Search

This paper focuses on the editing career of Radojka Tanhofer, which can be divided into two main phases. The first covers Tanhofer’s years in editing (1940s - 1960s), learning and honing her craft, her work in numerous feature films with a number of domestic and international directors. The second covers her teaching at the Academy of Dramatic Art in Zagreb, Croatia (from the founding of the Editing Department as a two-year programme in 1969, until its development into a four-year full university study programme in 1977). The aim of this paper is to outline Tanhofer’s significance in the context of Croatian and Yugoslav cinema through the use of existing literature, analysis of significant works of classic Croatian cinema, as well as my own insights into the history and current practice of the Editing Department at the Academy of Dramatic Art, University of Zagreb, as a former student, and now assistant professor., Apparatus. Film, Media and Digital Cultures of Central and Eastern Europe, No 7 (2018): Women Cutting Movies: Editors from East and Central Europe

Ovaj je rad namijenjen srednjoškolskim nastavnicima i iznosi prijedlog metodičke obrade nastavne jedinice "Skafander i leptir" ("Le scaphandre et le papillon", Julian Schnabel, 2007) u srednjoj školi.

Medijska je kultura, koja obuhvaća i film, jedno od predmetnih područja nastave Hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, a u srednjim je školama medijska kultura institucionalno zanemarena. Prema podacima MZOS-a, u školskoj godini 2013./2014., u Republici Hrvatskoj jedanaest je srednjih škola svojim učenicima ponudilo mogućnost slušanja fakultativnog predmeta Filmska umjetnost. Prema anketi provedenoj školske godine 2011./2012. u zagrebačkoj XIII. gimnaziji, na uzorku od 116 učenika, 84.48% učenika smatra da bi se u gimnazijski program trebalo uvrstiti i predmet Filmska umjetnost. U tome kontekstu, postavlja se pitanje opravdanosti uvođenja takva predmeta u srednjoškolske kurikulume, posebice stoga što je riječ o internetskim generacijama učenika koji gotovo svakodnevno konzumiraju film. Sukladno tome, postavljaju se i pitanja tehničko-materijalnih i kadrovskih mogućnosti uvođenja takva predmeta u gimnazije, ali i nedostatka suvremene metodike nastave filma u srednjoj školi. Praksa rada s učenicima na Eksperimentalnoj nastavi filma u kinu Tuškanac te fakultativni predmet Filmska umjetnost koji se učenicima nudi u XIII. gimnaziji mogli bi dati odgovore na neka od postavljenih pitanja, a riječ je o istim učenicima koji su ispunjavali i anketu provedenu školske god. 2011./2012. Zašto film i zašto film u školi? Koja su osnovna metodička polazišta takve nastave? Je li filmsko obrazovanje pravo današnjih generacija učenika i, ako jest, kako se ono uopće može uključiti u postojeći kurikulum?

Ovaj je rad namijenjen srednjoškolskim nastavnicima i iznosi prijedlog metodičke obrade nastavne jedinice "Djeca raja" ("Bacheha-Ye aseman", Majid Majidi, 1997) u prvom ili drugom razredu srednje škole.

Rad govori o potrebi uvođenja nastave filmske umjetnosti u srednje škole te o provedenoj anketi o poznavanju filma i filmskim navikama učenika i učenica prvih razreda zagrebačke XIII. gimnazije.