Search

The aim of the study was to assess the effect of environmental enrichment and different stocking densities on the level of stress in the fattening cattle by measuring salivary cortisol concentration. A total of 320 saliva samples obtained from heifers during the final four-month fattening period was analyzed by a colorimetric competitive enzyme immunoassay. The heifers were housed at 3.3 and 4.5 m2/animal in standard production conditions that were additionally enriched with a mechanical grooming brush and salt blocks in experimental groups. The study results have demonstrated that a cortisol concentration at the end of fattening was significantly higher, as compared with the initial levels in all heifer groups, without significant intergroup differences. There was no significant correlation between the usage of a grooming brush and cortisol concentration, whereas a significant negative correlation was detected between the salt block usage and cortisol concentration, suggesting a beneficial effect of this simple, commercially available and relatively inexpensive environmental enrichment.

Cilj je ovog našeg istraživanja bio pratiti, analizirati i usporediti mikroklimatske uvjete u stajama za goveda. Vrijednosti mikroklimatskih pokazatelja praćene su u ožujku i travnju tijekom četiri godine (2018. -2021.) u staji za junad u tovu i staji za mliječne krave. Rezultati istraživanja pokazali su smjer rasta temperature zraka i međupovezanost mikroklimatskih pokazatelja u objema stajama, a i veći broj bakterija u zraku u staji za junad u tovu, nego li u staji za mliječne krave. Dobiveni rezultati potvrđuju važnost analize mikroklimatskih uvjeta u stajamaza goveda te upućuju na moguću buduću potrebu za prilagodbom u tehnologiji njihova držanja., The study was aimed at monitoring, analysing and comparison of microclimate conditions in cattle barns. The values of microclimate parameters were monitored in March and April during a four-year period (2018-2021) in fattening cattle and dairy cow barns. The study results showed a trend of increasing air temperature and correlation among microclimate parameters in both barns, as well as a higher bacterial count in the air of fattening cattle barn as compared to dairy cow barn. The results obtained confirm the importance of analysing microclimate conditions in cattle barns and indicate a possible future need for adaptation in their housing technology.

Influenca ptica kontagiozna je zarazna bolest sa zoonotskim potencijalom uzrokovana virusom iz roda Alphainfluenzavirus, porodice Orthomyxoviridae, koja može imati znatan utjecaj peradarsku industriju. Postoje nisko patogeni i visoko patogeni sojevi virusa influence ptica. Sojevi se kontinuirano nadziru unutar populacija peradi, pernate divljači i divljih ptica primjenom molekularnih i viroloških dijagnostičkih metoda, uz pojačane biosigurnosne mjere. S obzirom na to da je influenca ptica prisutna u većem dijelu Europske unije, prijedlozi i revizije mjera provode se na razini pojedinačnih država, ali i na razini Unije. Biosigurnosne mjere obuhvaćaju proces od monitoringa stanja i prisutnosti sojeva u populacijama divljih ptica, nadzora zdravstvenog stanja peradi i drugih ptica, prikladnog uklanjanja lešina i kontaminiranih materijala, proizvoda i nusproizvoda u jatima peradi, dezinfekcije, smanjenja rizičnih kontakata između bolesnih i zdravih jedinki do higijene djelatnika i drugih osoba koje dolaze u kontakt sa sumnjivim na bolest i bolesnim životinjama, odnosno kontaminiranim objektima i materijalima. Ispravnost provođenja mjera mora se osigurati popratnim nadzorom i komunikacijom između nadležnih tijela, dionika u provođenju mjera i javnosti.

Sanitacija vozila za prijevoz životinja ključna je za smanjenje broja i inaktivaciju patogena. Čišćenjem i pranjem uklanja se najveći broj mikroorganizama, a preostale se nastoji ukloniti kemijskom dezinfekcijom. U radu se navodi važnost prilagođenog standardnog operativnog protokola pri čišćenju i dezinfekciji vozila za prijevoz životinja te opisuju ključne točke provođenja tih postupaka.

Svijest javnosti o problemima dobrobiti farmskih životinja sve je veća, a potrošači plaćaju sve više za hranu koja potječe iz proizvodnih sustava koji su u skladu s dobrobiti životinja. U tom pogledu i peradarska proizvodnja podliježe znatnim promjenama u cilju poboljšanja dobrobiti životinja. Noviji trend u poboljšanju dobrobiti tovnih pilića u konvencionalnoj proizvodnji jest integracija ispusta u sustav držanja. Zatvoreni sustavi uzgoja tovnih pilića nailaze na osobite kritike zbog zabrinutosti za dobrobit životinja u smislu stope rasta i gustoće naseljenosti te resursa za izražavanje prirođenog ponašanja. U usporedbi s pilićima koji se drže u zatvorenom prostoru, istraživanja su pokazala da tovni pilići s pristupom na otvoreno češće izražavaju prirođena ponašanja kao što su čišćenje perja kljunom, kupanje u prašini i istraživačko ponašanje. Pilići također rjeđe kljucaju perje, rjeđe leže i lakše se kreću, a povećana aktivnost odražava se sporijim rastom. U tovnih pilića s pristupom vanjskom prostoru manji je i omjer heterofila i limfocita, što upućuje na smanjenu razinu stresa u pilića. Nadalje, pokazalo se da pristup vanjskom prostoru povećava silu smicanja prsnog mišića i smanjuje sadržaj masti u mišićima batka tovnih pilića, iako taj utjecaj na svojstva trupa i kvalitetu mesa tovnih pilića nije u potpunosti razjašnjen. Stopa smrtnosti tovnih pilića s pristupom na otvoreno, međutim, veća je u usporedbi s onima koji se drže samo u zatvorenom prostoru. Tovni pilići s pristupom na otvoreno češće su izloženi zaraznim i parazitarnim bolestima, kao i grabežljivcima, što rezultira stresom i strahom u pilića. Stoga, daljnja istraživanja u proizvodnim sustavima tovnih pilića s pristupom vanjskom prostoru trebaju biti usmjerena na svojstva trupa i kvalitetu mesa te na pronalaženje rješenja za smanjenje stope smrtnosti pilića u takvim proizvodnim sustavima.

Ekološka proizvodnja sveobuhvatan je sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane koji ujedinjuje najbolju praksu zaštite okoliša, visoku razinu biološke raznolikosti, očuvanje prirodnih resursa, primjenu visokih standarda za dobrobit životinja i proizvodne metode u skladu s potražnjom sve većeg broja potrošača. Jedan od glavnih ciljeva ekološke proizvodnje jest proizvodnja hrane privlačnih, autentičnih okusa, teksture i kvalitete. U Hrvatskoj je tijekom 2019. godine u ekološkoj proizvodnji bilo 21.551 govedo, čineći udio od 5, 1 % u ukupnoj govedarskoj proizvodnji, a 2018. s udjelom od 4, 7 % naša zemlja svrstala se na 15. mjesto u Europskoj uniji - prema udjelu mliječnih krava (0, 7 %) na 22. mjesto. Najviše goveda na ekološki prihvatljiv način uzgaja se u Ličko- senjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Goveda u ekološkoj proizvodnji moraju se hraniti ekološki proizvedenom hranom, držati se na stelji i imati pristup površinama na otvorenom, uz poštivanje minimalnih smještajnih normativa. Gustoća naseljenosti ne smije prelaziti 170 kg dušika godišnje po hektaru poljoprivredne površine. Telad se najmanje tri mjeseca mora hraniti majčinim mlijekom, a nakon tjedan dana života ne smije se držati u pojedinačnim odjeljcima. Zdravstvena zaštita temelji se na jačanju otpornosti životinja na bolesti. Uzimajući u obzir odlike ekološke proizvodnje i sve veće potrebe tržišta za ekološkim proizvodima, nužno je osnažiti razvoj ekološke govedarske proizvodnje u našoj zemlji, uključujući mliječno govedarstvo.

Animal welfare encompasses not only physical health of animals but also their mental health, and may vary from very poor to very good. It is conventional wisdom that animal welfare in extensive livestock production is less compromised as compared with intensively managed animals ; however, in spite of greater behavioural freedom, extensive conditions may pose great welfare threat from the aspect of nutritional environment in particular. Undernourishment is the greatest potential threat related to nutrition of animals in extensive production systems. In these systems, supplying appropriate nutrients throughout the year in spite of climate variations is a major challenge. Nutritional challenges are mostly associated with variability in the availability and quality of feed and water, with climate conditions and stocking density as one of the crucial factors that influence forage availability and quality, and water as one of the most restricted resources in extensive conditions ; then, presence of toxic plant compounds ; use of inappropriate mineral supplements ; thermal stress ; impact of high predation risk environments and fear on feed intake ; and competition for resources with conspecifics and non-livestock animals. Nutrition induced immune disorders, along with greater health risk of parasitic infestation and wildlife infections pose greater welfare risk for extensively managed animals as compared to those kept in more isolated conditions. Thus, it is of utmost importance to reach consensus on relevant welfare indicators that may be influenced by nutrition and establish respective acceptable minimal welfare standards. In extensive systems, practice-based innovations that support exchange of knowledge with producers should be implemented. On the other hand, producers should ensure conditions and flexibility in their practice to allow animals express their natural behaviour and cope with challenges while maximizing productivity and welfare in highly variable and unpredictable environments.

Studies on pet-keeping arouse ever more interest considering the owner’s quality of information and perception of the pet and pet ownership. The aim of this study was to assess the level of information and attitudes of cat owners in Croatia about keeping pet cats and their health. The study included a preliminary sample of first 300 cat owners that answered the questionnaire in 2021. The questionnaire was shared on Facebook groups for pet animals. The frequency of answers was determined by univariate analysis, while the relationship between respondent socio-demographic data and answers to the questions on cats and cat ownership was determined by the χ2-test, with the significance level of P

Salmoneloza je druga najznačajnija zoonoza u zemljama Europske unije (EU) kao i cijelom svijetu. Iako se već nekoliko godina u EU provode nacionalni programi kontrole salmoneloza na razini primarne proizvodnje, meso peradi i njihovi proizvodi i dalje se smatraju najčešćim izvorom zaraze za ljude. Cilj ovog istraživanja bio je analizirati učestalost pojavljivanja Salmonella spp. i njihovih serovarova u jatima tovnih pilića u razdoblju od 2010. do 2020. godine na području istočne Hrvatske. U navedenom razdoblju u Laboratoriju za dijagnostiku Veterinarskog zavoda Vinkovci na prisutnost bakterija roda Salmonella spp. ukupno je pretraženo 4741 uzorak (transportni podložaka, izmeta i navlaka za obuću) porijeklom od tovnih pilića iz 2313 jata. Izdvajanje, identifikacija i pripadnost serovarova salmonela obavljeni su standardnim metodama. Iz pretraženih uzoraka ukupno je izdvojeno 222 izolata salmonela iz 108 jata (4, 67% jata). Postotak zaraženih jata salmonelama koji su obuhvaćeni nacionalnim programom u tovnih pilića u odnosu na ukupni broj pretraženih jata bio je 1, 47% (S. Enteritidis 1, 12% i S. Typhimurium 0, 35%), dok je postotak ostalih salmonela bio 3, 20%. Najčešće izdvojeni serovarovi bili su: S. Mbandaka (1, 90 %) i S. Infantis (0, 30 %). Analizirajući pojavnost bakterija roda Salmonella spp. po godišnjim razdobljima (kvartalima) utvrđeno je da je najveći postotak zaraženih jata (7, 94%) bio u IV. kvartalu (od listopada do prosinca) tijekom 10 pretraživanih godina. Najviša učestalost pojavljivanja S. Enteritidis i S. Typhimurium u jatima tovnih pilića zabilježena je u IV. kvartalu, a manja i podjednaka u prva tri kvartala godine.

Sustavno provođenje mjera dezinfekcije osnova je prevencije sve većeg broja bolesti koje ugrožavaju svinjogojsku proizvodnju. U radu su opisane mjere dezinfekcije i postupci koji joj prethode, izbor, način primjene i djelotvornost dezinficijensa, uz poseban osvrt na afričku svinjsku kugu, trenutačno među najaktualnijim i najznačajnijim bolestima svinja.

Kao i svi sisavci goveda su homeotermi, odnosno moraju održavati stalnu tjelesnu temperaturu na prihvatljivoj razini. Normalna tjelesna temperatura goveda kreće se od 36, 0 do 38, 4 °C. Stres od hladnoće i topline može otežati održavanje tjelesne temperature, što narušava zdravlje, produktivnost i učinkovitost životinja. Kako bi se održala konstantna temperatura, proizvodnja topline mora biti jednaka gubitku topline. Ovaj koncept komplicira nekoliko čimbenika, uključujući temperaturu okoliša i vlažnost zraka. Tijelo sisavaca građeno je tako da stalno regulira perifernu i unutarnju tjelesnu temperaturu uz pomoć senzora na koži i senzora unutarnje temperature (smještenih u hipotalamusu) u suradnji s endokrinim sustavom. Goveda, primjerice, koriste svoj dišni sustav za reguliranje topline isparavanjem, dahću zatvorenih usta tako da dolazi do izmjene topline iz nosne sluznice gornjih dišnih puteva. Toplinu osigurava dotok krvi u sluznicu nosa, a hladna krv odvodi se u venske sinuse na bazi lubanje. Rete mirabile, mreža malih arterija, koje dovode krv u bazu mozga, funkcionira kao protustrujni izmjenjivač topline s krvlju koja opskrbljuje mozak i hladi se krvlju iz sluznica nosa i ušiju. To znači da su životinje sposobne održavati stalnu tjelesnu temperaturu bez obzira na temperaturu okoline, a gubitak i stvaranje topline su u ravnoteži. Do toplotnog udara može doći ukoliko organizam nije u stanju odbaciti povećanu nastalu toplinu bez obzira na uzrok koji je doveo do te pojave.

Ovim preglednim radom dan je prikaz najčešćih problema dobrobiti pilića u tovu. Opisani su kontaktni dermatitis i bolesti koštano-mišićnog sustava koji se pojavljuju uslijed brzog rasta pilića i porasta mišićne mase koja opterećuje nedovoljno razvijen koštani sustav. Nastala bolna stanja pilićima otežavaju kretanje, hranjenje i napajanje te posljedično dovode do znatnih gubitaka. Brojna istraživanja ove problematike upućuju na potrebu iznalaska novih tehnoloških rješenja s ciljem poboljšanja uvjeta držanja i dobrobiti pilića u tovu.

Brojne vrste muha velik su problem u mljekarskoj proizvodnji zbog činjenice da uznemiravaju životinje, hrane se njima te prenose uzročnike bolesti. Ujedno su i važan javnozdravstveni problem jer narušavaju kvalitetu života ljudi u blizini proizvodnih sustava. U ovom radu opisane su osnovne biološko-ekološke karakteristike najčešćih muha koje napadaju goveda u stajama i na pašnjacima, bitne za njihovo suzbijanje. U radu se također raspravlja o znakovima kojima se muhe služe da bi pronašle domaćina te promjenama koje izazivaju u ponašanju krava.

Efektivni mikroorganizmi, komercijalno dostupni kao EM-1®, miješana su kultura više od 80 aerobnih i anaerobnih mikrobnih vrsta uključujući fotosintetske bakterije, bakterije mliječno- kiselog vrenja, kvasce i aktinomicete, koje imaju poticajni učinak na prirodu, životinje, ljude, biljke i druge mikrobne vrste. Tehnologija efektivnih mikroorganizama koristi se u više od 100 zemalja diljem svijeta u poljoprivredi, šumarstvu, stočarstvu, akvakulturi, pčelarstvu, zaštiti okoliša te medicini. U peradarskoj proizvodnji primjena im se pokazala učinkovitom u poboljšanju konverzije hrane, proizvodnje i kvalitete jaja, prirasta i kvalitete mesa te otpornosti na bolesti, kao i smanjenju razine stresa u peradi. Također, uporabom efektivnih mikroorganizama smanjuje se koncentracija amonijaka, neugodni mirisi i broj muha u peradarstvu, a mogu se koristiti i za poboljšanje svojstava gnoja peradi. Učinkovitost primjene efektivnih mikroorganizama u smanjenju kontaminacije i sprječavanju širenja infekcija u peradi, kao što su infekcije uzrokovane salmonelama i kampilobakterima koje imaju i veliko javnozdravstveno značenje, nije u potpunosti razjašnjena. Zato je buduća istraživanja potrebno usmjeriti na uporabu efektivnih mikroorganizama u sprječavanju pojave bolesti uzrokovanih tim bakterijama, kao i drugim patogenima od značaja za peradarsku proizvodnju i javno zdravlje.

Sigurnost i kvaliteta mlijeka te dobrobit životinja koje se uzgajaju radi proizvodnje mlijeka pobuđuju sve veće zanimanje opće i stručne javnosti (EFSA 2009., 2009a., 2012., 2012a., 2015). Uzimajući u obzir takve okolnosti Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu provela je istraživanje koje je imalo za cilj utvrditi stanje dobrobiti krava na farmama u Republici Hrvatskoj, utvrditi sigurnost i kvalitetu mlijeka te njihovu međusobnu povezanost. Za procjenu dobrobiti korištena je metoda talijanskog nacionalnog referentnog centra za procjenu dobrobiti CReNBA (Bertocchi i Fusi, 2014.). Za provođenje istraživanja odabrano je šest farmi, a uzorci za laboratorijske pretrage uzeti su od životinja u drugoj i trećoj laktaciji. Procijenjena je dobrobit na farmama, analizirano je mlijeko na kemijske i mikrobiološke pokazatelje , utvrđen je broj somatskih stanica u mlijeku brzim testovima i laboratorijskom metodom te su određeni biokemijski pokazatelji u krvi krava. Prema ocjenama dobrobiti dvije farme pripadaju gornjem ocjenskom razredu, a ostale sred njem. S obzirom da protokol procjene dobrobiti uvažava ocjenu o životinji, infrastrukturi i menadžmentu, a broj somatskih stanica samo je jedan od pokazatelja dobrobiti, nije utvrđen utjecaj dobrobiti na broj somatskih stanica. Utvrđeno je da je porasla svijest o važnosti provođenja mjera dobrobiti , dok mnoštvo pokazatelja ukazuje da se implementiraju suvremena znanja o hranidbi, kvaliteti vode i zraka u objektima, kao i o postupanju sa životinjama. Međutim, utvrđeno je da još uvijek ima prostora za poboljšanje u kontekstu povećanja površina ležišta po grlu. Evidentno je da postojeća kontrola kvalitete mlijeka mjerenjem broja somatskih stanica mlijeka iz četiriju četvrti zajedno, može maskirati pravo stanje zdravlja vimena. Visoki broj somatskih stanica u jednoj četvrti može biti prikriven(smanjen)ukupnim brojem somatskih stanica (lažno negativni rezultat), a oboljenje neće biti detektirano na vrijeme. Mikroorganizmi uzročnici mastitisa, identificirani su neovisno o broju zahvaćenih četvrti, podjednako u slučajevima kliničkog i supkliničkog mastitisa. Ako se promatra raspodjela povišenog broja somatskih stanica prema četvrtima (>400 000), vidljivo je kako je 34 % krava imalo zahvaćenu jednu četvrt, 22 % dv ije četvrti, 11 % tri četvrti, a 5 % krava imalo je upalu u sve četiri četvrti vimena. Potvrđeno je da su postojeći brzi testovi prikladni za detekciju mastitisa, a u otkrivanju supkliničkog mastitisa valja razviti osjetljivije testove.

Effective microorganisms (commercially available as EM-1® and its secondary products, EMRO, Japan) are a mixed culture of microorganisms with a beneficial effect on nature, including humans, animals, plants and other microbial species. It is known that EM contains more than 80 species of anaerobic and aerobic microorganisms such as photosynthetic and lactic acid bacteria, yeasts, actinomycetes, etc. They have been used in agriculture, forestry, animal production, environmental protection, and medicine. Effective microorganism technology is used in more than 130 countries worldwide, being included in the state program for organic farming and healthy food production in 12 countries. The technology is natural and organic involving growing, applying, managing and activation of native microorganisms in the environment. It has been shown that EM application promotes positive changes in the water ecosystem by increasing decomposition of organic matter and diversity of phytoplankton, and reducing total nitrogen, phosphate, pesticide and heavy metal concentrations. Also, EM has been demonstrated to inhibit the growth of pathogenic bacteria in water and soil, and to reduce the concentrations of harmful gases in air. Moreover, the number of insect pollinators is falling constantly due to the use of pesticides and climatic changes, and EM raises honeybee immunity and protects their health. The ever-greater economic and industrial growth is leading to the environmental pollution, including water, soil and air. These problems require seeking for solutions other than the known physical and chemical technologies. Therefore, an environmentally friendly, safe, and relatively inexpensive way of protecting the environment is the use of biologically active substances such as EM to achieve positive synergistic effects with beneficial microorganisms already existing in nature.

Bioaerosol se obično definira kao oblak bioloških čestica kojima se pripisuju biološka svojstva održivosti, infektivnosti, alergenosti, toksičnosti te farmakološka svojstva. To znači da je aerosol suspenzija tekućih ili krutih čestica u plinu koje su produkti raspada biološkog materijala. Aerosoli se pojavljuju u obliku magle, oblaka, dima, pare, a nastaju i kod padanja kiše. Ukoliko je aerosol suspenzija tekućih čestica njegovo širenje ovisit će o veličini i masi kapljice. Kapljice veće specifične mase brže sedimentiraju, odnosno padaju na površine, a što su kapljice manje brže se isušuju. Brzina sedimentacije razmjerna je površini ili kvadratu promjera kapljice. Što su kapljice manje brže će ispariti, a veće padaju na površine bez prethodnog isušivanja. Zbog isparavanja male kapljice gube brzinu sedimentacije, talože se vrlo sporo ili se uopće ne talože, zbog čega u zraku stvaraju aerosol. Zrak služi kao medij kojim se čestice premještaju s jednog na drugo mjesto. U animalnoj proizvodnji izvori bioaerosola su površine za hranjenje, hrana, gnoj, stelja i same životinje. Slično je i kod ljudi, pri čemu je čovjek najveći izvor, s obzirom na higijenske uvjete koji danas podrazumijevaju svakodnevno čišćenje površina od prašine i organskog otpada.

Clownfish is one of the most popular tropical marine ornamental fish with unique colours, social hierarchy, monogamous characteristics, and features of sequential hermaphrodites. Their uniqueness also includes the mutualism with sea anemone as the host near which females lay eggs on a hard substrate. Clownfish are all born as males. In freedom, a group is structured of female, male and non-breeders. The female on the top of hierarchy is usually largest, the dominant male is second in size, and other male non-breeders become progressively smaller with descending hierarchy as a result of lower feed availability. When the female dies, the dominant male changes sex and becomes the breeding female, and the largest non-breeder takes its place. The male cares for the eggs by fanning and guards them until they hatch, which takes about 6 to 10 days. It is not unusual for the male to eat the eggs of poor quality, whether damaged, infected or infertile. If the male is stressed or not experienced breeder, it may also eat the eggs. After hatching, the young are left to their own. Clownfish can adapt to captivity accepting artificial feed. However, their unique hierarchy, monogamy and sequential hermaphroditism disable mass spawning in indoor systems. The clownfish trade is based on taking individual animals from wildlife, thus damaging the ecosystem. Therefore, it is necessary to focus studies on the reproduction of clownfish in captivity in order to develop artificial fish cultivation and reduce environmental degradation.

Some human activities have resulted in spreading of thousands of exotic animal species across the world. Many animals released accidentally or deliberately to a new area have become invasive alien species, threatening non- native ecosystems, natural resources, and even human health. Exotic alien species may replace the native species through predation, hybridization, pathogen transmission, or competence for resources, decreasing the global biodiversity, especially in aquatic species. One-third of the world’s worst aquatic invasive species have originated from aquarium or ornamental releases. The most common reason for releasing exotic pets into wildlife is that they have become boring, too large or too prolific for keeping. In the coming decades, biological invasions will remain high in wealthy and already highly invaded countries. One of the best-known examples is Florida with the greatest number of established, i.e. reproducing non-native herpetofaunal species in the world. In 2017, the European Commission published a brochure on 49 invasive alien species of Union concern. Pond slider and sixteen more species from the list have been recorded in Croatia. Exotic pet animals account for 34.2% and 35.5% of all pets in Europe and United States, respectively ; yet, these numbers are underestimated because of the illegal trade, as well as the statistics not including animals kept by breeders, traders or in pet stores. It is assumed that current laws in most countries are insufficiently strict to repress emerging threats from invasive alien species.

Early weaning is one of the prominent problems of animal welfare in the dairy industry, whereby calves are separated from their mothers immediately or in the first hours after calving for the purpose of greater milk production. Stress caused by early weaning can result in decreased immunity and increased risk of diseases, as well as behavioural disorders that can be manifested throughout the animal life. The response to stress in general involves three stages - alarm reaction, adaptation, and exhaustion stage. Since cortisol is the end-product of the hypothalamus-pituitary-adrenal gland, or the result of an acute stress response, it is quite understandable that increased cortisol levels have been found in cattle after early weaning. Weaning in cattle, unlike pigs or rats, is specific because the calf is physically separated from the mother, but continues to receive milk (or milk replacer). This is the reason why stress due to separation from the mother can be investigated separately from the stress due to the transition from liquid to solid food. Relatively little is known about how maternal alert signals develop in farm animals and how they are affected by changes in breeding conditions. The aim of the study was to determine whether there are differences in stress response caused by early weaning in cows of different age groups.

This study aimed to investigate the attitudes and knowledge of veterinary students regarding exotic pets and their welfare. A total of 589 (87%) veterinary students from first to sixth year of integrated undergraduate and graduate study programme, University of Zagreb, Zagreb, Croatia, were surveyed in the autumn semester of the academic year 2019-2020. A written questionnaire contained a set of Likert type questions designed to assess student attitudes towards and knowledge about exotic pet animals and their welfare. The questionnaire was focused on exotic non-mammal pets, i.e. birds, reptiles, amphibians and fish. Study results showed the majority of statements to have neutral responses, in particular for the species other than birds. The results obtained point to the need of additional student education on exotic non-mammal pets and can serve for upgrading veterinary curriculum in the field.

U kontekstu veterinarske higijene i javnoga zdravlja koristi se koncept biosigurnosti. On podrazumijeva cjeloviti pristup očuvanju zdravlja ljudi i životinja, uključujući sigurnost hrane, kontrolu štetnika poljoprivrednih kultura te zaštitu okoliša. Posebna je zadaća biosigurnosti u kontroli zoonoza, ali i drugih opasnosti koje prijete čovjeku i njegovu okolišu iz animalne sfere. U ovom radu opisane su biosigurnosne mjere na svinjogojskim farmama. Zbog stalne prijeteće opasnosti pojave bolesti u uzgojima svinja, kao što je aktualna afrička svinjska kuga, bitna je stalna edukacija o važnosti primjene biosigurnosnih mjera nužnih za zaštitu i održivost svinjogojske proizvodnje.

U radu je dan kratak povijesni prikaz preventivnih mjera korištenih za zaštitu zdravlja životinja, opisana je njihova važnost i podjela suvremenih mjera biosigurnosti. Najveći naglasak stavljen je na probleme koji se danas pojavljuju tijekom primjene mjera, ponajviše zbog nedostatne educiranosti i osviještenosti proizvođača.

Cilj istraživanja bio je utvrditi broj i kvalitativni sastav gljivica u hrani za tovne piliće u različitim razdobljima godine, s naglaskom na vrste iz roda Aspergillus kao jednima od najpatogenijih gljivica za perad. Uzorci hrane (n=5) uzimani su izravno iz hranilica jedanput na tjedan tijekom 36-dnevnog tova u ljetnom i zimskom razdoblju godine, u komercijalnim uvjetima proizvodnje. Pilići su hranjeni ad libitum kompletnim krmnim smjesama. Podatci su analizirani referentnim programom Statistica v. 13.4. Rezultati istraživanja pokazali su da je broj gljivica u hrani bio najmanji u prvom tjednu tova, značajno veći u trećem, a najveći u posljednjem, petom tjednu tijekom oba razdoblja (p

Biosigurnost obuhvaća niz mjera koje treba poštivati da bi se spriječio prodor patogenih mikroorganizama (i parazita) u farmu izvana te širenje bolesti unutar farme. Osim toga, biosigurnosnim mjerama sprječava se iznošenje mogućih patogena van farme. U radu su prikazani rizici i izazovi u provedbi biosigurnosnih mjera u suvremenom svinjogojstvu.

Stelja je čimbenik o kojem ovise dobrobit, proizvodnost i kvaliteta mesa peradi. Cilj ovoga rada bio je istražiti utječe li i u kojoj mjeri visina stelje na jačinu kontaktnog dermatitisa na nogama pilića u tovu. Četiri skupine pilića (n=30 svaka) držane su na stelji od sjeckane slame različite visine (2 cm, 5 cm, 10 cm i 15 cm) tijekom šestotjednog tova, uz gustoću naseljenosti od 30 kg/m2. Jačina kontaktnog dermatitisa na jastučićima nogu i tarzalnim zglobovima procijenjena je početkom svakog tjedna te na liniji klanja, na temelju protokolu Welfare Quality®. Analiza podataka provedena je referentnim programom Statistica v. 13.4. Rezultati istraživanja pokazali su da je kontaktni dermatitis na jastučićima nogu i tarzalnim zglobovima, procijenjen na farmi i na liniji klanja, bio u prosjeku značajno izraženiji (p

Contact dermatitis is a common issue in broiler chickens, reducing welfare and productivity. It is a condition affecting skin areas in contact with irritating or unsuitable material. Therefore, litter quality and type are important factors influencing the occurrence of contact dermatitis in broilers, including breast blisters. However, few studies have been focused on the depth of litter being used and reported different results. This study aimed to assess the effect of litter depth on the occurrence of breast blisters, and number and diameter of muscle fibres of the m. pectoralis major in broilers. The study included 120 broilers divided into four equal groups (n=30 each). Each group was housed on chopped straw at different litter depths (2 cm, 5 cm, 10 cm and 15 cm) during six-week fattening period. In all groups, stocking density was 30 kg/m2, the litter was not turned over, nor was new litter added throughout the fattening period. All broilers were housed in the same housing and managed in the same way. The occurrence of breast blisters was assessed in a slaughterhouse in all chickens by use of the Welfare Quality® protocol. Sample of the left m. pectoralis major was taken at a slaughter line, as well as from ten randomly selected chickens in each group. Statistica v. 13.4 software was used on data analysis. According to the results obtained, there were no differences (P>0.05) in the rate of breast blisters between the groups of broilers. Also, there were no between-group differences (P>0.05) in the mean number of muscle fibres of the m. pectoralis major, while the mean diameter of muscle fibres was higher (P

In this study, weight gains were compared between broilers reared at different litter types and stocking densities. The study included a total of 200 broilers during a 6-week fattening period assigned to four treatments. Two groups of broilers were reared at chopped straw, and the other two on sand, at low (12 chickens/m2) and high stocking densities (20 chickens/m2) (n=50 each group). Weight gain was calculated as a difference of mean initial and final body weights of ten randomly selected broilers from each group. Study results revealed broiler weight gain to be significantly lower (P

The aim of the study was to assess the possible effect of stocking density on the occurrence of footpad dermatitis and hock burns in broilers. The study was conducted in the conditions of commercial production in broiler housing at a family farm during 6-week fattening period. Broilers were divided into three groups of 50 animals each, all three groups raised on chopped straw but with different stocking density (12, 16 and 20 animals/m2). Litter moisture was measured and the occurrence of contact dermatitis on broiler legs assessed weekly, starting from week 2, in 10 broilers randomly selected from each group, according to the Croatian Veterinary and Food Safety Directorate instructions on post mortem inspection and result evaluation to identify the possible signs of poor housing conditions at a farm considering welfare of broilers raised for meat production. Study results showed that there was no significant difference among the three groups of animals according to the mean rate of leg lesions. Litter moisture during fattening period was higher with greater stocking density but there was no significant correlation between litter moisture and contact dermatitis occurrence. In conclusion, stocking density and litter moisture had no effect on the occurrence of footpad dermatitis and hock burns in broilers ; accordingly, the occurrence of these lesions could be controlled by appropriate production technology irrespective of stocking density.

Mliječne krave držane cijelo vrijeme u staji izložene su brojnim izazovima, kao što su ograničena mogućnost kretanja, nemogućnost izražavanja mnogih oblika vrsno specifičnog ponašanja, buka, te zdravstveni problemi, primjerice, mastitis i laminitis. Nadalje, skraćeno je vrijeme hranjenja, krave na pašnjaku pasu 6-12 sati, a u staji provedu hraneći se oko 4 sata dnevno. Višak vremena i osiromašeno okruženje često izazivaju dosadu, frustraciju i stereotipna ponašanja. Obogaćivanje okoliša odnosi se na preinaku uzgojnih uvjeta s ciljem poboljšanja bioloških funkcija životinja. Ono može umanjiti utjecaj stresora i pomoći kravama da se lakše nose s ograničenjima, prevenirati nepoželjna ponašanja, umanjiti rizike za pojavu bolesti, odnosno poboljšati njihovu dobrobit. Poznato je pet kategorija obogaćivanja okoliša: društveno, okupirajuće, fizičko, osjetilno i hranidbeno. Društveno obogaćivanje definirano je kao osiguravanje izravnog ili neizravnog (vizualnog, mirisnog ili slušnog) kontakta s ostalim jedinkama ili ljudima. Uređaji i oprema koji omogućavaju životinjama kretanje, vježbanje i razvoj kognitivnih sposobnosti pripadaju u tzv. okupirajuće obogaćenje. Fizičko obogaćenje uključuje osiguravanje dodatnog prostora, pregrada ili predmeta unutar nastambe što kravama povećava mogućnost istraživanja, hodanja ili skrivanja te ujedno rezultira smanjenom pojavnošću neprijateljskih ponašanja. Aktivaciju osjetila potiču osjetilna obogaćenja kao što su glazba, mirisi i ponajviše automatske četke za njegu. Hranidbeno obogaćenje podrazumijeva mogućnost izbora različitih vrsta krmiva ili promjenu načina hranjenja.

There is a growing concern for animal welfare worldwide, and veterinarians are increasingly expected to ensure and promote high standards of welfare of all animals. The aim of the present survey was to examine the attitudes of veterinary students in Croatia towards game animal welfare. The study included students of all years of the integrated undergraduate and graduate studies at the Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, in their first to sixth study years, whereby first-year students were surveyed twice, i.e. before and after attending the course on animal welfare (total sample 513 (93%) and 505 (91%) students, respectively). Student attitudes were assessed using a questionnaire containing a series of 5- point Likert scale questions. Study results showed no differences in first-year student attitudes after attending the course on animal welfare. However, first- to third-year students generally expressed significantly (P