Search

U radu je dat prikaz proizvodnje suncokreta u svijetu i Europskoj uniji u višegodišnjem razdoblju. Istaknute su zemlje najveći proizvođači ove uljarice te evidentan trend znatnog porasta proizvodnje. Kada je riječ o Republici Hrvatskoj analizirana je proizvodnja suncokreta od 30-tih godina prošlog stoljeća do danas. Konstatirana je varijabilnost kako u pogledu površina tako i u pogledu prinosa zrna te spomenuti preduvjeti koji upućuju da se u Hrvatskoj suncokret može sijati na znatno većim površinama. Na kraju je dat pregled hibrida suncokreta koje Poljoprivredni institut Osijek preporučuje u sjetvi 2022. godine.

Unazad nekoliko godina na području sjeverozapadne Hrvatske povećava se zanimanje poljoprivrednih proizvođača za uzgojem suncokreta. Stoga je u organizaciji Ministarstva poljoprivrede proveden trogodišnji komparativni pokus (2020.-2022.) na dvije lokacije: u Osječko-baranjskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, u kojem su testirani hibridi suncokreta zastupljeni na tržištu Republike Hrvatske. U sve tri godine na lokaciji u Osječko-baranjskoj županiji testirano je nekoliko hibrida više nego u Koprivničko- križevačkoj županiji. Cilj pokusa je bio procijeniti: 1.) visinu i stabilnost količine i kvalitete zrna hibrida, 2.) adaptabilnost hibrida i 3.) iskoristivost potencijala uzgojnog područja odgovarajućim hibridom. Agroekološki uvjeti uzgoja suncokreta međusobno su se razlikovali na lokacijama tijekom tri ispitivane godine. Analizirana su svojstva: urod, hektolitarska masa, masa 1000 zrna, vlaga zrna i sadržaj ulja. Rezultati istraživanja ukazuju na razlike u vrijednostima svih analiziranih svojstava po lokacijama, godinama i hibridima. Postignuti rezultati smjernica su izbora/preporuke odgovarajućih hibrida u komercijalnoj proizvodnji. Također se može zaključiti da agroekološki uvjeti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj omogućuju uzgoj ranih hibrida suncokreta zadovoljavajuće razine uroda i kakvoće. Rezultati trogodišnjeg istraživanja suncokreta dokazuju da je moguće tradicionalno područje uzgoja suncokreta u istočnoj Hrvatskoj uspješno proširiti prema zapadnim područjima Republike Hrvatske.

Folijarna gnojidba je dopunska gnojidba kojom se biljkama preko listova dodaju neophodna hraniva. Poseban značaj folijarne gnojidbe je u nepovoljnim uvjetima proizvodnje kada biljna hraniva nisu u pristupačnom obliku. S ciljem utvrđivanja utjecaja različitih folijarnih gnojiva na urod zrna, postavljen je poljski pokus u Osijeku prema slučajnom bloknom rasporedu, u tri ponavljanja. U istraživanju su bila tri hibrida suncokreta Poljoprivrednog instituta Osijek: Apolon, Luka i Matej. U tri tretmana su korištena folijarna gnojiva: Novalon 12-48-6+TE (T1-1), Novalon 20-20-20+TE (T2-1) i Novalon 15- 5-35+TE (T3-1). U sljedeća tri tretmana (T1-2, T2-2 i T3-2), uz navedena folijarna gnojiva korišten je Bioplex, kompleksni biostimulator koji sadrži makro i mikro elemente (N, P, K, Ca, Mg, Fe, Zn, Mn, Cu) i različite tvari koje stimuliraju fiziološke procese u biljci. Statistički značajne razlike uroda zrna su utvrđene između hibrida (P

Suncokret (Helianthus annuus L.) je naša vrlo značajna uljarica koja jako reagira na okolinske uvjete proizvodnje, prije svega oborine i temperature zraka. Posljednjih godina, vremenski uvjeti tijekom vegetacije su bili vrlo različiti što je imalo veliki utjecaj na ostvarene urode zrna i ulja. U periodu 2013.-2015., na Poljoprivrednom institutu Osijek, provedeno je istraživanje utjecaja vremenskih uvjeta na urod zrna, sadržaj ulja i urod ulja 15 hibrida suncokreta (13 hibrida Poljoprivrednog instituta Osijek + 2 strana hibrida). Statistički značajno najveće vrijednosti uroda zrna i ulja te sadržaja ulja su ostvarene 2013. godine, kada je u zimskom periodu akumulirano najviše zimske vlage (213, 1 mm), a u vegetacijskom periodu 475, 7 mm oborina. Srednja mjesečna temperatura zraka je bila 19, 1 oC. Te godine, prosječan urod zrna je bio 6, 47 t/ha, sadržaj ulja 51, 69 %, a urod ulja 3, 05 t/ha. Sa svrhom stvaranja hibrida veće tolerantnosti na stresne uvjete u proizvodnji suncokreta, započeta su fiziološka istraživanja na roditeljskim linijama i hibridima suncokreta. Povišene vrijednosti temperature zraka i intenziteta svjetlosti te suša, neki su od najvažnijih abiotičkih stresora koji ograničavaju poljoprivrednu proizvodnju diljem svijeta. Zbog toga, u program oplemenjivanja suncokreta su uvrštena istraživanja fotosintetske učinkovitosti biljaka suncokreta s ciljem stvaranja pogodnih hibrida za uzgoj u sušnijim područjima. Pored toga, provode se istraživanja u svrhu pronalaženja tolerantnih linija i hibrida na zasićenost tla vodom u kontroliranim uvjetima te istraživanja utjecaja povišenih temperatura zraka i intenziteta svjetlosti u poljskim uvjetima uzgoja. U navedenim istraživanja pomoću fizioloških i agronomskih metoda utvrđena je osjetljivost roditeljskih linija i hibrida, što je pogodovalo izboru tolerantnog materijala u procesu oplemenjivanja suncokreta.

The last several year area under soybean in Republic of Croatia constantly increase. By that, optimal crop rotation is decreased and rises incidence of different diseases of this very important file crop. This impose needs of the constant detection, identification and study of disease causal agent as well as the method of their control. Soybean (Glycine max (L.) Merr.) Diaporthe/Phomopsis complex can cause a several diseases and the three most important are: pod and stem blight, caused by Diaporthe phaseolorum (anamorph Phomopsis phaseoli) ; northern stem canker, caused by Diaporthe caulivora ; and Phomopsis seed decay, caused by Diaporthe longicolla. Southern stem canker is caused by Diaporthe aspalanthi, but this disease is still unknown in Europe. These fungi can also be involved in the root rot complex of soybeans and cause damping-off of seedlings. Beside soybeans, these pathogens could parasite numerous hosts, and some of them can cause serious economic damages in soybean production which can vary depending on climatic conditions particularly during harvest. The greatest losses usually are associated with seed decay. When wet weather delays normal harvesting, reductions of 10% in seed weight and 50% or more in seed germination are found in susceptible cultivars. Seeds infected with the fungi of this complex produce low-quality oil and flour and other value-added products, and are often unsuitable for vegetable or other food and feed uses. The aim of this work was to determinate the difference in pathogenicity among isolates of new species Diaporthe novem as well as the level of pathogenicity among these isolates in comparison to isolate of D. longicolla (causal agent of Soybean Seed Decay), which high aggressiveness was determinate in some previous investigation.

S ciljem utvrđivanja utjecaja vremenskih uvjeta na komponente uroda ulja suncokreta, u radu su analizirani trogodišnji rezultati poljskih pokusa. U pokusima posijanim u Osijeku 2013., 2014. i 2015. godine bilo je 15 hibrida suncokreta: dva strana hibrida i 13 hibridnih kombinacija Poljoprivrednog instituta Osijek. Od navedenih godina, statistički značajno na nivou P=0, 05, najviše vrijednosti analiziranih svojstava su zabilježene u 2013. godini: urod zrna 6, 472 t/ha, sadržaj ulja 51, 69 % i urod ulja 3, 045 t/ha. Urod zrna, sadržaj ulja i urod ulja su bili manji u 2015., a najmanji u 2014. godini. Najveće vrijednosti uroda zrna i ulja (6, 953 i 3, 390 t/ha) imao je Matej, novopriznati hibrid suncokreta Poljoprivrednog instituta Osijek, a po sadržaju ulja od 53, 44 % bio je na trećem mjestu. U periodu prije sjetve (sječanj- ožujak), najveća količina oborina je bila u 2013. (213, 1 mm), zatim u 2015. (167, 9 mm), a najmanje u 2014. (109, 5 mm). U vegetacijskom periodu (travanj-rujan), u 2014. bilo je najviše, 487, 3 mm oborina, u 2013. 475, 7 mm, a najmanje u 2015., 251, 6 mm oborina. U 2013. godini, u vegetacijskom periodu, srednja mjesečna temperatura zraka je bila 19, 1 oC, u 2015. 19, 9 oC, a u 2014. 18, 6 oC. Za visoke urode zrna i ulja suncokreta, pored optimalne temperature zraka, jako je bitna količina i raspored oborina prije, a također i tijekom vegetacije.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske izdalo je rješenje (URBROJ: 525-09/1165-16-2 od 12. svibnja 2016. godine) o priznavanju hibrida suncokreta pod nazivom MATEJ. Oplemenjivači hibrida su Anto Mijić, Ivica Liović, Miroslav Krizmanić i Marijan Bilandžić, a vlasnik je Poljoprivredni institut Osijek. Hibrid je bio uključen u ispitivanje pod oznakom OS-H-10 koje je obavljeno tijekom 2014. i 2015. godine na lokacijama Tovarnik, Osijek, Beli Manastir i Kutjevo. DUS ispitivanje je provedeno u Mađarskoj.

Oplemenjivanje suncokreta u Poljoprivrednom institutu Osijek traje u kontinuitetu gotovo četrdeset godina. Primarni cilj je stvoriti hibride visokog prinosa zrna i ulja, koji će ta svojstva zadržati na što višem nivou u različitim okolinama. Stoga se provode testiranja novostvorenih hibrida suncokreta u odnosu na standarde (domaće i introducirane hibride). U ovom radu prikazani su rezultati testiranja 6 novostvorenih hibrida suncokreta kreiranih u okviru oplemenjivačkog programa Poljoprivrednog instituta Osijek (H-1 do H-6) i jednog standarda (H-7). Standard je introducirani hibrid koji u dugom nizu godina zauzima značajne površine u Republici Hrvatskoj. Pokusi su postavljeni prema slučajnom bloknom rasporedu na lokalitetu Osijek, a obuhvaćali su četiri agroklimatski vrlo različite godine (2012.-2015.). Analizirana su najvažnija kvantitativna svojstva: prinos zrna, sadržaj ulja i prinos ulja. Najviši prinosi zrna i ulja ostvareni su 2013. godini, a sadržaj ulja u 2012. godini. Pojedinačno, najviše prinose zrna i ulja ostvario je hibrid H-3, te se smatra potencijalnim kandidatom za priznavanje u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Rezultati istraživanja ukazuju kako je u Poljoprivrednom institutu Osijek ostvaren značajan napredak u oplemenjivačkom procesu, te kako novostvoreni hibridi postižu više vrijednosti najvažnijih agronomskih svojstava, ali i veću stabilnost u odnosu na standarde.

Početak intenzivnijeg rada na oplemenjivanju suncokreta u Republici Hrvatskoj veže se uz sedamdesete godine prošloga stoljeća kroz programe i projekte Poljoprivrednog instituta Osijek. Dobro osmišljen i na znanstvenim spoznajama utemeljen rad traje do danas. Primarno je baziran na razvijanju široke genetske osnove što je rezultiralo time da Poljoprivredni institut Osijek posjeduje bogatu kolekciju iznimno kvalitetnih inbred linija. Kvaliteta naših linija se prepoznaje kroz kreiranje novih hibrida koji u širokom rasponu različitih okolina ostvaruju visoke vrijednosti najvažnijih agronomskih svojstava, primarno prinosa zrna i ulja te sadržaja ulja. Često su te vrijednosti na razini ili čak i bolje od hibrida standarda (domaćih i inozemnih). Jedan od takvih hibrida je i novi hibrid suncokreta Matej priznat 2016. godine. Rezultati istraživanja koje je proveo Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo tijekom 2014. i 2015. godine na četiri lokaliteta (Osijek, Tovarnik, Beli Manastir, Kutjevo) su to i potvrdili. Nova generacija hibrida suncokreta stvorena na Poljoprivrednom institutu Osijek ukazuje na kontinuitet oplemenjivačkog rada, ali i napredak u oplemenjivačkom procesu.

Suncokret (Helianthus annuus L.) jara je kultura koja se u našim proizvodnim uvjetima sije tijekom mjeseca travnja, a optimalni rok za sjetvu je polovinom travnja. Sa svrhom utvrđivanja utjecaja optimalnog i kasnog roka sjetve na proizvodna svojstva hibrida suncokreta, postavljeni su poljski pokusi, prema shemi slučajnog bloknog rasporeda u tri ponavljanja, na pokusnom polju Poljoprivrednog instituta Osijek. U pokusima je bilo 25 hibrida: tri strana i dva domaća priznata hibrida, te 20 novih hibridnih kombinacija suncokreta Poljoprivrednog instituta Osijek. Analizirana su sljedeća svojstva: visina biljke, promjer glave, masa 1000 zrna, hektolitarska masa, urod zrna, sadržaj ulja i urod ulja. U optimalnom roku sjetve (19.04.2013.), visina biljke je bila 188 cm, promjer glave 21 cm, masa 1000 zrna 70, 2 g, hektolitarska masa 43, 2 kg, urod zrna 5, 964 t/ha, sadržaj ulja 49, 74%, te urod ulja 2, 693 t/ha. U odnosu na kasnu sjetvu (14.05.2013.), u optimalnom roku sjetve, samo je visina biljke bila manja za 17 cm, a ostala svojstva su imala veće vrijednosti: promjer glave za 1 cm, masa 1000 zrna za 1, 3 g, hektolitarska masa za 2, 4 kg, urod zrna za 0, 795 t/ha, sadržaj ulja za 2, 08% i urod ulja za 0, 472 t/ha. Za sva analizirana svojstva, između rokova sjetve utvrđene su statistički značajne razlike na nivou 5%. Navedeni rezultati pokazuju da su značajno bolji proizvodni rezultati postignuti sjetvom hibrida suncokreta u optimalnom roku, pa prema tome treba izbjegavati kasnu sjetvu.

Oplemenjivanje suncokreta u Republici Hrvatskoj provodi se jedino u Poljoprivrednom institutu Osijek. Primaran cilj je stvaranje hibrida uljnog tipa sa što većim prinosom zrna (iznad 5, 5 t/ha) i sadržajem ulja (preko 52%), koji će te vrijednosti zadržati u što širem rasponu različitih okolina. U oplemenjivanju se značajna pozornost poklanja tolerantnosti na najvažnije patogene i sušu. Rezultat dosadašnjeg rada je 13 priznatih hibrida suncokreta, koji su bili i jesu važni čimbenici proizvodnje suncokreta u Republici Hrvatskoj. Posljednji priznati hibrid je Luka koji pored optimalnih vrijednosti ostalih agronomskih svojstava ima naglašeno visok sadržaj ulja što u kombinaciji s visokim prinosom zrna daje i visoke prinose ulja, u pravilu iznad 2 t/ha. Daljnji rad usmjeren je na stvaranje nove genetske varijabilnosti, kreiranje superiornih inbred linija te novih hibridnih kombinacija, koje se zatim testiraju u mreži mikro i makropokusa u Republici Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Najbolje hibridne kombinacije, s najvišim vrijednostima najvažnijih agronomskih svojstava šalju se na priznavanje.

Sunflower (Helianthus annuus L.) is one of the oil crops that plays an important role in agriculture production and processing industries over the past 30 years. One of the limiting factors of sunflower growth is drought that causes stress and affects the photosynthetic activity which results in reduced plant growth and plant development. The influence of water stress on the performance index (PIABS) and maximum quantum yield of photosystem II (Fv/Fm) was studied on 13 sunflower genotypes. In the first treatment plants were maintained at 80% of the field water capacity while, in the second treatment, the field water capacity was 60%. Performance index in the first treatment ranged from 4.069 to 6.074 while values for the second treatment ranged from 3.345 to 5.817. In the first treatment genotypes 1, 3, 5, 7 and 8 showed a lower activity of the maximum quantum yield of photosystem II while in the second treatment values were higher. Genotypes 1, 8, 9 and 11 were singled out according to the values of PIABS and Fv/Fm, which may indicate higher stability of these genotypes in stressful growing conditions. These analyses can be used in the selection of sunflower genotypes with better tolerance to stress conditions.

Suncokret (Helianthus annuus L.) je ratarska kultura od krucijalne važnosti za proizvodnju jestivog ulja, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. U razdoblju 2004. - 2013. godine, suncokret se u svijetu uzgajao na prosječno 24 milijuna hektara godišnje s prosječnim urodom zrna od 1, 40 t/ha. U Republici Hrvatskoj se u navedenom razdoblju, suncokret uzgajao na prosječno 33 086 hektara godišnje pri čemu je ostvaren prosječan urod zrna od 2, 55 t/ha. U Poljoprivrednom institutu Osijek, osnovni cilj rada na oplemenjivanju suncokreta je stvaranje hibrida visokog i stabilnog uroda zrna i sadržaja ulja te hibrida široke adaptabilnosti. Razvoj domaćih hibrida, dobrih agronomskih svojstava, doprinosi unapređenju domaće proizvodnje i prerade suncokreta. Povećanje obradivih poljoprivrednih površina, primjena suvremene tehnologije u poljoprivrednoj proizvodnji, korištenje visoko produktivnih hibrida poboljšane kvalitete zrna, omogućit će veću i sigurniju proizvodnju kvalitetne hrane. Proizvodi od suncokreta su visoke hranidbene i ljekovite vrijednosti pa redovitom konzumacijom njegovih proizvoda doprinosimo prevenciji brojnih kardiovaskularnih bolesti.

This paper researches maximum quantum yield of photosystem II (Fv/Fm), performance index (PIABS) and leaf temperature (LT) at different soil water content (60 and 80% of the field water capacity) for 13 sunflower genotypes with the aim to determine their stability in these conditions. Also, using stress susceptibility index (SSI) we were able to determine genotype stability at different soil water content, photosynthetic efficiency parameter values and LT values. Based on the results for SSI and average Fv/Fm, PIABS and LT values, five genotypes had higher stability and tolerance for investigated traits, and two genotypes were less stable. These analyses will help breeders to select genotypes adapted to farming area. Genotype adaptability combined with the use of recommended production practices is the background for profitable sunflower production.

U radu su prikazani rezultati istraživanja 17 novih OS-hibridnih kombinacija suncokreta kroz tri godine (2009.-2011.) na dvije lokacije (Nova Gradiška i Osijek), s ciljem da se utvrdi varijabilnost sadržaja ulja i sastav masnih kiselina u ulju u različitim okolinama. Utvrđene su statistički značajne razlike u sadržaju ulja i sastavu masnih kiselina između godina, lokacija i hibrida. Prosječan sadržaj ulja iznosio je 48, 74 %, sadržaj palmitinske kiseline (C16:0) 5, 626%, stearinske (C18:0) 3, 682%, oleinske (C18:1) 24, 741% i linolne (C18:2) 64, 447%. Na obje lokacije, najveći je sadržaj ulja bio 2011. godine (50, 97%), 2009. oleinske kiseline (27, 379%), a 2010. najveći sadržaj linolne kiseline (66, 153%). Statistički značajno veći sadržaj ulja, palmitinske i linolne kiseline ostvaren je na lokaciji Nova Gradiška. Na lokaciji Osijek ostvaren je statistički značajno veći sadržaj oleinske kiseline (25, 820%). Palmitinska, stearinska i linolna kiselina bile su u statistički visoko značajnoj srednje jakoj do jakoj pozitivnoj korelaciji sa sadržajem ulja, a oleinska kiselina u jakoj negativnoj korelaciji (-0, 660**). Odnos oleinske i linolne kiseline bio je statistički značajno u visoko negativnoj korelaciji (-0, 974**).

Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u fotosintetskoj učinkovitosti između 15 genotipova soje (G) u uvjetima suše na dvije vrste tla (Osijek i Okučani) različitoga kemijskog i mehaničkog sastava. Pokus je postavljen u vegetacijskim posudama u tri varijante (V) i tri ponavljanja. Kontrolna varijanta (V1 - Osijek) održavana je na 80% poljskog vodnog kapaciteta (PVK) dok su varijante pokusa (V2 - Osijek) i (V3 - Okučani) bile zasušene na 60% PVK prije mjerenja fotosintetske učinkovitosti u fazi punog razvoja mahune (R4). Najveću prosječnu vrijednost indeksa fotosintetske učinkovitosti (PIabs) pokazao je kultivar K14 (4, 219) dok je najmanju vrijednost imao K8 (2, 429). U varijantama pokusa, V1 je pokazao veće vrijednosti PIabs u odnosu na V2 i V3 koji su bili pod utjecajem stresa uzrokovanog sušom. Analizom varijance dobivene su statistički značajne razlike između genotipova, varijanti, grupa zriobe te interakcije GxV. Usporedbom kultivara po grupama zriobe vrlo rani kultivari (00) su pokazali veću fotosintetsku učinkovitost od ranih (0) i srednje ranih (I) kultivara soje. Dobiveni rezultati ukazuju na mogućnost korištenja indeksa fotosintetske učinkovitosti kao mjerila u izdvajanju genotipova soje otpornijih na sušu.

Istraživana je fotosintetska učinkovitost i temperatura lista 13 hibrida suncokreta, mjerena u V6 fazi razvoja biljke. Pokus je postavljen u posudama, po slučajnom bloknom rasporedu, s dva tretmana u tri ponavljanja. U prvom tretmanu (T1), ispitivani hibridi su održavani na 80% poljskoga vodnog kapaciteta (PVK), a u drugom (T2) na 60% PVK. Prosječna vrijednost indeksa fotosintetske učinkovitosti svih hibrida za T1 je bila 1, 65, a za T2 1, 76. Razlike između tretmana u fotosintetskoj učinkovitosti nisu utvrđene, vjerojatno zbog toga što u toj fazi razvoja suncokreta, zasićenost tla vodom na 60% i 80% PVK nema utjecaj na fotosintezu. U prosjeku oba tretmana, vrijednost indeksa fotosintetske učinkovitosti hibrida iznosila je 1, 70. Najnižu vrijednost indeksa fotosintetske učinkovitosti imao je hibrid H3 (1, 15), a najvišu hibrid H10 (2, 40). Utvrđene su statistički značajne razlike u fotosintetskoj učinkovitosti između hibrida kao rezultat njihove genetske divergentnosti. Razlike u temperaturi lista između tretmana bile su statistički značajne (T1=27, 16ºC, T2=33, 19ºC). Razlike između hibrida unutar tretmana nisu bile statistički opravdane. U tretmanu koji je bio održavan na 60% PVK, svi hibridi suncokreta reagirali su s povećanjem temperature lista uslijed nedostatka vode, odnosno smanjenja transpiracije. Interakcija između hibrida i tretmana nije bila značajna s obzirom na fotosintetsku učinkovitost i temperaturu lista u početnoj fazi razvoja suncokreta.

On each crop production, the environmental conditions (soil, weather conditions), have the highest impact. Therefore, after creation of new hybrid combinations, it is needed to check the behavior of these genotypes in different environmental conditions. With purpose of testing new sunflower hybrid combinations of the Agricultural Institute Osijek, during 2009 and 2010, field trials were sown on different localities in Croatia. In both years, trials were conducted in Beli Manastir (BM09 and BM10), Nova Gradiška (NG09 and NG10) and Osijek (Os09 and Os10), and in 2010, a trial was sown in Vukovar (Vu10) as well. These trials comprehend 3 mother cytoplasmic male sterile lines (1-3) with a set of 8 fertility restorer lines (four branching restorers: oG1-4 and four single-headed restorers: oM5-8). On grain yield data, for years and localities (7 environments), analysis of variance (ANOVA) and Additive Main effects and Multiplicative Interactions (AMMI) analysis by statistical software SAS for Windows 9.1 were made. In order to better oversight grain yield stability of different hybrid combinations in different environments, AMMI1 and AMMI2 biplots were made by IRRISTAT for Windows 5.0 software. Between hybrid combinations of mother lines (1-3), statistically significant differences were not found. Among analyzed environments, statistically significant the highest grain yield was realized in the environment Os09 (4.220 t ha-1), then in BM09 and Os10. The highest grain yields, statistically in the same rank, had hybrid combinations with oG2 and oM7 restorers (3.726 and 3.666 t ha-1). By accumulation, first two Interaction Principle Components (IPC) explain 85.4, 76.6 and 64.8 % variability for crosses cms1, cms2 and cms3 lines. AMMI1 and AMMI2 biplots were shown that the highest yielded hybrid combinations had not the most stabile grain yield. The highest stability is shown in restorer line oM7 in cross combinations with cms1 and cms 2 lines (inbred lines), while the same restorer line in crossing with cms3 line (sterile single-cross) had a large genotype x environment interaction, respectively low stability.

U radu su prikazani rezultati analize linija x tester za 15 genotipova suncokreta Poljoprivrednog instituta Osijek. U 2010. godini, križane su tri A linije (cms) i tri Rf testera, različitog sadržaja ulja (niskog, srednjeg i visokog), u svim kombinacijama (devet križanaca). Sljedeće godine, u poljskim pokusima na dvije lokacije (Karanac i Osijek), posijane su linije, testeri i njihovi križanci. Poslije žetve određen je sadržaj ulja, a na dobivenim podacima provedena je analiza linija x tester. Varijanca linija i testera, koja se odnosi na opću kombinatornu sposobnost (OKS), je bila znatno veća od varijance linija x tester, koja se odnosi na specifičnu kombinatornu sposobnost (SKS), što ukazuje na dominantnu ulogu aditivne komponente genetske varijance u nasljeđivanju sadržaja ulja. Između efekata OKS i SKS nisu utvrđene statistički značajne razlike. Na obje lokacije, najveće vrijednosti OKS za sadržaj ulja imala je linija 2 (srednji sadržaj ulja), odnosno tester 6 (visoki sadržaj ulja). Za sadržaj ulja, na obje lokacije (Karanac i Osijek), najveći doprinos su imale linije (57, 81 i 51, 28 %), zatim testeri (28, 88 i 26, 27 %), a najmanji njihove interakcije (13, 31 i 22, 45 %).

U trogodišnjim pokusima (2008. - 2010. g.) na lokalitetu Osijek istražene su vrijednosti novih OS hibrida suncokreta u različitim agroekološkim uvjetima za visinu biljke, promjer glave, urod zrna, sadržaj ulja i urod ulja. Eksperimentalni materijal je obuhvatio 12 novih hibrida suncokreta i standard (Apolon) Poljoprivrednog instituta Osijek. Pokusi su postavljeni po shemi potpunog slučajnog blok rasporeda, u četiri ponavljanja. Dobiveni rezultati istraživanja pokazali su da na analizirana svojstva značajan utjecaj imaju godina, hibrid i njihova interakcija. Najviši urod zrna (5, 063 t/ha) i ulja (2, 262 t/ha), kao i sadržaj ulja (49, 14%) ostvareni su u 2008. godini, koju karakteriziraju optimalan raspored oborina i optimalne temperature. Najbolji hibrid u istraživanju je bio OS-H-8, koji je imao statistički značajno najviši urod zrna (5, 790 t/ha) i urod ulja (2, 578 t/ha) te visok sadržaj ulja (48, 93%).

Gospodarsku vrijednost nekog genotipa (hibrida ili sorte) ne čini samo njegova produktivnost, otpornost na bolesti, sušu, polijeganje itd., već sposobnost da pozitivna svojstva zadrži u različitim okolinskim uvjetima proizvodnje. U prirodi postoji jaka interakcija genotipa i okoline, koju svaki oplemenjivač nastoji procjeniti nakon stvaranja novih genotipova. U 2008. godini, na polju Poljoprivrednog instituta Osijek, napravljene su 24 nove hibridne kombinacije suncokreta križanjem tri citoplazmatski muško sterilne linije i osam restorer linija. Tijekom 2009. i 2010. godine, postavljeni su poljski pokusi na lokacijama: Beli Manastir (BM09 i BM10), Osijek (Os09 i Os10) i Nova Gradiška (NG09 i NG10), a 2010. pokus je postavljen i u Vukovaru (Vu10). Iz podataka uroda zrna, sadržaja ulja te uroda ulja, za obje godine i sve lokacije (7 okolina), napravljena je analiza varijance (ANOVA) i Additive Main effects and Multiplicative Interactions (AMMI) analiza te AMMI1 i AMMI2 biploti. Hibridi su se značajno razlikovali u urodu zrna, sadržaju ulja i urodu ulja po istraživanim lokacijama i godinama. Prosječno, za sve istraživane hibride u sedam okolina, urod zrna je bio 3, 3 t/ha, sadržaj ulja 47, 5 %, a urod ulja 1, 423 t/ha. Značajno najveći urod zrna i ulja ostvaren je u okolini Os09 (4, 220 i 1, 831 t/ha), a sadržaj ulja u NG10 (50, 6 %). Najveći urod zrna, u sedam okolina, ostvario je hibrid OS-H-4 (3, 913 t/ha). Ovaj hibrid je imao i najveći urod ulja (1, 721 t/ha). Najveći sadržaj ulja u zrnu suncokreta imao je hibrid OS-H-1 (50, 6 %). AMMI analizom uroda zrna, sadržaja ulja i uroda ulja, prve dvije IPCA komponente bile su značajne na razini 0, 01, odnosno 0, 05, i objašnjavaju 58, 5, 73, 7 i 60, 5 % od ukupne interakcije genotip x okolina. AMMI1 i AMMI2 biploti su pokazali da je hibrid s najvećim urodom zrna i ulja (OS-H-4), ispoljio malu interakciju sa okolinom, odnosno imao je veliku stabilnost, a hibrid koji je imao najveći sadržaj ulja (OS-H-1) imao je veliku interakciju s okolinom, odnosno malu stabilnost. Pored toga, hibridi OS-H-12, OS-H-15 i OS-H-19 ispoljili su dobru stabilnost za urod zrna, OS-H-4, OS-H-7 i OS-H-18 za sadržaj ulja, a OS-H-1, OS-H-9 i OS-H-18 z a urod u lja. O vi h ibridi s u i mali z a s va t ri istraživana svojstva vrijednosti značajno bolje od prosjeka svih okolina.

Na svaku biljnu proizvodnju okolinski uvjeti (tlo, vremenski uvjeti) imaju najveći utjecaj. Zato, poslije stvaranja novih hibridnih kombinacija, potrebno je provjeriti ponašanje tih genotipova u različitim okolinskim uvjetima. Sa svrhom ispitivanja novih hibridnih kombinacija suncokreta Poljoprivrednog instituta Osijek, tijekom 2009. i 2010. godine, posijani su poljski pokusi na različitim lokacijama u Hrvatskoj. U obje godine, pokusi su bili u Belom Manastiru (BM09 i BM10), Novoj Gradiški (NG09 i NG10) i Osijeku (Os09 i Os10), a 2010. pokusi su bili i u Vukovaru (Vu10). U pokusima su bili križanci 3 majčinske citoplazmatski muško sterilne linije (cms1-3) sa setom od 8 fertilnih restorer linija (4 granata restorera: oG1-4 i 4 monoglava restorera: oM5-8). Na podacima uroda zrna, za godine i lokacije (7 okolina), napravljena je analiza varijance (ANOVA) i Additive Main effects and Multiplicative Interactions (AMMI) analiza statističkim programom SAS for Windows 9.1. Kako bi dobili bolji uvid u stabilnost uroda zrna različitih hibridnih kombinacija u različitim okolinama, AMMI1 i AMMI2 biploti su napravljeni programom IRRISTAT for Windows 5.0. Između hibridnih kombinacija majčinskih linija (cms1-3) nisu nađene statistički opravdane razlike. Između analiziranih okolina, statistički značajno najveći urod zrna je ostvaren u okolini Os09 (4, 220 t ha-1), a onda u BM09 i Os10. Najveće urode zrna, statistički u istom rangu, imale su hibridne kombinacije sa oG2 i oM7 restorerima (3, 726 i 3, 666 t ha-1). Kumulativno, prve dvije IPCA komponente objašnjavaju 85, 4, 76, 6 i 64, 8% varijabilnosti za križance cms1, cms2 i cms3 linija. AMMI1 i AMMI2 biploti su pokazali da kombinacije s najvećim urodima nisu imale najveće stabilnosti uroda zrna. Najveću stabilnost je pokazala restorer linija oM7 u kombinacijama križanja s cms1 i cms2 linijama (inbred linije), dok je ista restorer linija u križanjima s cms3 linijom (sterilni single-cross) imala veliku interakciju genotip x okolina, odnosno malu stabilnost uroda zrna.

Suncokret (Helianthus annuus L.) je jednogodišnja ratarska kultura koja je od krucijalne važnosti za proizvodnju jestivog ulja u svijetu i Republici Hrvatskoj. U razdoblju 2001. - 2010. godine, suncokret se u svijetu uzgajao na prosječno 22, 5 milijuna hektara s prosječnim urodom zrna 1, 28 t/ha. Pet vodećih svjetskih proizvođača zajedno proizvode suncokret na 12, 15% ukupne svjetske obradive površine. U navedenom razdoblju u Republici Hrvatskoj suncokret se prosječno uzgajao na 31 000 hektara pri čemu je ostvaren prosječan urod zrna od 2, 34 t/ha. Velika su variranja u uzgojnim površinama i urodima zrna po godinama. U Poljoprivrednom institutu Osijek osnovni cilj rada na oplemenjivanju suncokreta je stvaranje hibrida visokog i stabilnog uroda zrna i sadržaja ulja, te hibrida široke adaptabilnosti. Razvoj domaćih hibrida suncokreta dobrih agronomskih svojstava doprinosi unaprjeđenju domaće proizvodnje i prerade suncokreta. Pravilnim odabirom hibrida te primjenom odgovarajuće agrotehnike moguće je osigurati okolišno prihvatljivom proizvodnju ove kulture te proizvodnju kvalitetne i sigurne hrane. Proizvodi od suncokreta su visoke hranidbene i ljekovite vrijednosti. Redovitom konzumacijom njegovih proizvoda stvaramo prevenciju od brojnih degenerativnih bolesti današnjice, poput kardiovaskularnih i malignih oboljenja.

The experiment was set up as split-split plot method with three repetitions in two vegetation seasons (2006-2007) in order to determine the influence of irrigation treatment (A1-control, A2- 60% to 100% field water capacity (FWC), A3-80% to 100% FWC), N fertilizer (B1-control, B2-100 kg N ha-1, and B3-200 kg N ha-1) and genotype (C1= OSSK 596 ; C2=OSSK 617 ; C3= OSSK 602 ; C4 = OSSK 552) on yield and yield parameters (cob lenght, cob weight, kernel number, kernel weight and number of rows per cob) of maize. Irrigation treatment have very signifcantly increased yield in both tested years. Also, irrigation treatment increased row nubmer/cob, kernel weight (KW), kernel number (KN), cob weight (CW), (P>0.05) in 2006, CW and KN in 2007 (P>0.01). N fertilization had a very significant (P>0.01) impact on all testeted factors in both years of research. Genotype showed very significant impact on all tested factors in year 2006, although in dry vegetation season 2007 statistical singficant was showed only to yield and kernel number.

U radu je istraživan učinak navodnjavanja i gnojidbe N na urod zrna soje i ispiranje N, na humofluvisolu, nekarbonatnom sa sortom soje Anica. Pokus je postavljen prema split-plot metodi u tri ponavljanja sa slučajnim rasporedom blokova. Navodnjavanje i gnojidba N statistički su vrlo značajno utjecali na povećanje uroda zrna soje. Optimalan urod bio je na kombinaciji sadržaja vode u tlu 60 - 100% poljskog vodnog kapaciteta i 100 kg N ha-1, 3, 88 i 3, 91 t ha-1 (2007. i 2009. god.). Količina filtrata bila je najmanja na kombinaciji bez navodnjavanja i bez gnojidbe N (od 9, 65), a najveća na kombinaciji varijanti najvećeg navodnjavanja i najveće gnojidbe N (37, 01 l m2). Koncentracija filtrata je bila najmanja na kontroli navodnjavanja i kontroli gnojidbe N u obje godine istraživanja. Koncentracija filtrata na kontrolnoj varijanti gnojidbe N i na gnojidbi 100 kg N ha-1 bile su u granicama zakonom dopuštenih vrijednosti (

Stvaranje hibrida suncokreta poboljšanih agronomskih vrijednosti u Republici Hrvatskoj realizira se u okviru oplemenjivačkih programa i projekata Poljoprivrednog instituta Osijek (Hrvatska). Oplemenjivanje suncokreta u kontinuitetu traje preko 30 godina, a primarno je usmjereno na prikupljanje i razvijanje izvora genetske varijabilnosti, stvaranje inbred linija dobrih kombinacijskih sposobnosti, prevođenje tih linija u sterilnu formu ili formu koja sadrži gene za obnavljanje fertilnosti, održavanje linija, hibridizaciju te procjenu vrijednosti novostvorenih hibrida u različitim okolinama. U ovom radu prezentirani su rezultati istraživanja provedenog tijekom 2008. i 2009. godine na lokalitetima Osijek (eutrični kambisol, pH u KCl 6, 3), Nova Gradiška (pseudoglej, pH u KCl 5, 1) i Karanac- Baranja (eutrični kambisol, pH u KCl 7, 1). Istraživanje je obuhvaćalo 9 hibrida suncokreta, a analizirana su tri glavna svojstva: prinos zrna, sadržaj ulja i prinos ulja. Rezultati istraživanja su pokazali da je najviši prinos zrna imao ekperimentalni trolinijski hibrid (GA x 302B) x PIO-2 (4, 21 t/ha), najviši sadržaj ulja hibrid Luka (52%), a eksperimentalni hibrid GA x RfH1 imao je najveći prinos ulja (1, 91 t/ha). Visoke vrijednosti najvažnijih agronomskih svojstava nove generacije hibrida suncokreta Poljoprivrednog instituta Osijek ukazuju na postignuti genetski napredak. Navedeno potvrđuju i rezultati Komisije za priznavanje sorti R. Hrvatske za hibrid Luka koji je priznat 2010. godine.

Under field conditions in Osijek during two years were set field trials. The aim was confirm an influences of irrigation rate, nitrogen (N) fertilization and soybean varieties on grain yield and some yield components. The irrigation treatments were: control (A1) ; soil moisture content from 60% to 100% retention water capacity (RWC, A2) and soil moisture content from 80% to 100% RWC (A3). Rate of N was sub sub-factor: 0 (B1) ; 100 (B2) and 200 kg N ha-1 (B3), were applied. Una (C1) and Anica (C2) soybean varieties was sub-sub factor (C). Mean soybean grain yields were 3082 kg ha-1 and 3538 kg ha-1 in years 2006 and 2007, respectively. Irrigation resulted by high statistically difference in soybean grain yield in both investigated years and between all treatments. Variety Una yielded (3179 kg ha-1) statistically very higher in 2006. Interactions AB, AC and BC on pod number plant-1 were significant in one year, only. Thousand grain weight (g) resulted with high significant higher value on variety Una than variety Anica in both years. N fertilization resulted by statistical very significant effect of grain weight plant-1 in year 2007, while variety Una resulted by statistically very significant higher grain weight plant-1 than variety Anica in year 2006. Interactions AB and BC showed statistically very significant or significant differences in grain weight plant- 1. Irrigation (in year 2007) and N fertilization (in year 2006) had significant different number of grain plant-1. Variety Una had statistically very significant higher number of grain plant-1 than variety Anica in year 2006, only. Interactions AB and AC were shown statistically very significant differences in number of grain plant-1, in year 2007, but BC interaction were in both years.

U Poljoprivrednom institutu Osijek oplemenjivanje suncokreta odvija se u pravcu stvaranja dvolinijskih i trolinijskih hibrida visokog uroda zrna (>5 t ha-1) i ulja (>2 t ha-1), te visoke stabilnosti i adaptabilnosti. Za ostvarenje ovih ciljeva oplemenjivanjem se nastoje stvoriti hibridi otporni na stresne uvjete proizvodnje (suša i visoke temperature) i povećane tolerantnosti ili otpornosti prema dominantnim uzročnicima bolesti. Višegodišnjim radom stvorena je bogata kolekcija kvalitetnih inbred linija, pri čemu su se koristili izvori citoplazmatske muške sterilnosti, te izvori gena za obnavljanje fertilnosti u F1 generaciji (restorer geni). Kroz preliminarne pokuse, svake godine se testira oko 1000 novih hibridnih kombinacija, te se najbolje istražuju kroz mrežu mikro i makropokusa. Tijekom 2007. i 2008. godine, mikropokusi su postavljeni na pokusnom polju Poljoprivrednog instituta Osijek. Testirano je 16 novih hibridnih kombinacija u usporedbi s tri priznata hibrida: Šokac, Apolon i Favorit. Ovi hibridi ostvarili su vrlo dobre urode zrna: Apolon 4, 916 t ha-1, Favorit 5, 393 t ha-1 i Šokac 5, 367 t ha-1, te urode ulja 2, 278 t ha-1, 2, 357 t ha-1 i 2, 187 t ha-1. Prosječan urod zrna, za obje godine, iznosio je 4, 942 t ha-1, sadržaj ulja 47, 67% i urod ulja 2, 137 t ha-1. Najveći urod zrna ostvario je hibrid OS-H-4 (5, 714 t ha-1), sadržaj ulja OS-H-7 (52, 62%), te urod ulja OS-H-17 (2, 376 t ha-1). Sušne i tople 2007. godine ostvareni su gotovo identični rezultati u odnosu na vremenski povoljniju 2008. godinu, što pokazuje da većina novih hibrida vrlo dobro podnosi stresne uvjete proizvodnje.

Cilj pokusa bio je istražiti djelovanje mikrobiološkog poboljšivača tla i stimulansa rasta i prinosa („Trifender“) na bolesti suncokreta bijela trulež stabljike i siva pjegavost stabljike. Aktivnu tvar pripravka „Trifender“ čine anatagonistične gljive Trichoderma asperellum (sastavni dio mikoflore u tlu). Preparat djeluje na mikrobiološki sastav tla, odstranjuje te drži podalje štetne gljive od zone korijena čime omogućuva zdrav razvoj korjenovog sistema. Djeluje pri tome direktno na biljku, pospješujući njen zdrav rast i razvoj podižući otpornost na stresne uvjete te se biljke mogu lakše oduprijeti napadima štetnih organizama. Pored ostalog, parazitira i uništava druge, štetne gljive u tlu poput onih iz roda Pythium, Phytophthora, Rhizoctonia, Verticilium, Fusarium te Sclerotinia. Pokus je postavljen u 5-godišnjoj monokulturi suncokreta sa 8 hibrida u četiri tretmana (tlo, biljka, tlo + biljka i kontrola) i tri ponavljanja na eksperimentalnom polju Poljoprivrednog instituta Osijek tijekom 2009. godine. Ocjena bolesti rađena je krajem vegetacije pomoću indeksa gustoće oboljenja. Rezultati ukazuju na statistički značajne razlike u tretmanima za bolest bijela trulež stabljike, dok kod bolesti siva pjegavost stabljike one nisu bile statistički značajne. Najučinkovitijom se pokazala primjena Trifendera u tretmanu tlo + biljka. Za obje bolesti uočene su statistički značajne razlike u osjetljivosti testiranih hibrida. Najmanju osjetljivost na praćene bolesti pokazali su eksperimentalni hibridi Poljoprivrednog instituta Osijek OS-H-2 i OS-H-14.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske izdalo je rješenje (URbr. 525-02-1-0005/10-2 od 16. veljače 2010.) o priznavanju hibrida suncokreta pod nazivom Luka. Oplemenjivači hibrida su Miroslav Krizmanić, Anto Mijić, Ivica Liović i Marijan Bilandžić, a vlasnik je Poljoprivredni institut Osijek. Hibrid je bio uključen u ispitivanja pod oznakom OS-H-2 tijekom 2007.-2009. na lokacijama Lovas (2007. i 2008.), Tovarnik (2009.), Osijek, Beli Manastir i Kutjevo. DUS ispitivanje je provedeno u Mađarskoj.

Cilj rada je bio istražiti utjecaj navodnjavanja (kontrola, sadržaj vode u tlu 60%-100% PVK, sadržaj vode u tlu 80%-100% PVK) i gnojidbe dušikom (kontrola, 100 kg N/ha i 200 kg N/ha)na urod zrna soje. U svim godinama istraživanja utvrđena je statistički značajna razlika uroda soje između varijanti navodnjavanja, razina gnojidbe dušikom i u njihovoj interakciji. Najveći prosječan urod na varijanti navodnjavanja ostvaren je pri sadržaju vode u tlu 60-100% poljskog vodnog kapaciteta (PVK)4, 02 t/ha, na varijanti gnojidbe s 200 kg N/ha 3, 88 t/ha te u kombinaciji 60-100% PVK i 100 kg N/ha, 4, 13 t/ha. Navedena kombinacija je i preporuka za proizvodnju soje u Istočnoj Hrvatskoj.