Search

Tema diplomskog rada je Mogućnosti korištenja EU fondova u cilju smanjenja nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj na primjeru malog i srednjeg poduzetništva. U radu je u 50 malih i srednjih poduzeća provedeno istraživanje koje nam otkriva što se događa sa brojem zaposlenih u poduzećima koja su povukla sredstva iz EU fondova. Prije samog istraživanja su predstavljeni EU fondovi koji stoje na raspolaganju poduzetnicima i prikazane su glavne karakteristike malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Ulaskom u EU, 1. srpnja 2013. godine Republici Hrvatskoj se otvorila mogućnost iskorištavanja različitih prednosti kako bi se ubrzao gospodarski rast i povećala socijalna dobrobit za građane. Europski strukturni i investicijski fondovi na raspolaganju za korištenje Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. godine obuhvaćaju pet fondova: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (KF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) te Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). U radu su promatrana mala i srednja poduzeća sa područja cijele Republike Hrvatske koja su u razdoblju od 2014. do 2017. godine povukla sredstva iz fondova Europske unije, te je donešen zaključak da učinkovitim povlačenjem sredstava iz EU fondova RH može povećati broj novih radnih mjesta, zapošljavanje mladog stanovništva i gospodarski rast. Brojni programi namijenjeni su olakšavanju pristupa financijskim sredstvima malim i srednjim poduzetnicima, uvođenju inovacija i novih tehnologija usmjerenih očuvanju i zaštiti okoliša, industrijskom razvoju, razvoju poljoprivrede i ribarstva te energetskoj učinkovitosti. The subject of this thesis is The possibilities of using EU funds in order to reduce the unemployment in the Republic of Croatia on the example of small and medium- sized enterprises. The results of the research conducted in 50 small and medium-sized enterprises are presented in the thesis which show what happens with the number of employed persons in enterprises which withdraw funds from the EU funds. Before presenting the research, the EU funds that are available to the entrepreneurs are presented and the main characteristics of small and medium-sized enterprises in the Republic of Croatia are explained. By entering the EU on July 1st 2013 Croatia got the opportunity for using different advantages in order to speed up the economic growth and enhance the social welfare of the citizens. European structural and investment funds available to Croatia for its use in the period from 2014 to 2020 include five funds: European Regional Development Fund (ERFD), European Social Fund (ESF), Cohesion Fund (CF), European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD) and European Maritime and Fisheries Fund (EMFF). In the thesis, the analysis of small and medium-sized enterprises from the whole area of Republic of Croatia which withdrew funds from the EU Funds in the period from 2014 to 2017 led to the conclusion that with the efficient withdrawal of EU funds the Republic of Croatia can increase the number of new working places, the employment of youth and the economic growth. Numerous programmes are intended for facilitating access to financial assets for small and medium-sized entrepreneurs, the introduction of innovations and new technologies directed towards nature preservation and protection, industrial development, development of agriculture and fisheries as well as energy efficiency.

U radu se analiziraju obrasci naseljavanja ruralne okolice Nina kroz povijesna razdoblja. Stvaranje slike arheološkog krajolika pojedinih razdoblja omogućili su podatci dobiveni arheološkim terenskim pregledima provedenim 2012. – 2013. i 2016. godine na prostoru Nina i okolice (Vir, Privlaka, Vrsi). Upotrebom suvremenih informatičkih alata (GIS) izrađena je baza prostornih podataka kao podloga kojom je omogućen lakši uvid u raspored ljudskih aktivnosti u krajoliku. Naglasak prostorno-vremenske analize stavljen je na urbanu fazu u razvoju Nina kao administrativnog i religijskog središta čitave okolice. Posebna pažnja posvećena je arheološkim lokalitetima koji se prema vrsti i dataciji površinskih nalaza, kao i prema veličini površine njihove distribucije mogu okarakterizirati kao višeslojna nalazišta.

The goal of this research was to determine genetic diversity of the islands of the Zadar archipelago, and genetic distances between them, but also from Mainland and other islands in Eastern Adriatic. Altogether 343 mtDNAs were used for the analysis, from the islands Pag, Ugljan, Pa{; ; ; ; man, Dugiotok and Vrgada, and mainland city Zadar with its hinterland. Although all detected mtDNA haplogroups were typical European, the distribution of subhaplogroups was different, than expected, from other Croatian and European populations. The results showed a high genetic diversity on all investigated islands, some of the islands revealed no genetic distances between populations, some rare and private lineages were discovered, and tentative founder lineages were detected. Also, the islands from the archipelago showed to be more closely related to respective Mainland, than other island groups of the Eastern Adriatic. In general, high diversity of haplogroups and haplotypes, no significant genetic distances between islands and relative genetic closeness to Mainland indicate a substantial flow of maternal lineages, recent migrations and the city of Zadar and hinterland as an origin point of today’s inhabitants. Also, evolutionary forces, such as genetic drift and population bottlenecks shaped the current maternal genetic landscape of the islands of Eastern Adriatic, which are still a great source of information for population genetics as they represent a good example of present day genetic isolates.

This study aims to portray genetic differences of mtDNA lineages between populations of two remote and isolated eastern Adriatic islands in order to show how microevolutionary processes can form different population structures. We investigated populations of two geographically distinct islands, the Island of Susak in north- eastern Adriatic which was compared to a mid- eastern Island of Dugi otok. Both islands are open-sea islands and remote to mainland, both are divided from mainland by other islands, and both have been influenced by nearest mainland and/or other islands at the time of peopling. We analysed 149 mtDNAs based on high resolution analysis of SNPs from the control and coding region (64 from Susak and 85 from Dugi otok). Results show a relatively high diversity of haplogroups on Dugi otok: 6 haplogroups and 24 subhaplogroups (41.2% of H haplogroups, 20% of J haplogroups, 18.8 of U haplogroups and 13% of other haplogroups). Susak, however, revealed only 3 haplogroups and 9 subhaplogroups (34.4% of H7 subhaplogroup, and 65.6% in total of H haplogroups, 32.8 of T haplogroups and 1.6% of W haplogroups). Haplotype analysis showed 40 different haplotypes on Dugi otok, and, consequently to haplogroup analysis, Susak showed only 16 different haplotypes. Also, results revealed some private haplotypes found only on these islands, and not in other populations of Croatia and South-Eastern Europe. We wanted to emphasise events such as founder effect, bottleneck, isolation and various historical, geographical and sociocultural factors as means in shaping of genetic history of contemporary populations on Eastern Adriatic islands.

Cilj: Utvrditi temeljne karakteristike rezultata kliničke obrade adolescenata i njihovo značenje u medicini profesionalne orijentacije. Materijal i metode: Uzorak čini 1769 dječaka i 665 djevojčica dobi od 14 do 18 godina. Ispitanici žive u gradu Zadru i u tri zadarske subregije: Otoci, Primorje i Kopno. Svi klinički pregledi obavljeni su u ambulanti medicine profesionalne orijentacije. Svaka se dijagnoza potvrđuje specijalističkim nalazom odgovarajuće specijalnosti. Klinički nalazi se procjenjuju, kategoriziraju i rangiraju u pet kategorija: 1. optimalni nalaz s optimalnom prognozo, 2. vrlo dobar nalaz s vrlo dobrom prognozom, 3. dobar nalaz s dobrom prognozom, 4. graničan nalaz s dubioznom prognozom i dobrom radnom sposobnošću samo za neka zanimanja, 5. loš klinički nalaz s lošom prognozom. Ispitanici s ocjenama s 4 i 5 kategorizirani su kao bolesni. Rezultati: Rezultati istraživanja prikazani su tabelarno. Iz tih tablica je vidljivo da u skupini dječaka 81% spada u kategoriju zdravi, a 19% su bolesni. Relativno najmanje bolesnih ispitanika utvrđeno je u subregiji Kopno (14, 8%), a najveći broj bolesnih je u gradu zadru (20, 0%). Ta razlika nije statistički značajna. U skupini djevojčica vidljivo je da je 75% zdravih, a 23% bolesnih. U djevojčica je relativno najmanje broj bolesnih (18, 8%) u subregiji Kopno, a najveći broj u Zadru (26%). S obzirom na organske sustave utvrđeno je da su u obje skupine najčešće tegobe lokomotornog sustava. Ostale bolesti sustava podjednako su raspoređene s obzirom na dob i spol ispitanika. Zaključak: Većina ispitanika u provedenom istraživanju bila je zdrav, iako je relativno velik broj imao smetnje lokomeotornog sustava. Na temelju ispitivanja različitih bioloških te socio-kulturno-ekonomskih karakteristika populacije adolescenata u medicini profesionalne orijentacijesavjetuje se adolescentima najadekvatnije zanimanje.

pomorska medicina je multidisciplinarna grana medicine, koja proučava i rješava zdravstvene probleme pomoraca. Cilj je ovog rada utvrditi zdravstvene kontraindikacije i upozoriti na moguća preventivna rješenja. Svi su ispitanici pregledani u specijalističkoj ambulanti medicine rada. Obrađeno je 112 pomorca, 56 nautičara i 56 brodostrojara dobi 33 do 58 godina i radnog staža 12 do 40 godina. Ispitivanja su obuhvatila težinu tijela, vidne i slušne funkcije, navike pušenja i pijenja alkohola ; mjeren je krvni tlak i EKG i svi su ispitanici klinički pregledani. Na temelju utvrđenih medicinskih kontraindikacija pomorcima je savjetovano najprikladnije rješenje daljnjeg rada.