922. – 1941.) uz uvod i zaključak, podijeljen je na tri dijela. U uvodu autor ukratko piše o nastanku časopisa Nova revija. Prvo poglavlje posvećeno je detaljnoj ekumenskoj bibliografiji časopisa i to od 1922. do 1941. godine, dakle od početka pa do prestanka izlaženja. U ostalim poglavljima autor donosi grupiranje ekumenske bibliografije po pojedinim teološkim i ekumenskim temama te ih autor nakon toga predstavlja i analizira. Obrađene su tri teme: Prva svjetska konferencija praktičnog kršćanstva u Švedskoj, Euharistija i Pitanje papinstva. Autorov je zaključak da su svi tekstovi u skladu s ondašnjim stavom Katoličke Crkve, teološkim postavkama i promišljanjima onoga vremena te da svi skupa promiču ekumenizam povratka, a što je i bila tendencija u pred-saborskoj katoličkoj ekumenskoj teologiji., The article entitled Ecumenical Bibliography in the journal “Nova Revija” (1922-1941), with an introduction and conclusion, is divided into three parts. In the introduction, the author briefly writes about the emergence of the “Nova Revija”. The first chapter is dedicated to a detailed ecumenical bibliography of the journal from 1922 to 1941, from the beginning to the end of its publication. In other chapters, the author presents the grouping of ecumenical bibliography according to theological and ecumenical topics, and then he presents and analyzes them. Three topics are covered: the First World Conference of Practical Christianity in Sweden, the Eucharist and the issue of papacy. The author's conclusion is that all the texts are in accordance with that-time position of the Catholic Church, with the theological tenets and reflections of the time and that they all together promote the ecumenism of return, which was a tendency in pre-Council Catholic ecumenical theology.

U radu se istražuje uporabna norma hrvatskoga jezika u časopisu Nova revija – Vjeri i nauci koji je neprekidno izlazio tijekom dvaju za opstojnost hrvatskoga jezika burnih desetljeća, od 1922. do 1941. godine. Cilj istraživanja bio je steći uvid u jezičnu sliku časopisa kako bi se utvrdilo u kojoj se mjeri u Novoj reviji njeguju jezično-pravopisne značajke hrvatskoga jezika koji je u tom razdoblju bio izložen jakom utjecaju srpskoga jezika. Provedenom analizom obuhvaćeni su slovopis, pravopis, gramatika i leksik s posebnim obzirom na one jezično-pravopisne značajke koje su svojstvene hrvatskomu jeziku i koje su pokazatelji njegove posebnosti. Analiza je potvrdila početnu pretpostavku da se u Novoj reviji njeguju jezično-pravopisne značajke hrvatskoga jezika, ali je uputila i na odstupanja od hrvatske jezično-pravopisne tradicije koja su nastala pod utjecajem srpskoga jezika. Kao i u drugim onodobnim tiskovinama, taj se utjecaj ponajprije očituje na leksičkoj razini, no nije mimoišao ni pravopisnu, gramatičku ni tvorbenu razinu. Ipak, uza sva kolebanja, u promotrenim jezično-pravopisnim obilježjima Nova revija izrazitije njeguje hrvatske posebnosti, što ju svrstava u red onoga dijela novinstva koji je jezično-pravopisnim izborima u navedenome razdoblju potvrđivao hrvatsku orijentaciju., The Paper deals with the accepted norm of the Croatian Language in the Nova revija – Vjeri i nauci had been continually published during the two for the Croatian language stormy and crucial decades for its survival, from 1922 to 1941. The aim of the research was to get a better insight into the linguistic characteristics in the New Review as for its linguistic and ortographic traits of the Croatian Language, which within that period had been highly exposed to the overwhelming influence of the Serbian. By an analysis carried out there were included: spelling, orthography, grammer, and lexis, with special reference to those linguistic-orthographic features typical of the Croatian, and typical of its particularity. The analysis has affirmed the initial assumption that the New Review stuck to the linguistic-orthographic features of the Croatian, but also pointed out rightly to discrepancies between the Croatian linguistic-orthographic tradition, all influenced by the Serbian language. The same as in other printed matters at the time, that influence was firstly felt at the lexical level, but coming soon to touch the orthographic, grammer, and word formation levels. However, despite all vacillation, Nova revija more distinctly cherished the Croatian peculiarity, thing that aligned it with those who had voted it in the period mentioned above as the confirmed pro-Croatian orientation.

Knjiga se sastoji od dva dijela plus DVD. U prvom dijelu predstavljen je Petar Grabić pod povijesnim, teološkim i filozofskim vidom. U drugom dijelu donešen je popis svih naslova u 20 godina izlaženja časopisa Nova revija. Na DVD-u se nalazi skeniran časopis Nova revija za vrijeme izlaženja od 1922. do 1941. godine.

Analizom doprinosa ljubljanske Nove revije polju intelektualnog djelovanja i angažmana osamdesetih i devedesetih godina u Sloveniji, u radu će se nastojati prikazati kako su autori, prije svega iz književne sfere, razumijevali vlastitu poziciju intelektualca, funkcije i zadaće svoga rada, kao i pretpostavke njegova djelokruga. Na temelju objavljenih tekstova i usmenih istupa autora kao što su Niko Grafenauer, Rudi Šeligo, Marjan Rožanc, Dimitrij Rupel, Drago Jančar, nastojat će se osvijetliti njihova viđenja smisla i uloge intelektualnog djelovanja u vrijeme tranzicije, i to prije svega u okviru razlikovanja njegove participacije u dnevnoj politici, uloge u razvoju neovisnih institucija i (de)legitimiziranja postojećih odnosa moći u vrijeme pokretanja Nove revije i danas.