Search

S vlastitom prošlošću i s nacionalnim identitetom moguće je voditi dijalog preko kulturne baštine. Suhozidi su zasigurno i prirodni i društveni i gospodarski i kulturni element domovine u kontekstu tradicionalnog i suvremenog poimanja Hrvatske. Umijeće suhozidne gradnje odnosi se na zidanje različitih konstrukcija od lomljenog kamena bez upotrebe vezivnog materijala. To umijeće koristio je čovjek na jadransko-dinarskom području Hrvatske od prapovijesti do danas. Rasprostranjenost, morfologija i važnost za zajednicu mijenjali su se u skladu s intenzitetom naseljenosti i gospodarske aktivnosti škrtog krškog područja. Suhozidi su simbol prošlosti koji je snažno prisutan u suvremenom hrvatskom društvu, samo ga treba znati čitati. Baština nije samo dio povijesti već i pitanje kolektivnog identiteta. Upis suhozida na UNESC-ov popis kulturne baštine dobar je poticaj za istraživanje vlastite prošlosti utkane u kamene konstrukcije. Cilj rada je istražiti korelaciju prirodne sredine, gospodarske razvijenosti i tradicionalne gradnje “u suvo”. Analiza morfologije suhozidne gradnje na dalmatinskom kršu ukazati će na znakove specifičnih gospodarskih aktivnosti te njihovih promjena tijekom dalje i bliže povijesti. Znanstveni doprinos istraživanja vidljiv je u širenju spoznaje o načinu života na škrtom kršu i nužnosti geoekološke valorizacije sačuvanih dijelova suhozida na istočnoj jadranskoj obali.

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj podrazumijeva djelovanje u četiri glavna područja: okoliš, društvo, kultura i ekonomija te pridonosi samoj kvaliteti nastave uz poticanje suradničkog učenja i razvijanja vještina mišljenja višeg reda. Upravo kroz ovo međupredmetno područje nastoji se učenike osposobiti za svjesnost i kritičko promišljanje svijeta u kojemu žive i budućnosti koja je pred njima, što ističe odgovornost pojedinca te time postavlja imperativ što kvalitetnije implementacije ciljeva održivog razvoja od strane nastavnika. Geografija, kao nastavni predmet koji objedinjuje navedene četiri dimenzije kroz svoj sadržaj, može se shvatiti kao most koji povezuje, a zatim i sintetizira znanja iz prirodne i društvene grupe nastavnih predmeta. U ovom radu cilj nam je dati pregled zastupljenosti tema održivog razvoja u nastavi geografije u osnovnoj školi. Također, navest će se i primjeri dobre prakse kao i prijedlozi za moguće modele realizacije održivog razvoja u nastavi geografije.

U radu se razmatra metodičko-didaktički aspekt suvremene nastave geografije u Republici Hrvatskoj. Cilj je utvrditi u kojoj mjeri još prevladava tradicionalizam, a koliko su zaživjele inovacije i prilagodba preporučenim trendovima u Europi i svijetu, te koliko se u skladu s nacionalnim kurikulom ostvaruje interakcija učenika, nastavnika, nastavnih sadržaja i nastavnih resursa. S obzirom na to da u novijoj prošlosti ne postoje temeljita istraživanja iskustava i stavova učitelja i nastavnika geografije u Hrvatskoj, premda su pojedini autori posredno doticali tu tematiku, za potrebe ovog rada kao glavini relevantni izvor podataka provedena je anketa na županijskim i regionalnim stručnim vijećima te na državnom seminaru za učitelje i nastavnike geografije. Na razini zemlje, rezultati ukazuju na još nedovoljnu transformaciju pasivnog učenja u aktivno, odgoja i obrazovanja za školu mišljenja i nastavu koja je usmjerena na učenika.

U uvodnom dijelu knjige opisana je geologija kao temeljna grana prirodnih znanosti. Slijedi poglavlje o geološkim razdobljima planeta Zemlje, koje se nastavlja s poglavljem gdje je objašnjena petrologija kao specijalnost unutar geologije. Nakon toga dat je kratak pregled geološke građe R. Hrvatske kao i zadarske županije. Glavni dio knjige posvećen je opisu eksponata u zbirci. Opisano je 19 eksponata iz različitih dijelova R. Hrvatske i 24 eksponata s područja zadarske županije. Knjiga je ilustrirana brojnim fotografijama pri čemu je svaki izloženi uzorak predstavljen s fotografijom izložka, zatim terenskom fotografijom izdanka i fotografijom mikroskopskog izbruska.

Članak prikazuje korelaciju nastavnih sadržaja iz matematike i geografije u osnovnoj školi. Također članak sadrži i geografsko-matematičke zadatke.

Kanada pripada skupini gospodarski najrazvijenijih zemalja, u čijem blagostanju živi multikulturno društvo, koje pogoduje razvitku hrvatske zajednice. Hrvatska zajednica u Kanadi najljepši je primjer očuvanja identiteta u multietničkom okruženju, od svih naših iseljeničkih zajednica u dvadesetak zemalja svijeta u kojima, iz godine u godinu, opada broj govornika materinjeg jezika.

U radu je na popularan i lako čitljiv način prikazana povijest saborovanja u Hrvata od najranijih sabora 821. pa do 2010. Brošura je rezultat rada učenika Osnovne škole Bartula Kašića Zadar i njihovog voditelja Dinka Marin

Članak fitogeografski prikazuje rasprostranjenost biljnih vrsta na Dugom otoku. U radu se nalaze i tematske karte rasprostranjenosti pojedinih biljnih vrsta, kao i lokalni nazivi za biljke koje oplemenuuju dugootočki prostor

Rad prikazuje korelacijske mogućnosti nastave povijesti i školske knjižnice, na primjeru Napoleona

U radu je prikazan nastanak i povijest Hrvatske bratske zajednice od 1894. do 2007.