Search

U radu se obrađuje povijesni razvoj navigacije, orjentacija u prostoru, te osnove pozicioniranja u navigaciji, posebno astronomskoj. Na kraju je dat i osvrt na suvremene metode određivanja pozicije upotrebom elektroničkih navigacijskih pomagala.

U prospektivno kliničko ispitivanje uključeni su bolesnici koji su doživjeli neočekivani srčani zastoj (NZS) tijekom 2003. godine u KB Split, lokalitet Firule. Iz medicinske dokumentacije i anketnog listića zabilježene su demografske karakteristike, etiologija i način prezentacije NZS, te vrijeme, mjesto, način i uspješnost reanimacije. Zabilježeno je 120 NZS od 32861 hospitaliziranih. To predstavlja 12, 5% od ukupno 962 umrla bolesnika. Reanimirano je 96 (80%), a otpušteno kući 27 (22, 5%) bolesnika s NZS. U Klinici za unutarnje bolesti taj učinak je 20%, u Jedinici koronarne skrbi je 29, 2%, a u ostalim klinikama KB Split samo 8% (χ 2=4, 9 ; p=0, 03). Osvjedočenih NZS je bilo 92 (76, 7%) od kojih je 26 (28, 3%) preživjelo i otpušteno kući. Od 25 (20, 8%) neosvjedočenih NZS, samo je jedna osoba živa napustila bolnicu (4% ; χ 2=6, 5 ; p0, 05). Preživljavanje ovisi o tipu zastoja srca, osvjedočenosti NZS i dobi bolesnika, dok o spolu i vremenu pojave NZS ne ovisi.

U radu se daju osnovne informacije o Gradskoj sportskoj dvorani u Makarskoj, polivalentnoj dvorani koja je planirana kako za sportske priredbe tako i za veće scenske i medijske događaje. Izložen je generalni koncept na temelju kojeg su oblikovani pojedini prostorni elementi i opisana čelična konstrukcija kod čijeg se oblikovanja nastojalo ispuniti oblikovne zahtjeve arhitekture u estetskom i funkcionalnom smislu.

Aim of the study was to assess whether acute myocardial infarction (AIM) in younger patients (45 years) differs from that in the older individuals (>45 years). The records of all patients admitted to the University Hospital Split from January 1, 1987 to December 31, 1998 because of AMI were evaluated. The study group consisted of 3282 patents, 276 (8, 4%) below, and 3006 (91.6%) above the age of 45. In the "young" subgroup there were only 17 (6.2%) females, significantly less than in the "old" one (941 out of 3006 or 31.396, p < 0.001). There were much more smokers among the younger (224 out of 276 or 81.3%) than among the older patients (1 l 18 out of 3006 or 37.2% ; p < 0.001). In the "young" subgroup there were about 73% heavy smokers with >35 cigarettes per day. Arterial hypertension was more prevalent in the "old" (1347 out of 3006 or 44.8%) than in the "young" subgroup (100 out of 276 or 36.1% ; p

Cilj istraživanja je bio utvrditi razliku u vremenu nastanka, ishodu liječenja i zastupljenosti čimbenika rizika za ishemičnu bolest srca u odnosu na spol bolesnika liječenih zbog akutnog zatajivanja lijeve klijetke (LK). Dijagnoza akutnog zatajivanja LK postavljena je temeljem kliničkih, radioloških i ehokardiografskih pokazatelja. U istraživanje nisu uključeni bolesnici u kojih je uzrok akutnog zatajivanja LK akutni infarkt miokarda, valvularna greška, kao ni bolesnici s kroničnom obstruktivnom bolešću pluća. U šestogodišnjem periodu liječeno je 560 bolesnika: 293 (53%) muškaraca prosječne dobi 73+/-18 godina i 267 (47%) žena prosječne dobi 72+/-22 godine. Praćenjem incidencije akutnog zatajivanja LK tijekom trosatnih dnevnih intervala, u žena smo utvrdili značajno veću incidenciju u vremenu od 21 do 24 sata (30% od ukupnog broja akutnog zatajivanja LK nastalog u žena). Razlika incidencije u jednakim trosatnim intervalima u muškaraca nije statistički značajna. Usporedbom čimbenika rizika za ishemičku bolest srca u žena je utvrđena veća učestalost dijabetesa (17, 5% prema 8, 5%, p

Uvod: Cilj rada bio je utvrditi doplerehokardiografske promjene parametara transmitralnog utoka u različitim stupnjevima sistoličke disfunkcije nakon akutnog infarkta miokarda, u bolesnika bez i s hipertrofijom stijenki lijeve klijetke. Metode: U subakutnoj fazi infarkta miokarda ehokardiografski je određivana ejekcijska frakcija lijeve klijetke (LVEF), debljina stijenki LK i kinetika infarcirane regije, a u Dopplerovom spektru transmitralnog utoka omjer brzina E-vala i A-vala (E/A) i njihova vremena deceleracije (DTE i DTA). Prema debljini stijenki LK bolesnici su podijeljeni na one: a) bez hipertrofije LK (LVH), b) s LVH (>12 mm), a prema veličini ejekcijske frakcije (LVEF) na: 1) >45%, 2) 36%-45%, 3)

The aim of the investigation has been to determine the prevalence of baldness, hairiness, hair graying and diagonal earlobe crease in coronary and noncoronary male patients aged 40-59 years. The prevalence of the aforementioned indicators has been analysed in 200 patients admitted for the first, nonfatal myocardial infarction and in 200 control patients admitted to the same hospital with noncardiac diagnoses and no clinical signs of coronary heart disease. All the examinees were divided in two age groups: 1) from 40 to 49 and 2) from 50 to 59 years of age. Each group consisted of 100 coronary and 100 noncoronary patients. The number of baldheaded persons was considerably higher among coronary patients (45% vs. 31% ; and 56% vs. 39%), particularly so for baldness involving the scalp vertex (16% vs. 9% ; 22% vs. 15%). The hairy pearsons were also more prevalent among the coronary patients in both age groups (84% vs. 63% ; 22% vs. 15%). The number of grey-haired was significantly higher among coronary patients in the 40-49 years group (80% vs. 69%). Diagonal earlobe crease was more prevalent in both groups of coronary patients (52% vs. 34% ; 74% vs. 34%), as well. These data support the hypothesis that baldness, hairiness and hair graying in men under the age of 50 years as well as the presence of the diagonal earlobe crease in both age groups is associated with an increased risk of coronary heart disease.

Osjetljivost na meteorološka zbivanja - meteorosenzibilnost - varira u odnosu na klimu i individualne adaptacijske sposobnosti. Cilj je istraživanja bio utvrditi zastupljenost i karakteristike meteorosenzibilnosti među stanovnicima srednjodalmatinskog područja. Anketirano je 200 zdravih ispitanika (100 muškaraca i 100 žena) prosječne dobi 56+/-7, 2 g, te 200 bolesnika koji su preboljeli infarkt miokarda (100 muškaraca i 100 žena) prosječne dobi 58+/-10, 3 g. Meteorosenzibilnost je utvrđena u 89% zdravih i 95% koronarnih bolesnika. Simptomi izazvani meteorološkim zbivanjima značajno su učestaliji u koronarnih bolesnika nego u zdravih ispitanika (p

Cilj: Utvrditi smrtnost od akutnog infarkta miokarda (IM) u odnosu na spol, dob, lokalizaciju i čimbenike koronarnog rizika. Metode: U istraživanje su uključeni svi bolesnici liječeni zbog akutnog infarkta miokarda u KB Split tijekom osmogodišnjeg perioda. Podijeljeni su po dobi, na mlađe i starije od 45 godina. Određivana su tri najznačajnija čimbenika koronarnog rizika: pušenje, hiperkolesterolemija, arterijska hipertenzija. Rezultati: Liječeno je 2944 bolesnika: 2090 (71%) muškaraca prosječne dobi 58+/-12 i 854 žena (29%) prosječne dobi 69+/-9. U žena je ukupna smrtnost dvostruko veća nego u muškaraca (29% prema 14%, p

Otok Silba, najsjeverniji je otok zadarskog arhipelaga. Silba pripada jadranskim otocima na kojima nije osiguran pristup vodi putem sustava javne vodoopskrbe, već se prikuplja kišnicama u cisternama. Komentorski i urbanistički dio projekta bavi se načinom rješavanja sustava plitkih drenova koji bi bilo moguće realizirati te omogućiti kontinuiranu opskrbu vodom za potrebe stanovništva i lokalnih obrtnika te nadodati nove sadržaje na punktovima gdje se prikuplja voda. U arhitektonskom djelu projekta obrađuje se jedan od većih punktova koji se sastoji od više manjih nezavisnih objekata koje je moguće izgraditi etapno. Započelo bi se s objektima prioritetnim za lokalno stanovništvo i sezonske turiste, poput društvenog i sportskog kompleksa. Neovisno o njima, među prvima planirana bi bila izgradnja sustava cisterni za prikupljanje kišnice.

Sraz relativno niskih struktura, gdje prevladavaju obiteljske kuće,staklenici, i obradiva polja na istoku te gradske strukture na zapadu,rezultirao je tijekom godina zonom koja umjesto da te dvije cjeline spaja, postaje prostor koji ih jasno razdvaja. Preuzimanjem elemenata iz urbanog konteksta,tekstura i boja mjesta, te njihovim ispreplitanjem, prostor ulaza u grad zajedno s Veletržnicom postaje mjesto koje prenosi ideju suživota dvaju potpuno različitih okruženja,mjesto koje postaje katalizator područja istovremeno angažirajući i educirajući ljude o pitanjima vezanim za poljoprivredu i održivost.Cilj je stvoriti prostor koji dopušta posjetiteljima iskusiti ciklus hrane-od uzgoja ,kuhanja,jedenja i recikliranja.

Stvaranjem cjeline koja uzdiže holistički način života omogućuje se pristup svemu što korisniku treba za postizanje duhovne, fizičke te psihičke ravnoteže. Unutar rastera smještene su jedinice sa klasičnim hotelskim sadržajem te sadržajima wellness tipa. Ovakav mikro-urbanizam predstavlja grad u malom stvarajući međuodnos punog i praznog. Lamela na jugu predstavlja glavnu zgradu hotela te ujedno i ulaz u cijeli kompleks. Unutar kompleksa se nalaze manje jedinice; smještajni objekti na istoku te wellness sadržaji na zapadu, a istom logikom je podijeljen i sadržaj u lameli. Pasaž kroz glavnu zgradu hotela okosnica je projekta te omogućuje neometan pogled prema moru i direktan pristup do plaže.

Prostor Solina nalazi se u neposrednoj blizini stare gradske jezgre te je ujedno i jedina velika praznina u gradu. Projekt se bazira na stvaranju sjevernog pročelja grada i kontorliranja kaos unutar prostora tržnice.

Sraz relativno niskih struktura, gdje prevladavaju obiteljske kuće,staklenici, i obradiva polja na istoku te gradske strukture na zapadu,rezultirao je tijekom godina zonom koja umjesto da te dvije cjeline spaja, postaje prostor koji ih jasno razdvaja. Preuzimanjem elemenata iz urbanog konteksta,tekstura i boja mjesta, te njihovim ispreplitanjem, prostor ulaza u grad zajedno s Veletržnicom postaje mjesto koje prenosi ideju suživota dvaju potpuno različitih okruženja,mjesto koje postaje katalizator područja istovremeno angažirajući i educirajući ljude o pitanjima vezanim za poljoprivredu i održivost.Cilj je stvoriti prostor koji dopušta posjetiteljima iskusiti ciklus hrane-od uzgoja ,kuhanja,jedenja i recikliranja.

Stvaranjem cjeline koja uzdiže holistički način života omogućuje se pristup svemu što korisniku treba za postizanje duhovne, fizičke te psihičke ravnoteže. Unutar rastera smještene su jedinice sa klasičnim hotelskim sadržajem te sadržajima wellness tipa. Ovakav mikro-urbanizam predstavlja grad u malom stvarajući međuodnos punog i praznog. Lamela na jugu predstavlja glavnu zgradu hotela te ujedno i ulaz u cijeli kompleks. Unutar kompleksa se nalaze manje jedinice; smještajni objekti na istoku te wellness sadržaji na zapadu, a istom logikom je podijeljen i sadržaj u lameli. Pasaž kroz glavnu zgradu hotela okosnica je projekta te omogućuje neometan pogled prema moru i direktan pristup do plaže.

Urbana obnova graničnog brownfield područja stambene zone kotara Brda i industrije u Dujmovači. Projekt urbanistički definira novo stambeno naselje s polifunkcionalnom dvoranom hibridne namjene. Objekt sadržava sportsku dvoranu, urede, prodavaonice, učionice, konferencijske dvorane, te čitaonice. Dvorana postaje fokus naselja i prostorni alat savladavanja barijera kojima obuhvat obiluje.

Revitalizacijom napuštene tvornice Cetinka u Trilju se stvara novi gradski centar. Mjesto zbivanja postaje ulica koja svojim pulsiranjem stvara zanimljive prostore koji udomljavaju sve bitne gradske sadržaje.

Vinarija Grabovac projektirana je na brdovitom terenu koji gleda na Imotsku krajinu. Proložac je poznat po malim vinarima i stoljetnoj proizvodnji vina te ovim projektom, općina se obogaćuje novim gastronomskim i kulturnim epicentrom. Cilj rada je ponuditi stanovnicima turistički i proizvodni objekt, koji će svojom ponudom privući veliki broj zaljubljenika u vino. Svojom pojavnošću, objekt će postati novi "landmark" ovog kraja.

Vinarija Grabovac projektirana je na brdovitom terenu koji gleda na Imotsku krajinu. Proložac je poznat po malim vinarima i stoljetnoj proizvodnji vina te ovim projektom, općina se obogaćuje novim gastronomskim i kulturnim epicentrom. Cilj rada je ponuditi stanovnicima turistički i proizvodni objekt, koji će svojom ponudom privući veliki broj zaljubljenika u vino. Svojom pojavnošću, objekt će postati novi "landmark" ovog kraja.

Urbana obnova graničnog brownfield područja stambene zone kotara Brda i industrije u Dujmovači. Projekt urbanistički definira novo stambeno naselje s polifunkcionalnom dvoranom hibridne namjene. Objekt sadržava sportsku dvoranu, urede, prodavaonice, učionice, konferencijske dvorane, te čitaonice. Dvorana postaje fokus naselja i prostorni alat savladavanja barijera kojima obuhvat obiluje.

Ovaj diplomski rad u fokus stavlja poimanje knjižnice kao "trećeg prostora" i kao "mjesta susreta" građana lokalne zajednice, a njegov cilj je prenamjena prostora ''stare uljare'' u Blatu na Korčuli u prostor Narodne knjižnice. Upravo Narodna knjižnica u Blatu sa svim svojim popratnim sadržajima postaje jedno takvo ležerno, društveno, ugodno i opušteno mjesto koje kod pojedinca razvija osjećaj pripadnosti zajednici i omogućava otvorenu komunikaciju o aktualnostima i problemima unutar zajednice. Takvo sigurno i inspirativno mjesto u kojemu se njeguje miran suživot, prihvaćanje, uključenost i tolerancija poticalo bi stanje mentalnog, fizičkog i socijalnog blagostanja pojedinca, lokalne zajednice, a time i društva u cjelini.

Duhanska stanica u Ljubuškom najstarija je duhanska stanica u Hercegovini. Izgradila ju je Austrougarska 1880. Budući da je svojom namjenom bila izuzeta iz svakodnevnog kontakta sa slučajnim prolaznikom, tako je ostalo i do danas, kada cijeli kompleks propada iako se radi o ogromnom području u samom centru grada. Doživljavajući prostor kao poseban i drugačiji odlučila sam iskoristiti njegov nezanemariv duh i pokušati ga uvući u mreže kretanja gradom: društvene i javne te tako stvoriti novi gradski centar. Postojeće zgrade sam napunila sadržajima koji fale gradu, poput glazbene škole, kino dvorane, dok je glavna zgrada bivšeg VII. magazina prenamjenjena u Muzej duhana, koji svjedoči o kulturi duhana i kakvo je značenje imao u prošlosti.

Između kvarta i kuće je pojam koji ima dva ključna značenja. Prvo značenje pojma jest kvart sa kojim se pojedinac može poistovjetiti na način da javne dijelove kvarta može koristiti kao i dijelove vlastite kuće. Pri tome se misli na to da su osim boravka u vlastitom stanu, dostupne i opcije kvalitetnog boravka na otvorenome. Stvara se osjećaj lokalnosti i kvart se može poistovjetiti sa domom. Drugo značenje pojma opisuje kuću čiji su neki vanjski prostori ujedno istoznačni vanjskim prostorima kvarta. Granica između npr. privatnog vrta i javno dostupnog parka je tanka i gotovo poništena. Također, neki privatni prostori kuća (npr poslovni prostori u parteru) se isprepliću sa javnim prostorima trga.

Javni prostor na više razina kao ekstenzija partera. Podjela prostora i njihovo uređenje opsjeda zgradu prostornim događajima i kulturnim manifestacijama. Zgrada postaje monumentalizirani park na više razina. Poprima karakter zbivanja. Potencira problematiku prostora kao resursa tako da multiplicira tlocrtnu površinu na sedam nivoa kako bi se izvukao maksimum parcele koja ima javnu namjenu. Funkcionira kao zelena oaza u betonskoj džungli. Edukativnog je karaktera, informira i educira građane o ekološkim problemima pomoću zabavnih sadržaja. Negira kontekst, ne treba grad, natječe se s gradom, prisvaja grad, ili, još bolje, ona jest grad.

Tema diplomskog rada je revitalizacija prostora bivše tvornice za preradu plastičnih masa "Cetinka" u Trilju. Gašenjem tvornice početkom 2008. prostor je napušten i hibernira sve do danas. Cilj je ponovo oživjeti ovu zonu i generirati radna mjesta. Urbanistički zahvat podijeljen je na faze. Prva faza je projekt tržnice i edukacijskog centra gdje bi lokalni OPG- ovi prezentirali i prodavali svoje proizvode te se educirali o optimizaciji proizvodnje i prodaje. Druga faza je obnova građevina sačuvanih kao memorija na nekadašnju tvornicu gdje su smješteni gradska uprava, sportska dvorana i glazbena škola kao potencijalne žarišne točke zbog kojih bi prostor oživio. Zadnja faza su stambene zgrade kao završetak cjelokupne priče o oživljavanju prostora.

Cilj ovog diplomskog rada je stvoriti intergeneracijski grad. Takva profesionalna ustanova bi rekonstruirala tradiciju i stvorila živu i živopisnu zajednicu gdje bi ljudi dolazili živjeti, a ne umirati.

Tema diplomskog rada je revitalizacija prostora bivše tvornice za preradu plastičnih masa "Cetinka" u Trilju. Gašenjem tvornice početkom 2008. prostor je napušten i hibernira sve do danas. Cilj je ponovo oživjeti ovu zonu i generirati radna mjesta. Urbanistički zahvat podijeljen je na faze. Prva faza je projekt tržnice i edukacijskog centra gdje bi lokalni OPG- ovi prezentirali i prodavali svoje proizvode te se educirali o optimizaciji proizvodnje i prodaje. Druga faza je obnova građevina sačuvanih kao memorija na nekadašnju tvornicu gdje su smješteni gradska uprava, sportska dvorana i glazbena škola kao potencijalne žarišne točke zbog kojih bi prostor oživio. Zadnja faza su stambene zgrade kao završetak cjelokupne priče o oživljavanju prostora.

Postojeći objekt se nalazi na frekventnoj poziciji u gradu, gdje je definirana jasna os u smjeru sjever-jug, na kojoj se stvaraju novi javni prostori sa raznolikim scenarijima, dok centralni otvoreni atrij služi kao javni dnevni boravak.

Ishodište projekta je postojeća zgrada vinarije "Vinalko" građena u etapama početkom 20. stoljeća. Njena lokacija je od iznimnog povijesnog, kulturnog i socijalnog značaja za lokalno stanovništvo jer je smještena upravo na portu Kaštel Starog u neposrednoj blizini Kaštela Koriolana Cipika, brca i povijesne jezgre. Objekt se već dulji vremenski period ne koristi kao skladište i vinarija, što je bila njegova izvorna namjena, pa je njegova neaktivnost poticaj za regeneraciju kojom se bavi projekt.

Ljetno kino Bačvice je jedino kino na otvorenom u Splitu. Zbog lokacije i atmosfere koju šuma pruža, glavna funkcija tog prostora, i dalje, ostaje ljetno kino kao multifunkcionalan prostor - sjedište filmskih i glazbenih festivalskih događanja kroz cijelu godinu. Projektni program se temelji na uređenju prostora ljetnog kina i na gradnji multimedijalnog centra s kino dvoranama, izložbenim prostorom i prostorima udruge Kino klub Split. Sav sadržaj se ukopava ispod prostora ljetnog kina na mjestu gdje bi rušenje stabala bilo minimalno. Tako bi se očuvao lokalni sustav identiteta i duha prostora.

Kroz ovaj rad detektiraju se problemi u glazbenim i plesnim školama te istražuje kako promjene u strukturi škole i načinu podučavanja utječu na prostornu organizaciju i prostore pojedinačno. Uz to, proučava se mogu li različiti ambijenti pridonijeti da se učenici i nastavnici osjećaju ugodnije u svom radnom prostoru te može li prostor potaknuti samostalnost i kreativnost u nastavi. Postavlja se i pitanje koja je uloga glazbene i plesne škole u društvu, radi li se samo o osobnim dostignućima svakog učenika ili škola ima odgovornost obrazovati društvo kroz svoj rad te kako arhitektura može pridonijeti afirmaciji umjetnosti u društvu.

Sveučilišni kompleks organiziran je kao sustav sadržaja koncentriranih uz os – snažnu gradsku pješačku komunikaciju koja je već morfološki definirana potezom ulice Ruđera Boškovića. Sadašnje stanje karakterizira deficit kvalitetnih javnih prostora te ugroženost pješaka. Planirani objekt umjetničke akademije s programom javnog sadržaja, smješta se na sjevernom zapuštenom dijelu već postojeće osi kao katalizator društvenih zbivanja Sveučilišta.

Ljetno kino Bačvice je jedino kino na otvorenom u Splitu. Zbog lokacije i atmosfere koju šuma pruža, glavna funkcija tog prostora, i dalje, ostaje ljetno kino kao multifunkcionalan prostor - sjedište filmskih i glazbenih festivalskih događanja kroz cijelu godinu. Projektni program se temelji na uređenju prostora ljetnog kina i na gradnji multimedijalnog centra s kino dvoranama, izložbenim prostorom i prostorima udruge Kino klub Split. Sav sadržaj se ukopava ispod prostora ljetnog kina na mjestu gdje bi rušenje stabala bilo minimalno. Tako bi se očuvao lokalni sustav identiteta i duha prostora.

Ishodište projekta je postojeća zgrada vinarije "Vinalko" građena u etapama početkom 20. stoljeća. Njena lokacija je od iznimnog povijesnog, kulturnog i socijalnog značaja za lokalno stanovništvo jer je smještena upravo na portu Kaštel Starog u neposrednoj blizini Kaštela Koriolana Cipika, brca i povijesne jezgre. Objekt se već dulji vremenski period ne koristi kao skladište i vinarija, što je bila njegova izvorna namjena, pa je njegova neaktivnost poticaj za regeneraciju kojom se bavi projekt.

Odabrana tema diplomskog rada zasniva se na inicijativi osnivanja Tehničkog muzeja - Muzeja znanosti u Splitu, prenamjenom transformatorske stanice u Dujmovači. Ovaj rad dodatno proširuje temu na osnivanje čitavog Znanstvenog centra koji bi uključivao muzej znanosti te istraživački i kongresni centar objedinjene na jedinstvenoj lokaciji.

Kulturni centar u kojem bi se događale projekcije, manifestacije, koncerti, izložbe i predstave, a pod istim krovom s raznim radionicama i tečajevima, zasigurno bi regenerirali društvo. Poticanje kulturne edukacije i sudjelovanja u raznovrsnim aktivnostima daju izvanrednu mogućnost za širenje vidika i ostvarivanje osobnih ciljeva. U okviru centra nalazila bi se Gradska knjižnica, dvorane, čitav sustav učionica, radionica i polivalentnih prostora za korištenje različitih udruga, društava i jezičnih škola, posebno opremljeni prostori te uredi koji bi udomili administrativni dio čitavog programa.

Centar društvenih aktivnosti projektiran je u Okrugu Gornjem na otoku Čiovu, na mjestu sadašnje Lučice. U centru se isprepleću sadržaji društvenog centra, ugostiteljski sadržaji te sadržaji potrebni za funkcioniranje marine

Tema diplomskog rada je tradicija stanovanja, ne u smislu materijala, tipologije i platežne moći već kao način života i kulture stanovanja koji se očituju u arhitekturi. Projekt čini više objekata postavljenih izmjenično oko središnje „ulice“. U sjevernom dijelu bloka u prizemlju se nalaze servisi te javni sadržaji dok su na katu stanovi. Na južnoj strani su u prizemlju apartmani, dok su na katu također stambene jedinice. U džepovima između zgrada smještaju se obradive i javne zelene površine. Stanovi su većinom dvoetažni te im se pristupa s galerije dok su komunikacije smještene u šliceve između zgrada. Projekt karakterizira „javni“ vanjski prostor u smislu pješačke ulice i zelenih džepova te „privatni“ vanjski prostor u vidu prostranih lođa i balkona.

Jedan od glavnih problema povijesnih jezgri je nedostatak aktivnog gradskog života stanovništva grada te privatiziranje prostora koji opskrbljuju javne prostore, što dovodi do devastacije istih, a sve u korist turizma. Cilj projekta je definiranje zapadne zone jezgre Trogira - izmještanje nogometnog igrališta, povezivanje sjeverne i južne obale kontinuiranom šetnicom, rješenje javnih prostora, igrališta, zelenih zona.

Projektni zadatak je uređenje zone arheološkog parka Aserija. Cilj projekta je podići svijest o kulturno-povijesnim vrijednostima područja te potaknuti razvojni potencijal i unaprjeđenje javne turističke infrastrukture. Arheološki park Aserija bi postao središte pažljivo formiranog sustava kulturno-povijesnih ostataka i raznih programa koji će osim podizanja svijesti o baštini prenositi i informacije te znanstvene materijale.

Tema diplomskog rada je tradicija stanovanja, ne u smislu materijala, tipologije i platežne moći već kao način života i kulture stanovanja koji se očituju u arhitekturi. Projekt čini više objekata postavljenih izmjenično oko središnje „ulice“. U sjevernom dijelu bloka u prizemlju se nalaze servisi te javni sadržaji dok su na katu stanovi. Na južnoj strani su u prizemlju apartmani, dok su na katu također stambene jedinice. U džepovima između zgrada smještaju se obradive i javne zelene površine. Stanovi su većinom dvoetažni te im se pristupa s galerije dok su komunikacije smještene u šliceve između zgrada. Projekt karakterizira „javni“ vanjski prostor u smislu pješačke ulice i zelenih džepova te „privatni“ vanjski prostor u vidu prostranih lođa i balkona.

Kulturni centar u kojem bi se događale projekcije, manifestacije, koncerti, izložbe i predstave, a pod istim krovom s raznim radionicama i tečajevima, zasigurno bi regenerirali društvo. Poticanje kulturne edukacije i sudjelovanja u raznovrsnim aktivnostima daju izvanrednu mogućnost za širenje vidika i ostvarivanje osobnih ciljeva. U okviru centra nalazila bi se Gradska knjižnica, dvorane, čitav sustav učionica, radionica i polivalentnih prostora za korištenje različitih udruga, društava i jezičnih škola, posebno opremljeni prostori te uredi koji bi udomili administrativni dio čitavog programa.

Prirodni pojas na ušću Bune u Neretvu, oko 10 km južno od Mostara, 60-ih je godina bilo mjesto socijalizacije, daleko od gradske vreve, oaza mira, ljepote i prirode. Buna je na raspolaganju imala sve sadržaje, od sportskih do ugostiteljskih. Mjesto puno života, koje je privlačilo ljude iz okolnih gradova a i šire, doživjelo je tužnu sudbinu u Domovinskom ratu, od koje se još uvijek nije oporavilo. Spletom nesretnih događanja, život na tom mjestu stagnira. Stoga, ideja diplomskog rada bila bi preispitati mogućnosti reprogramiranja suvremene funkcije i novih kretanja u postojećim okvirima, istovremeno uzimajući u obzir kontekst okolnog područja. U cilju racionalnog korištenja, zaštite i unapređenja prostora te ostvarivanja ciljeva i zadataka prostornog razvoja, prostoru koji nije zaštićen, pokušati vratiti duh vremena i život na rijeku.

Tema projekta je sportsko-rehabilitacijski kompleks koji bi povećao mogućnost turističkog razvoja u pravcu zdravstvenog turizma. Kompleks bi sadržavao nekoliko vrsta bazena što sportskih, što rehabilitacijskih i fizioterapeutskih. Neki od tih bazena te prostorije wellnesa koji je nužni popratni sadržaj bi se mogli graditi i u živoj stijeni kamena. Uz bazene postojale bi i prostorije za liječenje pacijenata/ gostiju, a to bi bile prostorije za fitness, fizioterapiju, tople i hladne kupke te ostali sadržaji koji bi se ispostavili prikladnima kroz daljnju razradu projekta. Korisnici bi na raspolaganju imali i restoran i caffe bar, a u vanjskom dijelu bi imali dodatne prostore za rekreaciju i zajedničko druženje. Uz sve te prostorije bio bi im osiguran i adekvatne smještaj. Kroz projekt bi integracijom onih sadržaja koje bih dubio u živi kamen i onih koje ne bi, pokušao doći do bolje povezanosti i međusobne komunikacije objekta sa prirodom.

Lječilišni i wellness turizam su proizvodi koji na globalnoj razini rastu po stopi između 15 i 20% godišnje. Zbog blizine velikim tržištima, prirodne ljepote, povoljne i blage klime, mora, duge tradicije i općenito dobre reputacije zdravstvenih usluga, Hrvatska ima komparativne prednosti za razvoj ovog oblika turizma. Danas, razvojem turizma, na primjerima Dubrovnika i Splita mogu se vidjeti brojne negativne strane masovnog turizma koji je u porastu. S druge strane, otok Vis zbog svoje dugogodišnje izoliranosti i relativno zakašnjelog razvoja turizma, ima potencijal razvoja drugačije turističke ponude i razvoja novog identiteta otoka.

Obzirom na sve potencijale koje ima selo Rasno, projekt nastoji lokalnoj sredini ponuditi sadržaje koji će generirati njegovo gospodarstvo i ponuditi lokalnom stanovništvu, ali i posjetiteljima određene javne sadržaje. U prvom dijelu projekta, selu se predstavlja novi vid stanovanja prilagođen suvremenom načinu života na selu. Drugi dio obuhvaća uređenje već postojeće spomeničke staze kroz dodavanje novih sadržaja i određene infrastrukturne zahvate koji bi osim poljoprivrede potaknuli i turizam. Treći dio predstavlja dodavanje nužnih sadržaja za održavanje gospodarstva i javnog života mjesta. Svi ti sadržaji su raspršeni po parceli, natkriveni i povezani istim krovom koji pruža prolaznicima doživljaj različitih mogućih scenarija i atmosfera koja stvara priroda skupa sa korisnicima- poljoprivrednicima, školarcima, sportašima, lokalnom stanovništvu, turistima te domaćim i divljim životinjama.

Lokacija Grabice zbog položaja u širem kontekstu ima potencijal koji je potrebno iskoristiti. Postojeći vinograd kao prva intervencija u gospodarskoj zoni logično nameće projekt vinarije u susjedstvu kao sljedeći korak u daljnjem razvoju područja, dok blizina Bola kao glavne turističke destinacije otoka potencira budući značaj lokacije kao nezaobilazne točke na vinskoj karti Brača. Planirani program predviđa arhitektonsko rješenje vinarije s komercijalnim programom. Vinarija ima točno određene zahtjeve i zakonitosti, proizvodni proces ne trpi značajnija odstupanja. Izazov je u tako krutoj tipologiji napraviti iskorak i iskoristiti potencijalnu fleksibilnost. Od proizvodnog pogona može postati Kuća za vino, gdje su jednim projektom obuhvaćene sve faze od uzgoja do finalnog proizvoda i konzumacije.

U Kopilici se van prostornog plana, unutar područja infrastrukture u vlasništvu HŽ razvio specifičan oblik stanovanja, kao i vrijedne "divlje" intervencije u prostoru. Uslijed neizbježnog budućeg razvoja ovog vrijednog područja, sa željom da se izbjegne potencijalna gentrifikacija i zadrži specifičan način života, projektom se propituju potencijali socijalnog stanovanja, reinterpretacije zatečene izgradnje kroz niz različitih tipologija. Postavlja se pitanje o unapređenju javnog prostora za lokalno stanovništvo bez stvaranja atraktora za developere. U arhitektonskom se dijelu projekta vrijednosti pročitane u urbanizmu implementiraju u dječji vrtić i jaslice.

Prirodni pojas na ušću Bune u Neretvu, oko 10 km južno od Mostara, 60-ih je godina bilo mjesto socijalizacije, daleko od gradske vreve, oaza mira, ljepote i prirode. Buna je na raspolaganju imala sve sadržaje, od sportskih do ugostiteljskih. Mjesto puno života, koje je privlačilo ljude iz okolnih gradova a i šire, doživjelo je tužnu sudbinu u Domovinskom ratu, od koje se još uvijek nije oporavilo. Spletom nesretnih događanja, život na tom mjestu stagnira. Stoga, ideja diplomskog rada bila bi preispitati mogućnosti reprogramiranja suvremene funkcije i novih kretanja u postojećim okvirima, istovremeno uzimajući u obzir kontekst okolnog područja. U cilju racionalnog korištenja, zaštite i unapređenja prostora te ostvarivanja ciljeva i zadataka prostornog razvoja, prostoru koji nije zaštićen, pokušati vratiti duh vremena i život na rijeku.