Search

Uvod: Kompetencije označavaju skup znanja i vještina te samostalnost i odgovornost, uključujući vrijednosti, želje i navike koje medicinskoj sestri edukatoru omogućavaju učinkovito djelovanje u obrazovanju medicinskih sestara i edukaciji zdravih i bolesnih u unaprjeđenju i očuvanju zdravlja. Cilj: Prikazati kompetencije medicinske sestre edukatora Razrada: Posebnost kompetencija medicinske sestre edukatora jest u poticanju i razvijanju kompetencija podučavanih učenika/studenata sestrinstva te zdravih i bolesnih u unaprjeđenju i očuvanju zdravlja. Ishodi učenja, kompetencije učenika/studenata te zdravih i bolesnih korisnika određuju potrebne kompetencije medicinske sestre edukatora. Kompetencije edukatora i njegov rad stavljeni su u kontekst cjeloživotnog učenja i povezane s EU kvalifikacijskim okvirom. Područja su kompetencija medicinske sestre edukatora: stručno-profesionalno, pedagoško, didaktičko, istraživačko. Stručno-profesionalne kompetencije obuhvaćaju znanja i vještine određene Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija te spoznajama i postupcima planiranja, organiziranja, provođenja i procjene kvalitete provedene zdravstvene njege te interdisciplinarnim poznavanjem struke. Svjetska je zdravstvena organizacija definirala ključne kompetencije medicinske sestre edukatora koje osiguravaju postizanje visoke kvalitete obrazovanja medicinskih sestara. Kompetencije obuhvaćaju: teoriju i načela učenja odraslih, kurikulum i implementaciju, sestrinsku praksu, istraživanja i dokaze, komunikaciju, suradnju i partnerstvo, etička/pravna načela i profesionalnost, praćenje i vrednovanje, management te vodstvo i zagovaranje. Prema Eurydice, minimalne su vještine koje stručni učitelj/nastavnik mora imati: primjena novih informacijsko- komunikacijskih tehnologija, menadžment i administrativni poslovi, primjerena pomoć učeniku/studentu, komunikacija s učenicima/studentima i upravljanje njihovim ponašanjem, rješavanje problema bez sukoba. Uspješan edukator ima povjerenje u svoju struku, znanja i vještine kojima raspolaže, učenikove/studentove sposobnosti za učenje i promjenu, važnost obrazovanja za osobni i društveni razvoj te napredak, što značajno utječe na kvalitetu podučavanja i učenja u školi, kliničkom okruženju i zajednici. Zaključak: Kompetentna medicinska sestra edukator temeljni je preduvjet za učinkovito obrazovanje medicinskih sestara i edukaciju zdravih i bolesnih u unaprjeđenju i očuvanju zdravlja.

Cilj: Ispitati stavove medicinskih sestara/tehničara prema istraživanju u sestrinstvu. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 298 ispitanika, od toga 122 (40, 9 %) iz Kliničkog bolničkog centra Osijek i 176 (59, 1 %) iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Kao instrument istraživanja upotrijebljen je upitnik koji je sadržavao demografske podatke o ispitanicima te stavove medicinskih sestara prema istraživanju, Boothova skala („Boothe's Attitudes on Nursing Research Scale“) – prilagođena inačica Bostrom A. C., Cronbach Alpha 0, 927. Numerički su podatci opisani medijanom i granicama interkvartilnog raspona. Razlike numeričkih varijabli ispitane su Mann-Whitneyjevim U testom i Kruskal-Wallisovim testom. Istraživanje je provedeno u KBC-u Osijek i SKB- i Mostar od ožujka do srpnja 2018. godine. Rezultati: Postoji razlika u stavovima prema istraživanju između medicinskih sestara iz Osijeka i Mostara (P

Svrha istraživanja. Zadovoljstvo bolesnika pruženom skrbi jedan je od ishoda kvalitete skrbi. Procjena je zadovoljstva bolesnika zastupljena u zdravstvenim ustanovama koje teže povećati svoju učinkovitost i opravdati povjerenje bolesnika koji traže njihove usluge. Zadovoljstvo je korisnika zdravstvenom zaštitom mjera njegove percepcije o kvaliteti zdravstvene zaštite. Mjerenje je zadovoljstva korisnika dio društvene participacije u ukupnom zdravstvenom sustavu. Cilj. Ispitati zadovoljstvo bolesnika zdravstvenom skrbi, komunikacijom djelatnika prema bolesniku, smještajem, čistoćom i prehranom tijekom hospitalizacije. Ispitanici i metode. U istraživanju je sudjelovalo 311 ispitanika, 141 (45, 3 %) muški i 170 (54, 7 %) ženskih, starijih od 18 godina hospitaliziranih u SKB Mostar. Kao instrument istraživanja rabljen je upitnik koji je sadržavao demografske podatke o ispitanicima te standardizirani upitnik “HCAHPS Survey” s 28 čestica na četiristupanjskoj i jednom na desetstupanjskojLikertovoj skali. Rezultati. Ispitanici su zadovoljstvo komunikacijom procijenili srednjom ocjenom 3, 7. Postoji razlika u zadovoljstvu bolesnika u podskali odgovornost bolničkog osoblja s obzirom na spol (p = 0, 042). Muškarci su zadovoljniji = 3, 6) u odnosu na žene = 3, 5). Utvrđena je značajna razlika u procjeni komunikacije medicinskih sestara prema vrsti odjela (p = 0, 006). Ispitanici s nekirurških odjela zadovoljniji su komunikacijom ( = 3, 8), mirom i tišinom u bolničkom okruženju ( = 3, 4) od ispitanika s kirurških odjela. Informacije o načinu života i skrbi nakon otpusta iz bolnice dobilo je ukupno 188 (60, 5%) ispitanika, dok njih 123 (39, 5%) informacije nisu dobili. Prehranom u bolnici zadovoljno je 242 (77, 8%) ispitanika, a 69 (22, 1%) nije. Utvrđena je razlika u čestici „Biste li ovu bolnicu preporučili svojim prijateljima i obitelji?“ prema iskustvu liječenja u drugim bolnicama (p = 0, 038). Ispitanici bi liječeni u drugim bolnicama „ovu bolnicu preporučili svojim prijateljima i obitelji“ = 3, 8) u odnosu na one koji nisu = 3, 7). Ispitanici su ukupno ocijenili bolnicu srednjom vrijednosti 8, 7. Zaključak. Ispitanici su zadovoljni komunikacijom djelatnika, smještajem, čistoćom i prehranom tijekom hospitalizacije.

Svrha istraživanja. Jedno od pet područja koja obilježavaju profesiju jest stupanj organiziranosti profesije i socijalizacija. Profesionalna je udruga bitna za proces profesionalizacije. Sestrinstvo u BiH bilježi profesionalnu organiziranost od 1929. godine. Na profesionalnu socijalizaciju utječu stavovi. Cilj. Ispitati stavove medicinskih sestara prema Udruženju medicinskih sestara/tehničara Federacije BiH (UMSFBIH). Ispitanici i metode. U istraživanju je sudjelovalo 177 ispitanika, 125 (70, 6 %) iz Mostara i 52 (29, 4 %) iz Goražda. Kao instrument istraživanja rabljen je upitnik koji je sadržavao demografske podatke o ispitanicima te 15 tvrdnji/stavova na petstupanjskoj Likertovoj skali. Istraživanje je provedeno u SKB Mostar i KB Goražde u veljači i ožujku 2016. godine. Rezultati. Od ukupnog broja ispitanika, 120 (67, 8 %) su članovi UMSFBIH, a 57 (32, 2 %) nisu. Srednja vrijednost kognitivne sastavnice stava iznosi 3, 97, emocionalne 4, 32 i bihevioralne 3, 97. Postoji statistički značajna razlika između ukupnih stavova ispitanika koji su članovi UMSFBIH i ne članova (p

Through the treatment of anaemia in dialysis patients part of the iron ions remain free in the serum which is at the bacterias disposal for growth and the strengthening of their virulence. The linear relation of the increased serum iron level and tissue iron stores in the body and the infection incidence in dialysed patients has become more emphasised. The need of a clearly defined upper threshold of the serum iron concentration limit has been mentioned in scientific journals intensely, and consequently the demand for more precise professional instructions for anaemia treatment. For the purpose of participating in these professional and scientific discussions, we have observed the relation between the iron overload of the organism and complication incidence in 120 of our haemodialysis uremic patients, with special emphasis on infections. It has been established that the sepses incidence is much higher in patients with a serum ferritin concentration above 500 microg/L, than in those patients with a ferritin level lower than the mentioned value (Chi2 = 7.857, p = 0.005). The incidence of vascular access infection is significantly higher in those patients with a serum ferritin level above 500 microg/L than in those patients with a ferritin level lower than the mentioned value (Chi2 = 23.186, p = 0.001). Furthermore, it has been determined that the incidence of total infection in patients is 3.8 episodes per 100 patients months, which is in accordance to the referral values of other authors. CONCLUSION--In the analysis of the achieved results, it has been determined that the infection incidence is significantly higher in dialysed patients with a serum iron level higher than 500 microg/L, than in those patients with lower values.

Uvod: Europski kvalifikacijski okvir predstavlja poveznicu nacionalnih kvalifikacijskih sustava zemalja članica Europske unije s ciljem usporedbe razine kvalifikacija među članicama kako bi se ujednačilo tržište rada unutar EU ali i poticalo građane na cjeloživotno obrazovanje bilo u formalnom, neformalnom ili informalnom učenju. Razrada: Prema navedenom, nacionalni kvalifikacijski sustavi trebaju biti povezani s razinama Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) prema transparentnoj metodologiji uz sudjelovanje svih zainteresiranih dionika, što se može osigurati uz pristup informacijama i smjernicama o Europskom kvalifikacijskom okviru i nacionalnim kvalifikacijskim sustavima. Republika Hrvatska je stoga donijela Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) koji predstavlja uređeni sustav kvalifikacija kojim se osigurava pristupanje, stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija osiguravajući time povezivost s EQF te time posredno i s ostalim nacionalnim kvalifikacijskim sustavima. Kako bi se osigurala povezivost ustrojava se Registar HKO koji se sastoji od tri podregistra: skupova ishoda učenja (stečene kompetencije), standarda zanimanja (popis poslova i kompetencija u određenom zanimanju) i standarda kvalifikacija (sadržaj i struktura određene kvalifikacije zasnovane na objedinjenim skupovima ishoda učenja). Zaključak: Obzirom na ciljeve projekta „Razvoj i unapređenje studijskih programa sukladno HKO-u na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli“ rad analizira dokumente vezane uz standard zanimanja medicinske sestre/tehničara opće njege (razina 4.2 HKO), standard zanimanja prvostupnika/ce sestrinstva (razina 6 HKO) i magistra/ce sestrinstva (razina 7.1 HKO) gdje rezultati upućuju na postojanje određenog stupnja kompleksnosti između razina standarda zanimanja obzirom istima se definiraju ključni poslovi i kompetencije, te posljedično znanja, vještine i razine samostalnosti u obavljanju zadaća te ujedno i osigurala usporedivost zanimanja u sestrinstvu s ostalim zemljama članicama Europske unije.

Uvod: Promjene u okviru sustava zdravstvene zaštite uvjetuju promjene svih dionika tog sustava. Sestrinstvo mora pružiti sveobuhvatnu zdravstvenu njegu koja pruža zadovoljenje složenih potreba pacijenta što uvjetuje unapređenje sestrinskih kompetencija što je potencirano navedenim promjenama. Cilj: Prikazati važnost razvoja sestrinskih kompetencija koje su uključene u teoriju i praksu sestrinstva te djeluju kao poveznica tih područja. Razrada: Sestrinstvo teži pružanju zdravstvene njege utemeljene na profesionalnom znanju i vještinama što uključuje sposobnost suradnje sa drugim zdravstvenim radnicima, razvijanje interpersonalnih odnosa, edukaciju i poučavanje, menadžment zdravstvene njege, osiguranje sigurnosti i učinkovitosti zdravstvene njege te proširenje kapaciteta sestrinstva. Sve navedeno traži definiranje širokog spektra sestrinskih kompetencija. Sestrinska kompetencija temeljna je sposobnost medicinske sestre koja je potrebna za ispunjavanje sestrinskih odgovornosti stečena iskustvom i učenjem. Uspostavljanje temeljitog i djelotvornog programa razvoja i definiranja sestrinskih kompetencija od presudnog je značenja za razvoj sestrinstva, pružanje kvalitetne zdravstvene njege i ispunjavanje standarda profesije koji od nas očekuju regulatorna tijela. Da bi to postigli nužno je da medicinske sestre unaprijede svoje kompetencije i koriste ih u praksi. Postići kompetentnost za određenu aktivnost uključuje složen koncept koji sama kompetencija sadrži, a to su biheviorizam, osobine i holizam, što znači da kompetencija uključuje sposobnost obavljanja temeljnih vještina, znanje, vještine kritičnog razmišljanja i zaključivanja, te usvojene stavove i vrijednosti koje su potrebne u određenim kontekstima. U razvoju sestrinske kompetencije moraju integrirano djelovati obrazovni sustav koji će modificirati ishode određenog predmeta i njegovu strukturu te sestrinska klinička praksa koja će omogućiti razvoj kompetencija. Sve navedeno traži definiranje kompetencija koje su jednostavne i razumljive. Zaključak: Sestrinska kompetencija je temeljna sposobnost koju medicinska sestra treba imati da bi ispunila sestrinsku odgovornost i postigla ciljeve zdravstvene njege. Zbog toga je važno jasno definirati sestrinske kompetencije kako bi bili temelj za nastavne planove, programe te unapređenje sestrinske prakse.