Search

Stavovi studenata prema vježbanju istraženi su na uzorku od 109 studenata 1. i 2. godine, opredijeljenih za programe u sportskoj dvorani: odbojku, košarku ili nogomet. Ispitanici su ispunili adaptirani upitnik uživanja u vježbanju. Provedena je faktorska analiza upitnika kojom su dobivena četiri faktora: zdravstveni motiv vježbanja, intrinzička, ekstrinzička i socijalna motivacija. Zaključje se kako upitnik zadovoljava kriterije za interpretaciju, studenti su dominantno motivirani za vježbanje radi zdravlja (kondicijsko i estetsko oblikovanje tijela), a 19% studenata vježba isključivo radi potpisa iz kolegija.

Tjelesna neaktivnost sveprisutna je u današnjem načinu života što se reflektira i na školsku populaciju. Djeca sjede u školi, dok uče i pišu zadaće, u slobodno vrijeme gledaju televiziju i rade ili se zabavljaju na računalima odnosno mobilnim telefonima. Takav trend odrazio se na antropološki status učenika, u ovom slučaju motoričke sposobnosti, konkretnije eksplozivnu snagu tipa skočnosti, koja se procjenjivala testom MSDM. Prema rezultatima postignutim u ovom testu, vrijednosti i negativni trend koji se predviđa u spomenutoj motoričkoj sposobnosti, trebali bi zabrinuti struku, kao i cjelokupnu javnost. Cilj nam je programirati i provoditi kineziološke aktivnosti koje će djelovati na poboljšanje svih motoričkih sposobnosti te one aktivnosti koje će paralelno djelovati na oblikovanje mišićne mase i na redukciju potkožnog masnog tkiva. Rezultati u radu nam mogu poslužiti kao temelj planiranja daljnjih mjera koje treba poduzeti kako bi u budućnosti zaustavili ovaj pad motoričke sposobnosti. Zasigurno bi pozitivan učinak na cjelokupni psiho-fizički status učenika imalo povećanje satnice nastave tjelesne i zdravstvene kulture, kao zapošljavanje profesora fizičke kulture u nižim razredima osnovne škole, koji bi u tom razdoblju života djeteta znatno više pridonijeli razvoju motoričkih sposobnosti. U tom slučaju izostao bi ovakav negativni trend smanjenja motoričkih sposobnosti kod učenika 5. razreda.

The aim of this research was to establish exercise attitude differences in female students of Economy Faculty at University of Zagreb. The research study included sample of 332 first and second year female college students who, within mandatory PE course, chose different exercise programs: volleball, basketball or aerobics. The intrinsic motivation inventory (McAuley et al., 1989) with 18 items in which all of the items employed were scored on a five-degree type of Likert scale was used to estimate exercise attitudes. The differences between participants' samples were tested by discriminant analysis. The obtained results showed how, in the intrinsic motivation inventory, one discriminant function successfully differed analyzed students' groups according to chosen exercise program. However, none of the variables was found to be particularly contributing to the differences between groups. Some variables slightly contributed to students' exercise efforts and, at the same time, to the indiference towards exercise success. Volleyball and basketball engaged students seemed to show less effort and an opinion of not being successful at exercising, in contrast to students who chose aerobics program. It can be concluded how in PE classes at Economy Faculty at University of Zagreb more incentive should be placed on exercising and perfecting volleyball and basketball elements and skills, along with introducing the collegiate competitions. It should also be noted that students are foremost oriented at their personal contribution, skills amelioration and group unity, that is, on intrinsic motivation.

Na uzorku od 109 studenata Ekonomskog fakulteta Zagreb, 1. i 2. godine studija proveden je motivacijski upitnik sportske orijentacije od 25 čestica. Svi ispitanici podijeljeni su u 3 kategorije, obzirom na kineziološku aktivnost kojom se bave na nastavi TZK na fakultetu: odbojka (8 ispitanika), košarka (43 ispitanika) i nogomet (58 ispitanika). Primijenjena je diskriminacijska analiza za obradu podataka. Grupe se statistički značajno razlikuju najviše u česticama koje opisuju motiv kompetitivnosti i usmjerenosti na cilj. Nogometaši ne uživaju u međusobnom natjecanju i svrha njihova vježbanja nije postavljanje posebnih ciljeva, za razliku od odbojkaša i košarkaša. Čini se da nastavu TZK ne treba suviše usmjeravati prema natjecateljskim oblicima sportskih igara.

Na uzorku od 332 studentice Ekonomskog fakulteta Zagreb, 1. i 2. godine studija proveden je motivacijski upitnik sportske orijentacije od 25 čestica. Sve ispitanice podijeljene su u 3 kategorije, obzirom na kineziološku aktivnost kojom se bave na nastavi TZK na fakultetu: odbojka (117 ispitanica), košarka (35 ispitanica) i aerobika (180 ispitanica). Primijenjena je diskriminacijska analiza za obradu podataka. Grupe se statistički značajno razlikuju najviše u česticama koje opisuju motiv kompetitivnosti. Odbojkašice su odstupile od košarkašica i studentica aerobika u smjeru isključive orijentiranosti na motivaciju i uspjeh u natjecanjima. Čini se da nastavu TZK ne treba suviše usmjeravati prema natjecateljskim oblicima sportskih igara.

Samoobrana označava pravo na nekažnjen postupak pri korištenju mogućnosti obrane samoga sebe od djelovanja napadača. Definira se i kao izbjegavanje i sprječavanje napada na mentalni ili fizički integritet osobe (Hanks 2009). Napad može biti fizičke ili psihičke prirode. Pri samoobrani je iznimno dozvoljeno koristiti silu, ali samo u onoj mjeri u kojoj je potrebna za obranu. Pravo na samoobranu također je utemeljeno i u međunarodnim pravu (Kopel 2008). Važan je činjenica kako mladi percipiraju samoobranu te njezina važnost u vremenima kada je nasilje sveprisutno u svakodnevnom životu. Stoga je i cilj rada bio utvrditi kako studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu percipiraju znanja i vještine iz područja samoobrane te utvrditi postoje li razlike u stavovima između spolova. Stavovi su se procjenjivali preko anketnog upitnika od 15 tvrdnji i upita (Sertić i sur. 2009). Uzorak ispitanika činilo je 272 studenata, od čega 185 studentica i 87 studenata Ekonomskog fakulteta. Diskriminacijskom analizom utvrđeno je da se dvije grupe ispitanika razlikuju prema stavovima o samoobrani procijenjenih na temelju 11 pitanja u anketnom upitniku. Položaji centroida grupa u prostoru diskriminacijskih funkcija ukazuju da postoji statistički značajna razlika o stavovima prema samoobrani između studentica i studenata.

Studenti Ekonomskog fakulteta Zagreb sudjeluju u natjecanjima Sveučilišnog Prvenstva i na sportskim turnirima u zemlji i inozemstvu. Uz rad u Timovima i na drugim projektima, aktivni su sudionici u promociji Društva. Posebna briga posvećuje se i rekreaciji profesora i djelatnika Ekonomskog fakulteta. Potpora Uprave fakulteta je presudna.

Ekonomski fakultet u Zagrebu osnovao je sportsku udrugu pod nazivom "Športsko drušvo Ekonomskog fakulteta - ŠDEF" s ciljem unapređenja razine sportskih dostignuća studenata, te potrebom za kvalitetnijim trenažnim i materijalnim uvjetima. U radu je prikazan ustroj, marketinške aktivnosti, te natjecateljski rezultati udruge.

Nakon dugotrajnog sjedećeg položaja tijela u kojem je otežan rad krvotoka, probavnog i dišnog aparata, osjećaju mišićne slabosti i umora, te bola u donjem dijelu kralježnice, uz sklonost povećanja naslaga masnog tkiva, koje dodatno opterećuje krvotok i zglobove, tijelo će biti zahvalno na nekoliko vježbi, pa makar i na radnom stolcu. Uz primjere jednostavnih vježbi 60-sekundnog aerobika i dodatnih vježbi na radnom mjestu nastoji se skrenuti pozornost svih dobnih kategorija na potrebu čovjeka za aktivnim odnosom prema osobnoj rekreaciji.

Stavovi su istraženi na uzorku od 332 studentice i 109 studenata redovito upisanih na 1. i 2. g. studija slobodno opredijeljenih za različite programe vježbanja. Ispitanici su ispunili 3 motivacijska upitnika: upitnik sportske orijentacije, upitnik intrinzičke motivacije i adaptirani upitnik uživanja u sportu. Razlike između ispitanika različitih sportskih programa testirane su diskriminacijskom analizom, posebno za studentice i posebno za studente, a za treći upitnik provedene su dodatno i dvije faktorske analize. Temeljem dobivenih rezultata predlažu se korekcije organizacije nastave Tjelesne i zdravstvene kulture na EF u Zagrebu.

Na uzorku od 76 ispitanica (14 ritmičarki iz Kluba i 62 studentice Kineziloškog fakulteta Zagreb)provedeno je istraživanje anketnim upitnikom od 10 varijabli vezanih za stavove o korištenju video i audio snimaka u ritmičkoj gimnastici. Interpretacija dobivenih rezultata provela se analizom distribucija frekvencija, analizom deskriptivne statistike varijabli, te standardizacijom podataka.

Osnovna gibanja tijela: hodanje, plesni koraci, trčanja, gibanja u prostoru, poskoci, skokovi, okreti, izdržaji, pokreti rukama, balet, pokreti tijelom. Program vijačom i loptom.

U nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture na Ekonomskom fakultetu posebna važnost pridaje se održavanju koordinacijskih sposobnosti studenata, upotrebom različitih metodskih sadržaja i postupaka: elementarne igre, kretnje sa i bez pomagala, poligoni. No, aktivnost samo u okviru satova nastave, vjerojatno nije dovoljna. Poželjno je obogaćivati fond motoričkog znanja, kako ne bi došlo, nakon dužeg vremenskog razdoblja neobučavanja novim kretnjama, do smanjenja sposobnosti.

Umjetničko klizanje spada u grupu polistrukturalnih – konvencionalnih sportova acikličkog gibanja u skladu s estetskim zahtjevima. Trening eksplozivne snage s metodom dubinskih skokova bitno utječe na pripremljenost klizača za izvođenje zahtjevnih skokova s rotacijama oko svoje osi. Za razvoj eksplozivne snage nogu, uz primjer treninga korištenjem metode dubinskih skokova u sportskoj dvorani, nastoji se doprinijeti transformaciji skočnosti, jednoj od važnijih motoričkih sposobnosti u umjetničkom klizanju.

Na uzorku od 22 ispitanika, 10 muškog spola prosječne dobi 62 g. i 12 ženskog spola prosječne dobi 70 g., proveden je upitnik o zdravstvenom statusu i tjelesnoj aktivnosti. Uvidom u osnovnu statistiku ponuđenih čestica upitnika i subjektivne zdravstvene probleme osoba treće životne dobi, rezultati ukazuju na manjak organiziranih programa vježbanja i potrebu šire edukacije, po mogućnosti u blizini mjesta stanovanja.

Provedba programa Tjelesne i zdravstvene kulture od predškolskih ustanova do fakulteta, obzirom na kadar i materijalne uvjete. Prijedlog posebnog programa: za studente oštećenog zdravlja (za svako „srodno“ oboljenje, posebno) ; obuka neplivača za sve studente, svih Sveučilišta ; uvođenje dodatnih sportova: skijanje, veslanje, tenis, klizanje...

Dijagnostika stanja i uspjeha sportaša Ekonomskog fakulteta Zagreb na Sveučilišnom Prvenstvu u ak. god. 1999/2000. Dijagnostika nedostataka: u provedbi treninga sportskih ekipa (termini treninga, rekviziti) ; motivacijskoj nagradi sudionika i organizatora sporta na fakultetu ; državnom Prvenstvu ; medijskoj popraćenosti. Moguća perspektiva i zaključak.

Uvidom u zakonske propise (Ustav RH i Zakon o visokim učilištima) i njihovoj neposrednoj primjeni, vezano za reguliranje sporta općenito i sporta i nastave na Sveučilištu, primjećuje se pomanjkanje materijalnih sredstava, neopravdane norme i standardi u izgradnji športskih objekata, nerealna opterećenja nastavnika i norme sati, u odnosu na broj polaznika u grupi. Predlaže se mobilizacija eksperata struke za izradu niza dokumenata.

Predlaže se kompjuterizacija Katedre za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu na Ekonomskom fakultetu Zagreb zbog najmanje pet velikih skupina studenata u evidenciji: studenti koji redovno pohađaju nastavu, liječnički oslobođeni studenti, oslobođeni studenti – aktivni sportaši, studenti koji treniraju i nastupaju na Sveučilišnim Prvenstvima, studenti viših godina koji na nastravu dolaze fakultativno. Mogućnosti za provjeru i praćenje statusa svake pojedine skupine studenata.

U radu je prikazan model primjene tjelesne aktivnosti za starije osobe u funkciji očuvanja zdravlja. Primijenjene su prilagođene gimnastičke vježbe uz glazbu, na uzorku od 27 ispitanika, prosječne dobi 75 godina. Ispitanici su bili štićenici Doma za starije osobe u Zagrebu. Na kraju programa proveden je upitnik o stavu ispitanika prema provedenom vježbanju. Statistička analiza pokazala je visoku ocjenu programa, posebno kao mogućnost da se aktivnost nastavi izvoditi.

U radu su prikazani primjeri igara i nadmetanja u ritmičkoj gimnastici bez sprava i sa spravama (lopta, vijača, obruč, čunjevi, traka), koji će izazvati radost, smijeh i unutarnje zadovoljstvo, provodi li se s djecom ili starijom ženskom populacijom.

Neka istraživanja (Findak, 1979. i 1992.) pokazala su da je gubitak vremena za evidenciju polaznika nastave Tjelesne i zdravstvene kulture, kako u školama, tako i na fakultetima, znatan. U cilju racionalnog korištenja vremena za nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture u velikim grupama, predlaže se uvođenje Kartona i uređaja za evidenciju dolazaka. Na ulasku u novo tisučljeće, potrebno je modernizirati i usavršiti mogućnosti evidencije prisutnosti studenata na nastavi, kao jedinom preduvjetu za dobivanje potpisa iz Kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura, na fakultetu, korištenjem tehničkih pomagala, koja su sve više dostupna.

Na uzorku od 380 studenata, oba spola i svih godina studija Medicinskog fakulteta Zagreb, proveden je anoniman anketni upitnik od 7 čestica o stavu prema nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture, sadržajima, nastavniku, osobnim interesima i motivima, nasilju kroz nastavu i prijedlozima. Dobiveni rezultati sadrže dragocijene informacije za bolju organizaciju nastave, komunikaciju sa studentima o izboru sadržaja, opterećenju i motivaciji.

Učitelj plesa i mačevanja Josip Kramaršek (1901.-1966.) bio je preteča novog športa estetske gimnastike, moderne gimnastike, ritmičko-športske gimnastike. Uz kratku povijest razvoja današnje ritmičke gimnastike i osvrt na djela: Estetska gimnastka (1952) i Teorija i metodika estetske gimnastike (1959), Josip Kramaršek je bio uzor i inspiracija, daleko ispred svog vremena.