Search

Pretpostavke i aproksimacije se prečesto susreću u Fizici. Zbog čega su toliko potrebne? Jednostavan razlog je taj što je svaki stvarni sustavi u prirodi previše složen da bi ga Fizika mogla analizirati točno u svakom detalju. Za makroskopski sustavi, općenito, trebamo velik broj varijabli koje ga mogu u potpunosti opisati, čak i ukoliko mu zanemarimo građu. Iako se situacija u školstvu polako mijenja, tradicionalni nastavni proces temelji se na dobro definiranim problemima. S druge strane, znanstvena istraživanja, usredotočuju se na loše definirane probleme kod koji ne postoji točno definiran skup koraka koje znanstvenici slijede kao niti jedan univerzalni put koji i nepogrešivo vodi znanstvenom znanju. Iz toga proizlazi zaključak da tradicionalni STEM kurikulum uči znanja i vještine koji nisu dovoljni da bi učenici mogli riješavati stvarne probleme koji uključuju pretpostavke. Budući da se toliko udžbenika temelji na dobro definiranim problemima, u ovom radu dajemo osvrt na udžbenike za srednje škole te naglašavamo potrebu za novom generacijom kurikularni materijala koji se temelje na složenim stvarnim scenarijima ili barem uključuju širok spektar problema koji uključuju pretpostavke.

Što napraviti kako bi obrazovni sustav što bolje pratio promjene u društvu i tehnologiji? Današnje doba je digitalno i jako ga je teško zamisliti bez primjene tehnologija. Ipak, ona nije na pravi način integrirana u školski sustav. Način učenja i poučavanja nije se bitno promijenio, ali životom uz tehnologiju promijenio se način razmišljanja. Učenje temeljeno na igrama metoda je poučavanja koja uravnotežuje obrazovne materijale sa strategijama, pravilima i socijalnim aspektima igranja igre. Mnoge edukativne igre izlažu učenike ciljanim sadržajima kroz stvarne situacije i pomažu učenicima da razviju ključne životne vještine [1]. Učenje temeljeno na igrama omogućava učenicima da se na razigran i dinamičan način bave standardnim konceptima. U ovom radu prikazani su rezultati primjene jednog takvog modela u kojem su učenici osmog razreda osnovne škole primjenjivali Microsoft Minecraft Education u nastavi fizike, u temi Gibanje i sila, kao i razlike u mogućnostima izmjene informacija te različitim vrstama kognitivnih sposobnosti eksperimentalne i kontrolne skupine. Učenici u jednom razredu (eksperimentalna skupina), koristili su materijale za učenje temeljene na igri Microsoft Minecraft Education ; učenici u drugom razredu (kontrolna skupina), koristili su materijale za učenje koji se ne temelje na igrama. Rezultati su otkrili da je eksperimentalna skupina imala veću mogućnost izmjene informacija o relevantnim sadržajima što je pozitivno utjecalo na učenike eksperimentalne skupine koja je bila znatno više zainteresirana, koncentrirana i sposobna kontrolirati svoje učenje. Rezultate primjene modela poučavanja temeljimo na provedenim anketama među učenicima te rezultatima provedenog formativnog i sumativnog vrednovanja.