Ovaj rad objedinjuje pogled na muzejsku dokumentaciju, prvenstveno fond hemeroteka s aspekta dva muzeja. Prvog, koji kao stari zadarski muzej, svoje korijene ima u drugom po starosti javnom muzeju Dalmacije, nastalom 1832. na čijim se temeljima 1962. godine formalno – pravno osnovao Narodni muzej Zadar i novog Muzeja antičkog stakla u Zadru, osnovanog 2006. godine. S aspekta dokumentiranja materijala za fond hemeroteka predstavljaju se sličnosti i razlike u prikupljanju, obradi i vrsti građe, te problemi u radu dokumentarista. Razlika od 44 godine između ova dva muzeja prvenstveno je vidljiva u postojanju velike količine arhivske građe u Narodnom muzeju Zadar koju je trebalo prikupiti iz arhiva muzejskih odjela, digitalizirati i atribuirati. Dokumentacijska služba Narodnog muzeja Zadar osnovana je zapošljavanjem prvog dokumentarista 2000. godine, dok s druge strane Muzej antičkog stakla u Zadru od samog osnutka 2006. godine ima dokumentacijsku službu, koja se brine za vođenje muzejske dokumentacije, te je količina arhivske građe relativno mala. Velika prednost osnivanja novog muzeja u digitalnom dobu jest da je većina muzejske dokumentacije već u digitalnom obliku, što olakšava organizaciju i korištenje dokumentacijskih fondova. U oba muzeja sekundarna dokumentacija se vodi i obrađuje u programu S++, pa se planira objava fonda hemeroteke na muzejskim mrežnim stranicama kao online zbirka. U radu će se predstaviti i funkcionalnosti online kataloga hemeroteke / medijskih objava te različiti modusi korištenja podataka iz S++ sustava za računalnu obradu sekundarne muzejske dokumentacije. Modul za prezentaciju jedinica hemerotečne građe i pripadajućih metapodataka omogućavat će i pregled vezanih izložbi, edukativnih programa, događanja i sl. Time će se ostvariti cjelovit pristup sadržajima relevantnim za krajnjeg korisnika, a modul će i kroz niz pristupnih točaka (ključne riječi, teme, godine itd.) osigurati učinkovito pretraživanje te laku navigaciju. Osvrnut ćemo se i na prilagodbu prezentacije dokumentacijskih podataka za različite ciljane skupine – od stručnih korisnika do najšireg kruga zainteresirane javnosti. This paper unifies the view on museum documentation, foremost on the hemeroteque collection from the aspect of two museums. The first museum is an old city of Zadar museum, which has its roots in the second eldest public museum in Dalmatia, founded in 1832. In 1962, on the foundation of this museum, there came a formal-legal founding of the National Museum Zadar and the new Museum of Ancient Glass in Zadar, founded in 2006. Looking at the material documenting aspect of the hemeroteque collection, certain similarities and differences are present in the collecting, dissemination and type of material, as well as problems in the work process of museum registrars. The 44 year difference between these two museums is foremost seen in the large amount of archival material in the National Museum Zadar, which had to be gathered from the archives of museum departments, digitized and attributed. The Registrars' Department of the National Museum Zadar was founded by employing its first registrar in 2000. On the other hand, the Museum of Ancient Glass Zadar has a Registrars' Department since its founding in 2006, which is responsible for museum documentation, and the amount of archival material is relatively small. A great advantage of founding a new museum in the digital age is that most of museum documentation is already in digital form, which facilitates the organisation and use of documentation collection. In both museums, the secondary documentation is processing using the S++ programme, and it is planned to publish the hemeroque collection on the museums' websites as on-line collections. The paper will also present the functionality of the on-line catalogue of the hemeroteque / press releases, and the various modes of using data from the S++ system. The module for presentation of units in the hemeroteque collection will allow browsing connected exhibitions, educational programmes, events, etc. This will allow for full access to the material relevant for the end-user, and the module will, through an array of entry points (keywords, themes, years, etc.) insure efficient searching and easy navigation. The paper also looks on the adjustments of the presentation of documentation data to various target groups - from expert users to the wide interested public.