Search

Cilj je ovog istraživanja prikazati političko-geografski razvoj prostora hrvatskog Podunavlja tijekom povijesti, kao i kontekstualizirati uzroke i posljedice graničnih mijena na razvoj hrvatske državnosti s posebnim naglaskom na narodnosni sastav stanovništva i suvremeni granični spor Hrvatske i Srbije na Dunavu. Istraživanje je provedeno analizom literature, kao i kartografskih prikaza uz usporedbu demografskih podataka nakon promjene uloge granice na Dunavu kao važnog dokaza uloge političko-geografskih čimbenika na promjene narodnosnog sastava. Rezultati istraživanja pokazali su kako je granica u hrvatskom Podunavlju bila podvrgnuta brojnim političko-geografskim čimbenicima koji su je pomicali, osobito u pravcu zapada. Također, promijenjena uloga Dunava kao državne granice od 1990., između Hrvatske i Srbije, uz poticaj velikosrpske agresije, utjecala je na promjenu narodnosnog sastava lijeve i desne obale Dunava. Nadalje, osobit poticaj rješavaju graničnog spora Hrvatske i Srbije bilateralnim putem može dati Međunarodni sud pravde, koji u svojoj praksi teži učvršćivanju granične crte na rijekama. The goal of this research is to show the political and geographical development of the Croatian Danube Region throughout the history as well as to contextualize causes and consequences of the change of the border which influenced the development of national sovereignty of Croatia. What is more, the emphasis is put on ethnic composition and on the contemporary Croatia-Serbia border dispute on the Danube river. The research was carried out through the analysis of the literature and cartographic representations alongside with the comparison of the demographic data after the change of the border’s role on Danube which serve as important evidence of how strong the political and geographical factors that had an influence on the border in Croatian Danube Region were. The results of this research show that the border in Croatian Danube Region was subjected to many political and geographical factors which moved the state line westward. Moreover, the Danube’s changed role as border since 1990 between Croatia and Serbia, encouraged by the Serbian aggression, had an influence on the ethnic composition on both sides of the river Danube. Furthermore, the International Court of Justice, which in its practice seeks to determine the border line on rivers, can encourage the two countries to settle their border dispute bilaterally.

Cilj ovoga rada bio je utvrditi koncentracije teških metala u tri komercijalne vrste gljiva: plemenita pečurka (Agaricus bisporus), bukovača (Pleurotus ostreatus) i shiitake (Lentinula edodes) uzgojene u Hrvatskoj te izračunati procjenu unosa toksičnih metala i doprinos u odnosu na toksikološke vrijednosti. Uzorkovanjem je obuhvaćeno 20 uzorka od svake vrste slučajnim odabirom. Analitički postupak za određivanje koncentracije teških metala je proveden na optičkom emisijskom spektrometru s induktivno spregnutom plazmom - ICP-OES, dok je koncentracija žive određivana na živinom analizatoru AMA-254, direktnim spaljivanjem uzoraka u atmosferi bogatoj kisikom. Statistička obrada rezultata je provedena primjenom softverskog paketa SAS V9. Najviša prosječna koncentracija željeza (60,04 mg*kg-1), cinka (53,64 mg*kg-1), bakra (7,06 mg*kg-1) i žive (2,27 µg*kg-1) utvrđena je u vrsti Agaricus bisporus. Značajno najveća (P, The aim of this paper was to determine the concentration of heavy metals in three commercial mushroom species: Agaricus bisporus Imbach, Pleurotus ostreatus (Jacq. ex Fr.) P.Kumm. and Lentinula edodes (Berk.) Pegler in Croatia and calculate the estimation of toxic metals inputs and contribution to toxicological values. Twenty samples of each mushroom species were selected randomly. Heavy metal analysis were carried out on an optical emission spectrophotometer with inductively coupled plasma - ICP-OES. Mercury concentration was determined on the mercury analyzer AMA-254 by direct combustion of samples in a rich oxygen atmosphere. Statistical analysis of results was carried out using software package SAS V9. The highest average concentration of iron (60.04 mg*kg-1), zinc (53.64 mg*kg-1), copper (7.06 mg*kg-1) and mercury (2.27 μg*kg-1) was determined in Agaricus bisporus. Significantly (P

Cilj ovoga rada bio je utvrditi koncentracije teških metala u tri komercijalne vrste gljiva: plemenita pečurka (Agaricus bisporus), bukovača (Pleurotus ostreatus) i shiitake (Lentinus edodes) uzgojene u Hrvatskoj te izračunati procjenu unosa toksičnih metala i doprinos u odnosu na toksikološke vrijednosti. Uzorkovanjem je obuhvaćeno 15 uzorka od svake vrste slučajnim odabirom. Analitički postupak za određivanje koncentracije teških metala je proveden na optičkom emisijskom spektrometru s induktivno spregnutom plazmom - ICP-OES, dok je koncentracija žive određivana na živinom analizatoru AMA-254, direktnim spaljivanjem uzoraka u atmosferi bogatoj kisikom. Statistička obrada rezultata je provedena primjenom softverskog paketa SAS V9. Metali su ustanovljeni u rasponima (mg kg-1): Fe 15, 31 – 47, 27 ; Zn 29, 65 – 58, 22 ; Cu 0, 47 – 11, 00 ; (µg kg-1): Hg 0, 91 – 3, 11 ; P 2, 94 – 31, 21 ; Cd 56, 33 – 177, 40 ; As 36, 30 – 185, 63. Najviša prosječna koncentracija željeza (40, 04 mg kg-1), cinka (53, 64 mg kg-1), bakra (7, 06 mg kg-1) i žive (2, 27 µg kg-1) utvrđena je u vrsti Agaricus bisporus. Značajno najveća (p