Search

Cilj. Aktualizirati prevenciju hemoragijske bolesti novorođenčeta (HBN) ili krvarenja nastalog zbog nedostatka vitamina K u dojenačkom razdoblju sukladno novijim preporukama i praksi u svijetu. Materijal i metode. Već više od 50 godina Američka pedijatrijska akademija preporučuje intramuskularnu primjenu 0, 5 mg do 1, 0 mg vitamina K1 u novorođenačkom razdoblju, što je ponovila u svome najnovijem stajalištu od 2003. godine. U Hrvatskoj se navedena profilaksa sustavno provodi od 1994. godine nakon preporuka ad hoc skupine stručnjaka Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog perinatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. U međuvremenu je ustanovljeno da jednokratna intramuskularna (im.) primjena vitamina K1 u novorođenačkom razdoblju ne štiti isključivo dojenu djecu od kasnog oblika hemoragijske bolesti novorođenčeta (najčešće od 2. do 13. tjedna života), koja se u većine dojenčadi manifestira kao intrakranijalno krvarenje koje može biti fatalno ili dovesti do teških neurorazvojnih posljedica. Osim toga neki roditelji su zabrinuti zbog mogućih komplikacija im. injekcije, a stručna javnost se je uznemirila nakon retrospektivnog istraživanja kojim je postavljena sumnja na povezanost između im. injekcije vitamina K1 i pojave leukoza i drugih malignoma u djece u dobi od 6 godina, koje je kasnije opovrgnuto. U nekim je zemljama dokazano da se peroralnom (po.) primjenom malih dnevnih doza vitamina K1 od 2. do 13. tjedna u isključivo dojene djece može značajno smanjiti učestalost kasnog oblika HBN. Sličan učinak je postignut i po. primjenom 1 mg vitamina K1 od 2. do 13. tjedna, ali su protivnici te metode prigovarali zbog prekomjerno visokih koncentracija vitamina K1 u plazmi dojenčadi nakon primjene jednokratne visoke doze. Uz niske dnevne doze vitamina K u nekim se zemljama primjenjuje u istom razdoblju i vitamin D 3 u dozi od 400 IJ sukladno preporukama Američke pedijatrijske akademije. Zaključak. U Hrvatskoj bi postojeće preporuke trebalo prilagoditi najnovijim preporukama prema kojima neposredno nakon rođenja sva novorođenče treba dobiti 0, 5 mg do 1, 0 mg vitamina K1 im. i nakon toga isključivo dojena i rizična novorođenčad od 8. dana do 13. tjedna života po. 25g/dan vitamina K1 i 400 IJ vitamina D 3.

Purpose The aim of the study was to assess perinatal outcome of pregnancy burdened with maternal addiction in comparison with an unselected population from a European transition country. Materials and Methods Data on pregnancies complicated by illicit drug abuse (n = 85) managed during a 10-year period (1997 - 2007) at Split University Hospital were analyzed. Data on the type of drug, course of gestation and labor, and on perinatal outcome were considered. Data on all non-dependence pregnancies recorded during the study period were used as a control group. Results During the study period, there were 85 dependence-complicated pregnancies (0.2%). Use of heroin alone during pregnancy was recorded in 51 women (50%), methadone alone in 6 (7%), and a combination of heroin and methadone in 9 (11%). Premature delivery was significantly more common in the group of pregnant addicts (21% vs. 6%) ; 49% of pregnant addicts were carriers of hepatitis C virus (HCV) and 14% of hepatitis B virus (HBV). Neonatal abstinence syndrome developed in 61 infants (7%) born to addicted mothers. There were 4 cases (4.6%) of early neonatal death ; 7 neonates had 5-minute Apgar score ≤ 7 (8%) ; 29 neonates had low birth weight for age (33%) ; and 7 neonates had congenital anomalies (8%). The risk of various congenital anomalies was 3-fold in the group of children born to addicted mothers. Conclusion Addiction pregnancies present a small but high-risk group according to perinatal outcome. Appropriate obstetric and neonatal care can reduce the rate of complications in these pregnancies and improve perinatal outcome.